Jednosložne imenice muškoga roda imaju u N(V) jd. samo naglasak ̑ (cirkumfleks) i iz pogleda jednine tri glavne naglasne tipe, ar im je naglasak u svi ostali padeži jednine isti kot u genitivu. Naglasak množinskih oblikov dili pojedine grupe u daljnje naglasne tipe.

Imenice s dužičkim samoglasnikom u osnovi ga pridržavaju u svi padeži jednine, npr. šlȃr, G jd. šlȃra; brȋg, G jd. brȋga; mȗž, GA jd. mȗža; vlȃs, G jd. vlȃsa. Nastavak I jd. more biti kod imenic sa silaznim naglaskom dužičak ili kratak, npr. I jd. šlȃrōm/šlȃrom, brȋgōm/brȋgom, a kod uzlaznih je svenek kratak, npr. I jd. pútem/-om, Bógom. Imenice sa silaznim naglaskom moru u množini (zvana u NA) pokratiti osnovu, npr. N mn. brȋgi, G brìgōv, D brìgōm, LI brìgī, ali imamo i dublete: G mn. brȋgōv, D mn. brȋgōm/brȋgom, LI mn. brígi.

Dvo- i trosložne imenice m. r. obično ne minjaju naglaska, kad N jd. nima dužine za naglašenim slogom, npr. učìtelj, G jd. učìtelja. Ali ako je zanaglasni slog dug, prelazi naglasak na ti slog, a more biti i kratak i dužičak, npr. svìdōk, G jd. svidòka, rùkāv, G jd. rukȃva.

Imenice s dugosilaznim naglaskom na osnovi i s dužičkim nepostojanim ā se ponašaju kot one s kratkim samoglasnikom u osnovi, npr. slȋpāc, G jd. slȋpca, počȇtāk, G jd. počȇtka. Na drugu stran se kod mnogih imenic s kratkim nepostojanim a u N jd. podužava samoglasnik osnove u zatvoreni slogi i dostaje uzlaznu intonaciju, npr. pàlac, G jd. pálca, želùdac, G jd. želúca.

Zadnji slog se obično ne naglašava, zvana u imenica tudjega porijekla, npr. patrȏn, fotogrȃf; sakȏ, ragȗ. Cirkumfleks ostaje u cijeloj deklinaciji na istom mjestu i nepreminljiv do LI mn., kade se ̑ minja u ´ v. §§ 306, 307.

Kod imenic prez nastavka u G mn. (tzv. kratki G mn.) se minja silazni naglasak u uzlazni. Iznimke su imenice mìsec i pìnez, tako da imamo u N jd. i G mn. sljedeće opozicije:

jd. N gubȏnāc mn. G gubónac
Nȋmāc Nímac
làpāt lápat
mìsec mìsēc

I kod muških imenic s nastavkom - i u G mn. stoji uzlazni naglasak u opoziciji prema N mn.:

jd. N vlȃsi mn. G vlási
pȃri pári
dičȃki dičáki
očenȃši očenáši

Imenice s cirkumfleksom u NV mn. dostaju u LI mn. velikim dijelom dugouzlazni naglasak (akut), npr.:

mn. NV glȃsi mn. LI glási
klȗpi klúpi
Cigȃni Cigáni
Nȋmci Nímci

N mn. i LI mn. stoju čudakrat u opoziciji jedan prema drugomu, a kod nekih imenic se javlja u LI mn. uz akut i dubleta s čelnim kratkim naglaskom i dugim zadnjim slogom, npr.:

mn. NV plȃdnji mn. LI pládnji ili plàdnjī
brȋgi brígi ili brìgī
vlȃsi vlási ili vlàsī

U množini imamo u ghkj. puno naglasnih dubletov, u prvom redu kod imenic s dugim silaznim naglaskom, npr. u GD mn. imenic tipa brȋg, u D mn. tipa mȗž ili u DLI mn. tipa vlȃs.

Jednosložne osnove

Jednosložne osnove

Kratki naglasak ` (zvana u jednosložni obliki)

1. Prez promjene u jednini i množini

   jd.

   NV GA DL I

   mȋš mìša mìšu mìšem

   mn.

   NV G D A LI

   mìši mìšev mìšem mìše mìši

2. S dužinami na zadnjem slogu u I jd. i u GDLI mn.

   jd.

   NV GA DL I

   plȏt plòta plòtu plòtōm

   mn.

   NV G D A LI

   plòti plòtõv plòtõm plòte plòtī ili plóti

3. S promjenom ` > ́ u GLI mn.

   jd.

   NV GA DL I

   kȏnj kònja kònju kònjēm

   mn.

