Kod tvorbe prilogov se sufiksalna tvorba ne hasnuje gustokrat. Zato kod sufiksacije prilogov sudjeluje mali broj sufiksov.

Lista sufiksov kod derivacije prilogov (po obrnutom abecednom redu sufiksov)

-a -oč -je -as -u
-ič -e -i -os

Sufiksi -a, -ič, -oč

Sufiks -a sudjeluje kod tvorbe mjesnoga priloga doma, ki je deriviran od imenice dom.

Sufiks -ič se hasnuje kod tvorbe prilogov od rednih brojev i pridjevov.

Od rednih brojev su derivirani prilogi kot prvič, drugič, tretič, četvrtič.

Od pridjevov su derivirani vrimenski prilogi kot npr.:

novič, poslidnjič, zadnjič.

Sufiksom -oč je derivirano nekoliko vrimenskih prilogov. Od glavnoga broja je deriviran prilog jednoč < jedan, jedna. Od rednoga broja je deriviran prilog drugoč < drugi. Od zamjenic su derivirani prilogi: neki > nekoč, svaki > svakoč.

Sufiksi -e, -je, -i

U ghkj. je sufiks -e plodan kod tvorbe načinskih prilogov. Takovi prilogi se deriviraju od glagolskih imenic, od glagolov i od glagolskih prilogov sadašnjih (od participov prezenta), npr.:

čuče, glede, grede, kleče, krade, muče, piše, stoje, žmire.

Sufiks -je sudjeluje kod tvorbe priloga sidje < siditi.

Sufiksom -i su načinjeni dva vrimenski prilogi, ki su derivirani od imenic:

ljeto > ljeti, zima > zimi.

Sufiksi -as, -os,   -u

Sufiks -as se hasnuje kod tvorbe trih vrimenskih prilogov, ki su derivirani od imenic: dan > danas, noć > noćas i večer > večeras.

Sufiks -os nij plodan. Sudjeluje nek kod tvorbe vrimenskoga priloga ljetos < ljeto, ki je deriviran od imenice.

Sufiksom -u je od pokraćene osnove pridjeva blizak deriviran prilog blizu.