Zbirne imenice na -a, kotno braća, dica i gospoda se slažu s predikatnim glagolom u množini :

Mer jamic e imaju i druga dica na licu. IH-VM 56 – Braća kupu kod mesara lakat kobasice … FB-NK 75 – Č a kanu gospoda Domobrani od mene. BŠ-SK 152

Imenice braća i gospoda se u gh. moru slagati i s predikatnim glagolom u jednini, no takove konstrukcije pripadaju već govornomu jeziku, npr.:

Joško naš je vidio, da … i gospoda nimšk i govor i … MK-CS 77

Uz pomoćni glagol i uz kopulu u množini se te imenice slažu s predikatnimi riči u jednini ženskoga roda.

Hrvatsk a dica su se bolje učila neg nimška. MM-S 104 – … Gospoda u gradu su se zbudila. BŠ-SK 131

U ghkj. more kopula biti i u jednini, npr.:

Čuvala ga j e braća … DZ-MO 58 – Brzovošci i m je gospoda govorila. MK-CS 46

S broji dva, tri, četire kot predikatnimi riči je subjekt u nominativu množine.

Božje peršone su tri. razg. – Tri s u patrijarke, dvi s u table Mojzeša, jedan j e Gospodi n. MŽ-J 156

Brojne imenice na -ica :  dvojica, trojica se slažu s predikatnim glagolom u množini. Takove imenice su u ghkj. preuzete iz hstj. i iznimno rijetke.

… trojica bila su dica učitelja. AB-SL 27 – Bili smo ne k dvojica … JW-PP 48

Brojne imenice sridnjega roda kotno dvoje, obadvoje, troje, četvero, petero itd. slažu se s predikatnim glagolom u jednini.

Uz pomoćni glagol i uz kopulu u jednini se te imenice slažu i s predikatnimi riči u jednini sridnjega roda.

Konačno je hodilo u školu još samo osmero (dice) … AB-SL 27

Imenice sridnjega roda na -lo kot stipalo, kričalo, krešćalo, brundalo, rovalo itd. se za razliku od hstj. ne slažu po smislu, nego po obliku i onda, kad je govor o osobi u muškom ili ženskom rodu, npr.:

Kade je tvoj muž? T o brundalo je ostalo doma. razg. – Vjekovječn o vrtalo je spalo sa stolca. razg.