Promjena odnosa prema predmetu

1215

Neki prijelazni glagoli izriču promjenu odnosa prema predmetu. Predmet se pritom ne premješća i ne minja. Takovi glagoli su: darovati, dati, diliti, dobivati si, dočekati, doseći, dostignuti, ispisati, istaknuti, kupiti, najti, naručiti, naslijediti, obajti, obući, obuhvatiti, okružiti, opkoliti, ostaviti, otkriti, pokazati, pokriti, steći, stići, upisati, vezati, zagraditi …

Gledao sam, kako tršc i kupuju svinje … znimaju gumi, ki drži pineze … JČ-SS 114/115 – I bar je silni plame n zaujeo svu crikvu … IB-P 216 – … ki je svoj cil j dostignu o. AB-SL 13 – A ka d bi t i zaprosio lipu Huldu… AB-SL 16 – Ali kad su jutro drugi dan ziznale,/ d a nij čekal Šime njevoga nauka … MMM-J 183 – Ov i su g a svlikli i kad su ga naranili, ostavili ga pol mrtvoga. NZ 171 – A on je rekao, da te upravo zbog toga kan i dostignut i. JŠ-SS 50/51 – … ka je sve to imal a pojerbati FB-NK 20

Objekt uz glagole posjedovati, imati, držati
1216

Uz prijelazne glagole držati, imati, posjedovati stoji objekt u akuzativu.

Iva n drži vino u mozani … FB-NK 62 – Beč je naš grad, u Gradišću imamo samo naša sela. HN, 16.11.2001.

Glagoli opažanja i spoznanja
1217

Nekimi prijelaznimi glagoli se izriču odnosi opažanja i spoznanja: čitati, čuti, ćutiti, dušati, gledati, mirisati, njušiti, objasniti, opaziti, osluškivati, pozvati, prisluškivati, promatrati, proučiti, razgledati, razumiti, shvatiti, tumačiti, učiti, upoznati, viditi, zabiti, zapametiti, znati …

Gleda lonce i kotle, a i platno, rublje, čižme i uža … FB-NK 72 Zaćutio sam neutišivu želju za domovinom. AB-SL 31 – Psost ka d čuješ onde, strahovito mrsku,/ znat ćeš, da i vrazi psuju po ugarsku. MMM-J 143 – Turobn o razgleda majster svoju muku … MMM-J 200 Učite si dite već neg držat žlicu,/ Već neg: k stolu sidat i trošit gotovo. MMM-J 229 – Doma me n e razum u ! AB-SL 145

Glagoli izražavanja sposobnosti, okretnosti, znanja
1218

Prijelazni su glagoli, kimi se izriče sposobnost, vještina ili znanje, da se vrši kakova djelatnost: govoriti, svirati, znati (znati govoriti, znati svirati) i drugi glagoli, kad se upotribu tako, da izriču sposobnost: viditi, čuti, igrati.

Ali svaki, k i zna mnogo povidati, mora koč-toč i nešto slagati … FB-NK 16 Znat(i) jezik jedini sam, je ljudem na vrati ham! MMM-J 120 – … ki slavski jezik se neka učim, da budem pravilno znao govoriti i našega? MM-S 123

Glagoli subjektivnoga stanja osobe, ka je objekt
1219

Neki prijelazni glagoli izriču subjektivno stanje osobe, ka je istodobno objekt uza te glagole. Uzrok subjektivnoga stanja osobe je rič, ka more biti i gramatički subjekt rečenice.

… pla č ju davi/ I jezik zustavi … MMM-248 – Brije se do gola, a jako se jada,/ Ka d ga gdo podraži ter s ričom ubada. MMM-J 205

sadržaj: ZIGH - jezična komisija    programiranje i design: Kristijan Karall