obrazloženje:

Particip prošlim stvaramo od infinitivne osnove i nastavka –vši ili –avši.
Na priliku je infinitivna osnova od "pogledati" pogleda-, a dodati moramo još –vši za particip prošli, ki pak glasi: pogledavši.
Particip prošli se stvara od perfektivnih, ada svršenih glagolov, na priliku: pročitati-pročitavši, otputovati-otputovavši, odgovoriti-odgovorivši.
Particip prezenta kaže, da se dva čini zbivaju istovrimeno, a particip prošli izražava, da je jedan čin prlje dokonjan nego drugi.
Na priliku: Rekavši to, prošli su. Prvo su ada nešto rekli, a potom su prošli, za razliku od sljedeće rečenice:
Čitajući pjesme, mislio je na svoju ženu. To znači, da je čitao i mislio na svoju ženu.

Upotribljavajući participe, moremo pokazati i dokazati lipotu i elegantnost jezika. Nimško "indem" mnogokrat prevodimo ovako: Prošao je tako da nas je pogledao, umjesto: Prošao je, pogledavši nas. "Ohne dass" najveć puti na hrvatskom jeziku prevodimo ovako: Zela je dar prez da se je zahvalila. "Prez da" je germanizam, koga particip prošli more lahko nadomjestiti, i to ovako: Zela je dar, ne zahvalivši se.

Iako particip prošli zapravo nije proširen u gradišćanskohrvatskom jeziku, zvana u Svetom pismu, ipak bi – kot smo to vidili – mogao očistiti naš jezik od germanizmov.

gramatika §: 594, 1947

primjeri:

Zagledavši divlju svinju, počeo je bižati za svoj žitak.
Uzevši u ruke dragocjeni kamen, pobignuo je iz zlatarnice.
Čudesno ozdravivši, povukla se je u kloštar kot koludrica.