Oblikovanje glagolskih pridjevov pasivnih ne sliši tvorbi riči, nego morfologiji. Pokidob se za tvorbu takovih pridjevov hasnuju nastavki, ki su dijelom isti kot neki sufiksi odnosnih i opisnih pridjevov, je dobro, da je spomenemo zbog prispodabljanja i kod tvorbe pridjevov.

Nastavki -en i -ēn se hasnuju kod tvorbe glagolskih pridjevov od dijela glagolov I. vrsti, od dijela glagolov IV. vrsti i V. vrsti

Nastavke -en i -ēn imaju glagolski pridjevi od prezentske osnove glagolov I. vrsti, npr.:

ispečēn < ispeći, izdubēn < izdupsti,
potučen < potući, zatečēn < zateći.

Od glagolov IV. vrsti s prezentskimi osnovami zvećega na palatal ili na r se tvori glagolski pridjev pasivnim nastavkom -en. Glagolski pridjev pasivni se većkrat tvori od svršenih prefigiranih glagolov, npr.:

isušēn < isušiti, izmučen < izmučiti, nadarēn < nadariti,
obnoriti > obnoren, osvidočēn < osvidočiti, otvoren < otvoriti,
podužēn < podužiti, pokvaren < pokvariti, prestrašen < prestrašiti, raširen < raširiti, razdražen < razdražiti, splašen < splašiti,
sprokšēn < sprokšiti, udrēn < udriti, zanemaren < zanemariti,
zrušen < zrušiti.

Nastavkom -en se takaj tvoru glagolski pridjevi od prezentske osnove prefigiranih svršenih glagolov V. vrsti kot dublete oblikom s -an, npr.:

napišen < napisati, porižen < porizati, privežen < privezati.

Nastavki -jen i -jēn se hasnuju kod tvorbe glagolskih pridjevov od nekih glagolov I. vrsti, od glagolov II. vrsti i dijela glagolov IV. vrsti.

Nastavke -jen i -jēn imaju glagolski pridjevi, ki su načinjeni od prezentske osnove glagolov I. vrsti, npr.:

ukradjen 40 < ukrasti, odrašćen < odrasti, zarašćēn < zarasti (se).

Glagolski pridjevi, ki su načinjeni od prezentske osnove glagolov II. vrsti, imaju uz dublete na -t takaj nastavak -jen, npr.: povrnjen < povrnuti (se).

Glagolski pridjevi od prezentske osnove svršenih, zvećega prefigiranih glagolov IV. vrsti, ka ne završava na palatal ili na r, se tvoru nastavki
-jen i -jēn, npr.:

blagoslovljen < blagosloviti, dopušć ē n ( uz dopušćan) < dopustiti,
odredjen < odrediti, pobiljen < pobiliti, pogodjen < pogoditi,
predvidjen < predviditi, ranjen < raniti, rodjēn < roditi se,
spunjen < spuniti, ukadj ē n < ukaditi, zaljubljen < zaljubiti se,
zasićen < zasititi (se), zasopljen < zasopiti se, zbludjen < zbluditi, zgradjēn < zgraditi, zlakoćen < zlakotiti.

Nastavak -n se hasnuje kod tvorbe glagolskih pridjevov od infinitivnih osnovov zvećega prefigiranih glagolov V. vrsti i VI. vrsti.

Najveć glagolskih pridjevov s nastavkom -n je načinjeno od infinitivne osnove glagolov 1. i 3. r. V. vrsti, npr.:

dresiran < dresirati, kuhan < kuhati, obećan < obećati, opran < oprati, popucan < popucati, posipan < posipati, razderan < razderati,
razjadan < razjadati (se), zamotan < zamotati, zburkan < zburkati (se).

Od infinitivnih osnovov glagolov VI. vrsti se takaj tvoru glagolski pridjevi s nastavkom -n, npr.:

očekivan < očekivati, poštovan < poštovati, zarovan < zarovati (se).

Nastavak -t se hasnuje kod tvorbe glagolskih pridjevov od prezentske osnove glagolov I. vrsti i od infinitivne osnove glagolov I. vrsti i glagolov II. vrsti.

Od prezentske osnove glagolov I. vrsti su načinjeni glagolski pridjevi:

otprt < otpriti, otprem, pokrt < pokriti, procvat < procvasti.

Od infinitivne osnove glagolov I. vrsti se tvoru glagolski pridjevi, npr.:

napit < napiti se, našit < našiti, otkrit < otkriti (se), proklet < prokleti, razbit < razbiti se, razvit < razviti se, zaklet < zakleti se.

Od infinitivne osnove glagolov II. vrsti se tvoru glagolski pridjevi, npr.:

klonut < klonuti, nategnut < nategnuti, prignut < prignuti,
pokinut < pokinuti, rastegnut < rastegnuti, smrznut < smrznuti, spomenut < spomenuti se, spuhnut < spuhnuti, spuknut < spuknuti, stisnut < stisnuti, ugnut < ugnuti, zaklenut < zaklenuti.