Glavni broji imaju u ghkj. već oblikov i slišu preminljivim ričam. Samo broji stȏ i tìsūć su uglavnom svenek u istom obliku.
Broj jèdān ima oblike kot pridjevna zamjenica s osnovom na nepalatalni suglasnik, i to:

Uz broj jèdān, jèdna, jèdno je imenica u istom padežu kot broj, npr.:

Plakali su obadvimi i sve zbog jednoga para štrimfov... FB-NK 68 – Imam samo jednu želju ! JČ-SS 98 – Da iz jedne nevolje tri načinim? AB-SL 153 – Jedno ljeto sam služila Šoproni kod jednoga ponciktara. IH-PS 13

Broj jèdān se more upotribiti i u množini uz imenice, ke u množini značu jedan predmet ili skup ljudi, ki djelaju isti posao ili ke ča drugo povezuje u neku grupu, a i kad se broj jèdān hasnuje u funkciji neodredjene za­mje­nice, npr.:

U selu pred školom su morala stati jedna kola s konji cijeli dan u pripravnosti … IB-P 81 – Vani je bila … svetačna maša, i bar su ljudi bili iz tolikih sel, je sve ljudstvo tako divno jačilo kot iz jednih ust. IB-P 210 – Ča su jedni, su i drugi … MMM-J 125 – Jedne su mislile, da mu još ni vlašća mati ne bi bila mogla povoljnije odibrati. IB-P 26 – U jedni seli, kade su ljudi spametniji, nisu ih jako lipo dočekali. MK-CS 159 – Treto ljeto su vršnjakinje Ankine sve bile poodavane, mimo jednih, ke nisu bile za odaju … MK-CS 138

Na isti način se zahadja i s broji, ki su složeni s jèdān, npr.:

Petrograd leži na sto i jednom otoku. Rodila se je pred trideset i jednim ljetom. Letili smo dvadeset jednu uru.

Broji dvȃ i òbadvā imaju posebne oblike za sve tri rode, za sridnji rod se upotribljava oblik sr. r. mn. brojnoga pridjeva dvȏja:

Na isti način se deklinira òbadvā, òbadvī, òbadvōja, pri čem se minja samo drugi dio.

Broj trȋ ima jedan oblik za muški i ženski rod, a za sridnji rod se upotribljava oblik sr. r. mn. brojnoga pridjeva trȏja.

Uz imenicu ljeto se hasnuju skoro isključivo obliki dvȋ, trȋ, čudaputi i uz rič jutro u smislu površinske mjere, rjedje i uz druge imenice sr. r., a u odvisni padeži prevladavaju u književnom jeziku i uz imenice sr. r. odgovarajući obliki glavnoga broja dvȋ, trȋ, npr.:

Putem najzad su nam otac preskrbili dvoja mjesta u Herimbi. IH-VM 24 – A vrhunac svega bišu ta dvoja rumena lica, lipša od svih jabuk svita. AB-SL 167 – Sada jur tri ljeta dugo sidim u Torontu. JČ-SS 14 – Bila je jur i za udaju, dvajset tri ljeta stara, a to je bome skradnja dob na selu. FB-NK 20 – K ovomu tri jutra zemlje velje kod sela. MM-S 200 – Ov je imao tri sela više na istom Žutom potoku malin. AB-Č 267 – … iz dvih susjedskih sel na koli dohadjali po žito, i po pineze. MK-CS 65 – Ti naši vozači su bili – računam i prik dvih stoljeć posreditelji … MM-S 119

Broj četìre ima u NA posebne oblike za m. r., ž. r. i sr. r. kot pridjevna zamjenica u množini, a u ostali padeži isti oblik za sve tri rode:

Uz NV brojev dvȃ, òbadvā, trȋ, četìre stoji to, ča se broji, u nominativu množine, a glagol u tretom licu množine, npr.:

