Upitne zamjenice

462

Upitne ili interogativne zamjenice služu za postavljanje pitanj. Ako se pita za nešto, ča se more izreći imenicom, onda se služimo imeničkimi zamjenicami gdȏ i za nešto živo i čȃ ili štò za neživo, npr.:

Gdo/Ki je vani? – Ča/Što si onde vidio?

Zamjenice gdo, ča i što nimaju niti roda, niti broja, ar kad se pita za kim ili čim nepoznatim, onda nij poznat niti rod niti broj. Zamjenica ki je po obliku muški rod, ali njom se more pitati i za nepoznat ženski ili sridnji rod. Zato se na prvo pitanje more odgovoriti npr. Stric/Teta/Dite je vani. ili Naši prijatelji/Naše prijateljice su vani. A na drugo pitanje more odgovor npr. glasiti: Vidio sam vlak/hižu/selo/stane/rože/sela.

Zamjenica što je u čakavskom kontekstu stilski markirana.

463

Ako se upitna zamjenica ča upotribi s prepozicijami krez, na, po, pod i za, onda more s njimi skupazrasti, i to tako, da se na prijedloge, ki zavr­šavaju na samoglasnik, samo obisi – nȃč, pȏč, zȃč – a kod prepozicijov na suglasnik se umeće pokretno a – krèzāč, pòdāč, prèdāč.

464

Ako se pita za kakovo svojstvo nečega ili za nešto drugo, ča se izražava pridjevom, onda se hasnuju pridjevske upitne zamjenice kȋ, čìji/čijȋ i kolìkimi ili zamjenički pridjevi kákov i kolìki.

Pridjevskom zamjenicom kȋ, kȃ, kȏ se pita za bližom odredbom onoga, ča znači imenica, uza ku upitna zamjenica stoji. Odgovor more biti imenica, pridjev ili zamjenica, npr.:

Ki dan je danas? Utorak. – Ki rubac ti se bolje vidi? Črljéni.
Ki od vas se segura? Ja. Mi. Svaki.

Zamjenica čìji/čijȋ se hasnuje, ako kanimo doznati, komu nešto sliši ili porijeklo nečega. Odgovor je ili posvojni pridjev ili genitiv imenice s po­svojnim pridjevom:

Čìja je ova knjiga? Moja. Majkina. Moje majke.

Zamjenički pridjev kákov pita za osebine, svojstva. Odgovor more biti opisni pridjev ili neodredjena zamjenica:

Kakova pitanja su postavili? Dužička i teška. Svakorjačka.

Koliki pita za redni broj:

Koliki kȗpāc je to bio danas? Stopr treti.

Odgovor na zamjenicu kolikimi je kolektivni broj:

Kolikimi su se javili? Prvo samo trimi, a kašnje još jedinaestimi.

sadržaj: ZIGH - jezična komisija    programiranje i design: Kristijan Karall