Odvinso složene rečenice su onakove, u ki se pri sklapanju rečenična granica med ishodnimi rečenicami ukine. Pri tom se jedna od rečenic ugradjuje u strukturu druge tako, da se rečenična granica zamini odvis­nim veznikom, a na mjesto nekoga rečeničnoga dijela ugradi rečenica. Rečenica, u čiju strukturu se ugradi druga rečenica, se zove glavna, a rečenica, ku ugradimo u strukturu druge ili ju pridružimo koj riči u toj strukturi, se zove odvisna.

Rečenica

Suze su mi izvirale iz očiju, kad sam si nataknuo prstanj. JČ-SS 49/50

je odvisno složena rečenica, ka je sastavljena sklapanjem od sljedećih ishodnih:

1. Suze su mi izvirale iz očiju onda.
2. Onda sam si nataknuo prstanj.

Druga je ugradjena u strukturu prve na mjesto priložne oznake vrimena onda. Ta oznaka je po sadržaju prazna i samo označena zamjeničkim prilogom onda. Kad se na nje mjesto ugradi druga rečenica – a moguće je to tako, da se onda pretvori u kad – dostane prazna priložna oznaka svoj puni sadržaj. Ta sadržaj je sada cijela rečenica, u čijoj strukturi je druga dostala mjesto.

Rečenica

Idući mimo cimitora položili su vijenac cvijeća na grob, u kom su počivali roditelji žene učitelja. AB-SL 30

je odvisno složena rečenica, ka je sastavljena sklapanjem od sljedećih ishodnih:

1. Idući mimo cimitora položili su vijenac cvijeća na grob.
2. U grobu su počivali roditelji žene učitelja.

Druga rečenica se ovde ne ugradjuje u strukturu prve na mjesto nekoga nje dijela, nego se kot odvisna rečenica ugradjuje uz rič, ka u toj strukturi jur stoji na nekom mjestu. Ovde je to imenica grob, ka ima u prvoj rečenici ulogu priložne oznake.

S jednom operacijom se sklapaju svenek po dvi rečenice. Ali operacija se more i ponavljati, pak se more i već odvisnih rečenic sklopiti u jednu glavnu, ili se glavna rečenica iz prethodnoga sklapanja u sljedećem ugradjuje kot odvisna. Rečenična struktura more pak biti i jako kom­pli­cirana v. § 1586.

Rečenica

Povidali su mi ti muži, da je njihovo selo na toliko zaduženo, da sto jezer ne bi bilo dosta, da bi se nek tabulirani dugi isplatili. MK-CS 112

je odvisno složena rečenica, ka je sastavljena sklapanjem od sljedećih ishodnih:

1 Povidali su mi ti muži to.
2 Njevo selo je na toliko zaduženo.
3. Sto jezer ne bi bilo dosta.
4. Nek tabulirani dugi bi se isplatili.

Četvrta rečenica je ugradjena u tretu uz nje predikatni prilog dosta. Ovako složena odvisna rečenica se ugradjuje uz predikatni dio na toliko zaduženo druge rečenice, a ova od trih rečenic složena rečenica je kot odvisna pridružena sadržajno praznomu objektu to prve, glavne rečenice, pa s njom skupa predstavlja konačno sklopljenu rečenicu primjera.