Glagoli ćutenja (verba sentiendi) izriču, da negdo nešto opaža ili misli. Ta­kovi su: viditi, gledati, promatrati, čuti, slušati, opaziti, razabrati, uptiti i dr.

I kot idem bliže, vidim – o strahoća – da ima svaki trs glavu. IH-VM 15 – Čudeći [se] sam gledao, da je veći dio zemlje zasadjen kukoricom. IB-P 204 – Treti opet su čuli, da su oni prvi povidali, kako se je uz šum i grmljavinu pojavio ta duh pod oblokom Anice Pelinkine. FB-NK 39

Glagoli ćutenja su i oni, ki izriču ćutenje, ko ne odvisi od neke ćutilne podloge. Takovi su: ćutiti, osjetiti, slutiti, predviditi …

Ćutim, da va nebi imam vjernoga čuvara … MMM-J 96 – Onda još nije slutio, da je farnika zadnji put vidio u žitku. AB-Č 193 – Moja strpljivost je oćutila, da stari papir more fascinirati človika … JČ-SS 57

Drugi glagoli ćutenja izražavaju opažanje, ko negdo ili nešto izaziva ili mu se podlaže. Takovi su: činiti se, izgledati, predstavljati se, pretvarati se, praviti se, značiti, očitovati se, pokazati (se) …

Ja sam hotio pokazati, da je to kriva mržnja … MM-S 110 – Ovo je tako izgledalo, da čekam … na smrt principala. MM-S 149 – Činilo mu se je, da se je pretvorio u vrbu, zasadjenu na sinokoše. AB-Č 29 – To znači, da su konji na seljačkom dvoru igrali važnu ulogu. JČ-SS 116

Med glagole ćutenja brojimo i one, ki izriču znanje. Takovi su: doznati, spoznati, raziznati, znati …

Morate znati, da je to bilo u oni časi, kad su još bili dukati. FB-NK 27 – U razgovoru sam brzo doznao, da je Mihin otac konjski tržac. AB-SL 54 – I obadvimi su morali spoznati, da nek dobromu konju more zahvaliti svoj žitak. IB-P 102/103

Neki glagoli ćutenja izriču mišljenje. Takovi su: držati, izmisliti, misliti, mudrovati, nakaniti, namjeravati, pretpostaviti, računati, sanjati, suditi, štimati, vjerovati …

Do sela Bistrice nisu računali, da će zagrmiti puška ili top. BŠ-SK 152 – Mislio sam, da bi se vaša kći i ja mogli dobro razumiti. JČ-SS 76 – A zato, kad mislu, da im onda duša ne more na usta van. PJ-S 159 – Vjerovat ću, da je jači … MMM-J 294

Poredica glagolov ćutenja izriče shvaćanje. Takovi su: domisliti se, osvidočiti se, pogoditi, prepoznati, razumiti, shvatiti, sinuti, uviditi, uvjeriti se …

Ali vred mora iskusiti, da ne razumi ov posao. IH-VM 47 – Uvidio sam, da ovu noć nij za mene počivka … PJ-S 163 – Sunce još progleda na hip ispod oblakov i … konstatira, da stoji još svit. IH-VM 16

Glagoli ćutenja izriču i privikavanje. Takovi su: naučiti (se), naviknuti (se), običavati, odučiti (se), priviknuti (se), zaživiti se, znati …

Još se moramo naučiti, da uz jedinstvo u vjeri primimo mogućnost i na raznolikost u mnogi drugorazredni posli … AB-SV 155 – Nigdor od njih nij se priviknuo, da biži bosonog prik kamenja. BŠ-SK 263

Glagoli ćutenja izriču i sumljenje. Takovi su: sumljiti, dvojiti …

Nek sada je počeo sumljiti, da će Štefika znamda isto prositi od njega … AB-Č 238 – … iako sam sam dvojio, da ćedu vračitelji moć urediti mali prst, kod koga su kliti stali jedna prik druge. JČ-SS 88

Drugi opet izriču i čudjenje. Takovi su: čuditi (se), diviti (se), iznenaditi (se), konsternirati, presenetiti (se) …

… presenetilo me je to, da ljudi rijetkokrat sebe optužu zbog nepravičnosti. AB-NP 95 – Tako se nij’ čuditi, da človik odebeli. JW-PP 59

Glagoli ćutenja izriču i očekivanje, kot: bojati se, čekati, drhati, nadati se, očekivati, plašiti se, pouzdati se, računati (s), strašiti se, strahovati, ufati se …

Ufajmo se, da nećemo doživiti napad. BŠ-SK 24 – Nadam se, da ju neću viditi ovde. BŠ-SK 113 – Teško se čeka, da djelatni dani ostanu brzo, brzo za nami. JW-PP 36

Glagoli ćutenja izriču i trsenje i mar, npr.: čuvati se, brinuti se, mariti se, natezati se, paziti, pokusiti, pripraviti, skrbiti se, težiti, tendirati, trsiti se, truditi se …

Duh se je trsio, da pobigne … FB-NK 40 – Ćutila je, da joj se približava skradnja ura, i onda sam se trudio, da budem toliko kot je nek moguće doma kod nje. JČ-SS 119

Izrične rečenice s veznikom da ugradjuju se i uz pokazne zamjenice, ke stoju kot subjekti ili objekti uz glagole, kimi se izriče duševno stanje ili raspoloženje. I to su izrične rečenice u prenesenom smislu.

S glagoli duševnoga stanja