Neodredjene ili indefinitne zamjenice su u svoji iste kot upitne ili odnosne, ali mnoge od njih dostaju još kakov predmetak (prefiks) ili im se dodaje kakova čestica (partikula). Ovi dodatni dijeli uz neodredjenost zamjenice u većini slučajev izražavaju i neku posebnu modifikaciju u značenju.

a) Prez dodatkov se kot neodredjene zamjenice hasnuju: gdȏ, čȃ/štò, kȋ, čìji (u značenju nečiji) i kákov.

Primjeri:

Pak ča gdo mora znati, čije su? IB-P 163 – Još je nek koč rekao pretpo­stavnim ku tvrdju rič. IB-P 30 – Tako čega nikad ne bi bili javno rekli. AB-SL 116 – Po cesti se je vozio kumaj ki auto. JČ-SS 118 –... ako sam u čem koga vkanio, vratit ću mu četverostruko. NZ 190 – Naš dobri gospodin... ostavili su u našem žepu kakov srebrni slijed. IH-PS 92

b) Prefiksi ili partikule pred zamjenicami su:

– ne- sa značenjem nesigurnosti; upotribljava se, kad se ne zna ili ne kani reći imenica: nègdo, nèki, nèšto, nèčiji, nèkakov, nèkoliki. Primjeri:

Nekoga me dana pozove gospoda vile k sebi. AB-SL 121 – … ima hipcev, kad negdo na osobit način doživi blizinu Božju. AB-SV 5 – Nalazio se u nekoj velikoj tamnoj dvorani. AB-SL 132 – A on je s nekakovim mudrim zagledivanjem smirao gori u zvijezde... IH-PS 18 –... vist, ka me je dostignula pred nekolikimi tajedni u Beču... AB-SL 31 – Kad bi... postavili nekoga ili nešto ... AB-SV 77

– ni- ima negirajuće značenje, hasnuje se u negirani rečenica: nìgdo(r), nȋšt/nìšta, nìčiji, nijȇdān, nìkakov. Primjeri:

Toga nigdo ne zna,/ Zginul je iz sela. MMM-J 214 – On se nigdar za ništa ne rascira. IB-P 187 – Ubogi ljudi, ki ničega nimaju. AB-TD 120 – Nijedno krilo mi ne biše prevruće. AŠ-ZD 41 – Da si pravi nigdor med njimi na svitu. MMM-J 212 – I pokidob da nij imao ničesa, čim bi platio... IH-PS 47 –... da nij u njem nikakove krivice... NZ 331 – Na nìčije pitanje nij odgovorio. razg.

– sva- znači cjelokupnost i sveobuhvatnost, prez obzira na kvalitet i kvantitet: sváki, svákakov, svákaričak, svákorjačak. Primjeri:

Prodavao je svakakovo dugovanje. – U njegovoj glavici su se počeli radjati svakorjački plani. IH-PS 79 –... za svu dicu svakaričku slatkariju. To je svaki dobro znao. IB-P 10

– bȃr, bȋlo, kàde, kȃr, kȏ, mȃr : Ove partikule imaju svoje mjesto pred zamjenicom. Značenje im je ravnodušnost prema izboru ili – kod málo i vèć – neodredjena brojčana veličina, npr.: bar gdo, mar ki, kar što, ko-ki, ko-kakov, kade ka, već ki, već ča, malo gdo itd. Primjeri:

... da očisti dušu od mar kakovoga griha NZ 91 –... neg nas bar gdo more ljubiti na ovom svitu. AB-SV 113 – A to je njemu bilo već vridno nego bar ča na ovom svitu. IB-P 96 –... ne more dopustiti, da bi se bilo čije ime mišalo s preslavnim imenom Jezuševim. NZ 38O – Na već koj ruki su se krisili dragocjeni prstani. AB-SL 256 –... nože i vilice, ko-kakove kuhače, rajne i spodobno. FB-NK 45 – Ki su dospili van, nabavili su ko-čega. FB-NK 7 – Poznao je još kade koga od muži, ki su oko stola sidili. – Malo gdo/Malo ki se još zna spomenuti. – Već ki od nazočnih bi najradje bio prošao.

c) Za zamjenicami se pišu sljedeće partikule ili zamjenice ili druge riči:
-god; god, tȃ, tȏ, ćèš, ćète, te j’ vólja. Značenje im je neodredjivanje i ravno­duš­nost prema izboru. Kigod, kagod, kogod sa značenjem „ neki “ piše se skupa, a ki god, ča god sa značenjem „ mar ki, bar ča “ rastavljeno. Primjeri:

Ki-ta dan se je vozio ovude gospodar na koli. IB-P 14 –... su jačili i krešćali, kigod lipo, kigod manje lipo. FB-NK 57 – Morebit je kagod žena mogla misliti... AB-SV 102 – Ter neka si prosim, ča god mi je triba. MMM-J 404 –... spala je od stola i za nje ka-ta droptinka. AB-SL 112 – Sigurno je onde komu-tomu rekla dobro jutro. JČ-SS 74

Simo spadaju i konstrukcije kȋ ter kȋ i kákov-tákov :

Ki ter ki pravoda želju još i siromahu tu nesriću... FB-NK 102 – Ka ter ka se još zna spomenuti. razg. – Nisam vam ja veljek rekla, da je to kakova-takova norija? FB-NK 97 – Samo sam znao, da su med njimi kakove-takove ptice. JČ-SS 45

U službi neodredjene zamjenice hasnuju se i broji: jèdān u značenju ‘neki, isti’, drùgi u značenju suprotnosti s ličnimi i pokaznimi zamje­ni­cami ili u korelaciji s jedan i pridjevi ostáli (samo u množini) i vàs.

Jedni ovako govoru, drugi onako. To nij ov učinio, nego drugi. Ja nimam lazno, morebit ti more ki drugi pomoći. Jedan dio gostov je vrijeda prošao, ali ostali su se još dobro zabavljali... – i jedan drugomu u svem na ruke stali. IB-P 110 – Jedni su prošli, a ostali su dalje pili.

Po obliki dilimo zamjenice na četire grupe:

1. lične zamjenice

2. ostale zamjenice (izvan 3. grupe) i zamjenički pridjev vàs

3. posvojne zamjenice 3. lica

4. zamjenički pridjevi

Lične zamjenice