Adverbnoj oznaki predikat otvara mjesto, ali ne utiče na nje oblik. Zato je ona kot najslablje vezan član uz predikat pogodna, da se nje tekst prepričava.

Karakteristika svake adverbne oznake je mogućnost parafraze, prepri­ča­vanja.

Djelao j e s marom. → Djelao je marljivo. S mukom je došao do svojega mjesta. → Mučno je došao do svojega mjesta.

Po tom se adverbna oznaka bitno razlikuje od a, komu je uvijek zadan oblik i ki nima mogućnosti parafraze.

Dvoznačni izrazi

Neki prijedložni izrazi se moru razumiti ili kot adverbne oznake ili kot atributi.

Majka joj je zaran umrla, otac je kot varoški svinjski pastir bio kroz dan vani na paš i izvan sel a. AB-SL 206

Izraz izvan sela more se razumiti i kot atribut uz paša. U tom slučaju bi ishodna rečenica glasila: Paša je izvan sela. Ili se more razumiti kot jedna u grupi priložnih oznakov: … vani na paši izvan sela.

Već adverbnih oznakov uz jedan predikat

Uz jedan predikat se more ugraditi već istovrsnih adverbnih oznakov, kot u primjeru, spomenutom u prethodnom paragrafu.

Uz jedan predikat se more ugraditi i nekoliko raznovrsnih priložnih oznakov. Broj adverbnih oznakov u principu nij ograničen.

Velim, da se je vlak teško probijao kroz kra j propisanom prugo m, ar je bilo neprijateljsko zrakoplovstv o tako nadmoćn o, da nam j e svaki čas bombardiralo lokomotive. FB-NK 29

U toj rečenici su četire adverbne oznake: teško adverbna oznaka načina, propisanom prugom adverbna oznaka sredstva, tako nadmoćno adverbna oznaka načina, svaki čas adverbna oznaka vrimena.

Dodatni prilogi

Adverbna oznaka se more proširiti dodatnimi prilogi: bar, doduše, ipak, jako, jedva, još i, još samo, sve, takaj, uprav, već, vrlo, zaista.

Krčmar Jandra je znao, da Mata c vrlo rado ji fanjke … FB-NK 32 – Govori s e jur duže vrim e, da se on približava koncu. AB-SV 22

Pod uticajem nimškoga jezika nastale su konstrukcije, u ki se izražava smir kretanja zvećega pomoću prilogov, premda je u značenju gradišćan­sko­hrvatskoga glagola ta smir jur sadržan.

On spade svladan od sn a doli s tretoga kata … NZ 322

U tom primjeru se glagolom spasti jur izražava i smir kretanja, pa je dodatno izricanje smira prilogom doli redundantno.

Neprijelazni glagoli, ki u hstj. imaju adverbnu oznaku u obliku prijed­lož­noga izraza, moru u ghkj. stati prez prijedloga.

… Frakanav i, lipa j’ hiža bila,/ Ali ju je zdavno voda podmurila, / ter su se morali odselit(i ) Brkav u. MMM-J 182 – John, dojdući tajedan moram odletiti tri dane Beč. JŠ-SS 51

Prez prijedloga moru stati samo toponimi v. § 253. No kot u hstj. piše se u višem stilu i u (lipoj) Frakanavi, odseliti s e u Brkav u, odletit i u Be č.