   NV GLI D A

   kònji kónji kònjïm kònje

Dugosilazni ̆

1. Imenice imaju u LI mn. naglasak ́

   jd.	NAV	šlȃr	mn.	NV	šlȃri
   	G	šlȃra		G	šlȃrov/-õv
   	DL	šlȃru		D	šlȃrom/-õm
   	I	šlȃrõm/-om		A	šlȃre
   				LI	šlári

2. Dublete s dugosilaznim i s kratkim naglaskom i dužinom na zadnjem slogu u GDLI mn.

   jd.	NAV	brȋg	mn.	NV	brȋgi
   	G	brȋga		G	brìgõv ili brȋgõv
   	DL	brȋgu		D	brìgõm ili brȋgõm
   	I	brȋgõm/-om		A	brȋge
   				LI	brìgī ili brígi

3. Imenice s G mn. na -i. S ́ u GLI i s ` ili ̆ u D mn.

   jd.	NAV	maž	mn.	NV	maži
   	G	maža		G	múži
   	DL	mažu		D	mùžïm ili mažïm
   	I	mažïm/-em		A	maže
   				LI	múži

4. Imenice s G mn. na -i. S ́ u G mn. i s dubletami u DLI mn.

   jd.	NAV	vlȃs	mn.	NV	vlȃsi
   	G	vlȃsa		G	vlási
   	DL	vlȃsu		D	vlàsõm ili vlȃsõm
   	I	vlȃsõm/-om		A	vlȃse
   				LI	vlàsī ili vlási

Dugouzlazni ́
U tretoj naglasnoj varijanti imaju jednosložne muške imenice i u jednini i u množini uzlazni naglasak.

Većsložne imenice muškoga roda imaju sve tri naglaske ` ̑ i ´ i sljedeće naglasne tipe:

Većsložne osnove s `, ke ne minjaju naglasak

1. jd.	NV	učìtelj	mn.	NVLI	učìtelji
   	GA	učìtelja		G	učìteljev
   	DL	učìtelju		D	učìteljem
   	I	učìteljem		A	učìtelje

2. S nepostojanim a

   jd.	NAV	rìzanac	mn.	NVLI	rìzanci
   	G	rìzanca		G	rìzancev
   	DL	rìzancu		D	rìzancem
   	I	rìzancem		A	rìzance

Imenice s ` i sa zanaglasnom dužinom N jd. Od G jd. minjaju naglasak u ́.

Imenice s nepostojanim a i s ` u N jd. minjaju od G jd. naglasak u ́.

Imenice s nepostojanim a. S naglaskom ` i sa zanaglasnom dužinom u NAVI jd. i GDLI mn.

Većsložne osnove s ̆ u svi padeži, zvana u LI mn. ( ̆ > ́), i sa zanaglasnom

dužinom u NVAI jd. i GD mn.

1. 
   

   jd.	NV	slȋpāc	mn.	NV	slȋpci
   	GA	slȋpca		G	slȋpcēv
   	DL	slȋpcu		D	slȋpcēm/-em
   	I	slȋpcēm/-em		A	slȋpce
   				LI	slípci

   jd.	NV	počȇtāk	mn.	NV	počȇtki
   	GA	počȇtka		G	počȇtkõv
   	DL	počȇtku		D	počȇtkõm
   	I	počȇtkõm		A	počȇtke
   				LI	počétki

2. S kratkim nastavkom u G mn. U GLI mn. minjaju naglasak ̆ u ́ .

   jd.	NV	NȋmÇc	mn.	NV	Nȋmci
   	GA	Nȋmca		G	Nímac ili Nȋmcïv
   	DL	Nȋmcu		D	Nȋmcïm/-em
   	I	Nȋmcïm/-em		A	Nȋmce
   				LI	Nímci

Osnove s ` na predzadnjem slogu; u NV jd. je na tom mjestu dužina za `.

Imenice s cirkumfleksom u jednini i množini

Imenice ovoga naglasnoga tipa su, izgleda, preuzete iz drugih jezikov, kot npr. lator, Nȃndor, Šȃndor, tȃbor ...

Većsložne osnove s nepostojanim a i s ̆ na prvom slogu

Imenice s ̆ i zanaglasnom dužinom

Većsložne osnove s ́ u jednini i množini

Većsložne osnove s nepostojanim a s ́ u jednini i množini

Osnove s ̆ na predzadnjem slogu; u N(A)V jd. se pojavljuje na tom mjestu dužina za `. U LI mn. ́.

Tudjice s cirkumfleksom na zadnjem slogu. U LI mn. ̆ > ́

Tudjice na samoglasnik s naglaskom na zadnjem slogu