Negda prvo dva učitelji nisu zmagali s dicom. AB-SL 31 – Još hitrije steču jedva tri ljeta javnoga djelovanja … AB-SV 117 – Pri tom mu pomažu obadvi rukice … MMM-J 186 – Obadvoja čudesa, i to pomnoženje kruha i šetnja na jezeru u vezi su s obećanjem presv. Oltarskoga sakramenta … NZ 226 – Četire iste figure su brojile 100, četire devetke 150, a četire dame 200. JČ-SS 54 – Staćilo, zaručnjak i babac idu prvi, a za njimi četiri junaki u jednom redu … IB-P 69

U ostali padeži stoji uza te broje odgovarajući množinski oblik imenskih riči, npr.:

Nije na svitu dvih jednakih obrazov. IB-P 13 – Stil i jezična svojstva obadvih knjig su ista. NZ 270 – Dvim sinom pri ocu, velim, dobro biše. MMM-J 175 – Tri je sine majka porodila,/ Tri je sine vojski odgojila! MMM-J 288 – Da, ali jur tri misece ništ ne dojimo. IH-VM 9 – Ne, Mate, kupi si dvi supe i četire kruhe. FB-NK 12 – Po tri dani ću se goristati. NZ 87 – … da se je učilo u četiri osebni soba. MM-S 173 – Na, Mate, kupi si gulašovu supu s dvimi žemljami. FB-NK 12

Lična zamjenica uz NA brojev dvȃ, òbadvā, trȋ, četìri more takaj stati u ti padeži množine, npr.:

A mi dva zvana sebe od njihove okretnosti obožamo vihorno njihovu igru … IH-VM 31 – Oni dva su policisti (redari) u ovom kraju. JW-PP 905 – … nije li to mislila i za nas dva u našem odnosu? AB-Č 315

no zvećega se u spodobni konstrukcija hasnuju zbirni broji na -imi (m. r.) i -ime (ž. r.) v. § 516 ].

Ča valja za broje dvȃ, trȋ, četìre, to valja za broje složene s njimi, pri čem se deklinira samo poslidnji broj, npr.:

Sedamdeset i četire barake za svakaričke dobavljive betege na svitu. IB-P 44 – Na šestoj vlaki … onde šesnaest, na osmoj trideset i dva zeci, veliki kot mrcine. FB-NK 18 – Ali ja sam bila da i dvadeset četira ljeta stara … IH-PS 13 – Moj otac se je oženio s trideset trimi ljeti. razg.

Ostali glavni broji se ne razlikuju po rodu, a u odvisni padeži preuzimaju množinske nastavke zamjeničke (pronominalne) deklinacije:

a) Uz NAV tih brojev stoji to, ča se broji, u G mn., npr.:

… a bit će tomu kih pedeset ljet. MK-CS 16 – … ki je pet minut kašnje jur stao u kupaonici. JČ-SS 7 – Za tih pet dukatov bi ti bila kupila lipe nažnorane ugarske čižmice … IB-P 20 – … ar je Ferda svih sedam svojih kapljic dobro i pravodobno poudavao. FB-NK 60 – I pobrali su ostankov dvanaest punih košar. NZ 51

Kad ti broji u rečenici vršu funkciju gramatičkoga subjekta, stoji predi­kat u jednini, a kad se predikatna rič minja i po rodu, ona stoji u jednini sridnjega roda, npr.:

Šest vojakov sidilo je u nji i rukovodilo dva tope i četire strojnice, MG 42. BŠ-SK 244 – … i ležalo je pet teško naranjenih, i banditi su s tim zgubili boj. IB-P 101 – Na dan otkrivanja dobrodilo se je k njemu pod črnimi zastavami deset sel i nakinčili su ga … IH-PS 23

U svi drugi padeži stoji uza te broje odgovarajući množinski oblik, npr.:

… i cijeni od vrha svojih sedamdesetih ljet zemaljski život … IH-VM 34 – Onda će kraljevstvo nebesko biti spodobno desetim divicam … NZ 77 – … ki su se s njom godali u zadnji četrdeseti dani. AB-SL 13 – … otrovan svimi sedmimi glavnimi grihi. IH-VM p.p.

Prijedlogi vladaju zvećega odgovarajućim padežom broja i imenice, npr.:

Onda projde jedan od dvanaestih … k duhovničkim poglavarom … NZ 80 – Zaistinu vam velim, da ćete vi … siditi na dvanaesti troni, i suditi dvanaest pokoljenj Izraela. NZ 63 – … kot da bi od njih kanio imati knjigu sa sedmimi pečati. JČ-SS 64 – Farnik su još i to svitovali: kad ta dica po šesti ljeti u crikvi nećedu hrvatske prodike razumiti … MM-S 109 – Zdavno – pred tridesetimi ljeti je to bilo … IB-P 136

b) Za prijedlogi, ki vladaju genitivom, osebito za prijedlogi do, od i prik i uopće u konstrukcija, kade je broj atribut objektu u genitivu ili dio atri­buta u genitivu, on ostaje zvećega kot u hstj. nepreminjen i se ponaša kot prilog, a imenica uza njega stoji u G mn., npr.:

… u lipoj starosti od osamdeset i osam ljet. FB-NK 78 – Od šesnaest oklopnjakov i trih teretnjakov iz Ribnika nijedan nije ušao. BŠ-SK 286 – … jedan od dvanaest apoštolov … NZ 15 – Ovo je zaistinu bilo Božje čudo, da me od dvisto pedeset kugljov … već nijedna nije zgodila … IB-P 39 – To neprestano padanje vode prik pedeset metrov u dibinu … JČ-SS 27 – Letila je pčela prik devet črnih gor … FK-JNP 24 – Četire [kćere] imamo, od pet do petnaest ljet. IH-HR 83 – … ar sam imao dice u starosti od šest do dvanaest ljet, ali prekrižiti se nijedno dite nij znalo. PJ-S 175

c) U težnji za približavanjem hrvatskomu književnomu jeziku se u novijoj gradišćanskohrvatskoj književnosti ponekad na isti način postupa s broji 5-20, 25-30, 35-40 … i u svi drugi odvisni padeži, zvećega kad je govor o složeni broji, no ponekad susrećemo tu rekciju i uz broje niže od 20, npr.:

Sekretarica je stupila u prostrani ured, u kom je stao orijaški pisaći stol, dužički stol s deset stolac za konferencije i tri kožne fotelje oko krugloga stola. JČ-SS 100 – Po dvajset minut je Julija … JČ-SS 88 – Sena Jurinac je med 1946. i 1959. ljetom nastupila na jedanaest koncertov … HN, 11.1.2002. – Dobro je, sluga dobri, ar si bio vjeran u malom, vladat ćeš nad deset varošev. NZ 191 – Zvana toga … je pred 30 ljet po zadnji put obnovljena. HN, 8.2.2002.

Osebito u vezi s niskimi broji i s nekimi sadržaji, npr. pri označivanju dobe i vrimena, se ćutu takove rečenice kot tudje i konstruirane. No kot pogrišne moramo gledati primjere, u ki je broj nepreminjen, a brojena imenica sa svimi svojimi atributi pridržava indirektni padež, kim vlada prijedlog uza nju ili ki bi joj pripadao po funkciji u gramatičkoj strukturi prez broja, kot npr. … ča sam pred blizu trideset ljeti (pravilno: pred blizu trideset ljet ) naslutio.

Akoprem za to nalazimo rijetke primjere jur i u književnosti 18. st., ne pripadaju one ni jednoj od dvih književnojezičnih strukturov.

Broji stȏ i tìsūć se u novijoj gradišćanskohrvatskoj književnosti upo­tribljavaju skoro isključivo u nepreminjenom obliku, a brojena imenica i nje mogući atributi stoju u G mn.

Primjeri za stȏ :

Nije znala, ča je doma novoga … ter ča djela Agneska i sto drugih pitanj. FB-NK 85 – A došao je i Nikodim … i donesao je oko sto funat mirhe mišane s alojom. NZ 263 – Ali … sam obećao gosp. uredniku za Novo ljeto sto pretplatnikov, a najavio sam ih samo trinaest. IH-VM 8 – Tako se je godalo i negda prije sto ljet u ovoj dolini. AB-SL 89 – Za sto bodov se je zapisala samo nula. JČ-SS 54 – U zraku se sada biju naši dva sokoli Strelić i Zračić suprot sto i sto velikih os. JW-PP 102

I složeni broji dvȋsto, trȋsto, četìrestō, pȇtstō, šȇststō, sédamstō, ósamstō, dévetstō imaju istu rekciju, npr:

Drugi učeniki … nisu bili daleko od suhe zemlje, nego oko dvisto lakat, vučeći mrižu s ribami. NZ 266 – Tristo korun je prošlo na sam cement … MM-S 214 – Željarica Marica išla je još par puti u malin po onih dvisto korun. AB-Č 64 – Za nas srićan slučaj je dopeljao pred skoro petsto ljet naše stareoce u Gradišće. JW-PP 164 – Ja još nijednoga nisam vidio siditi u petsto litrov vina ili piva. JW-PP 171

Primjeri s tìsūć :

Lipo je na predvečer Goda mrtvih gledati od tisuć i tisuć svić rasvićene cimitore. AB-SV 162 – … onda je ta Sridnji vijek trajao oko tisuć ljet. AB-SV 14 – Govorio je pred tisuć ljudi. razg. – … ar je hodočasnikov bilo prik tisuć. MM-S 234 – U nevolji … je okripi i oslobodi slatki san od tisuć njevih teških brig. IB-P 150

Pokidob se složeni broji dvȋtìsūć, trȋtìsūć, četìretìsūć ponašaju na isti način kot oni sa stȏ, nij razloga, da se oni pišu odvojeno, npr.:

Konac svita je blizu, su jur rekli pred tisuć, dvitisuć, tritisuć ljet. DZ-MO 19 – I ako te gdo siluje, da ideš s njim tisuć korakov, poj s njim još dru­gih dvitisuć ! NZ 29 – Imam prik tritisuć vjernikov … MM-S 221 – Moglo ih je biti sve skupa kih tri- do četiretisuć muži. IB-P 57

Kod složenih brojev pȇt tìsūć, šȇst tìsūć, sédam tìsūć, ósam tìsūć, dévet tìsūć, déset tìsūć, jedinȃest tìsūć … dvàdeset tìsūć … devedèsēt tìsūć/de­vedéset tìsūć … dvȋstō tìsūć … je drugi dio identičan s oblikom G mn. sr. r. tisuće ili ž. r. tisuća, ali i kod tih brojev ostanu obadva dijeli nepre­mi­njeni, a pišu se odvojeno. To, ča se broji, stoji u G mn., npr.:

Biše pak onih, ki su jili kruh, pet tisuć muži. NZ 108 – Kad sam slomio pet hlibov med pet tisuć, koliko košar ste nabrali, punih s kusići? NZ 112 – Ali … ako si pomislu na svoj privilegirani dohodak od pet do deset tisuć šilingov. JW-PP 174 – Da je far s osam do devet tisuć ljudi, a farnik zavolj manjkanja duhovnikov sām. IB-P 211

I ovde moramo kot pogrišne gledati mnogobrojne primjere, u ki uz nepreminjene broje stȏ i tìsūć brojena imenica pridržava indirektni padež, kim vlada prijedlog uza nju, kot npr. pred već od dvih tisuć ljeti [namjesto pred već od dvitisuć ljet ], kade se genitiv dvih redi po prijedlogu od, a instrumental ljeti po prijedlogu pred, ča se naravno suprotstavlja svakoj sistematizaciji.

U starjoj književnosti se je tisuće dekliniralo kot imenica sridnjega roda. Kot ostatak deklinacije su ostali navadni izrazi na tisuće ili samo tisuće, ki značu neku približnu i veliku množinu ljudi ili rjedje količinu pred­metov, npr.:

I dobrodilo se je ljudi, junakov, divojak, muži i žen na tisuće. IH-VM 6 – Strašno čuda ih je, na sto i sto, drugi velu i na tisuće, lipih, mrskih, starih i mladih višak i višcev. FB-NK 94 – Zob … rastucali smo doma na betonski stepenica kamenjem, ravno kot prvi ljudi tisuće ljet pred nami. FB-NK 8 – Sve deblje i više su nastajale, tisuće i tisuće tonov betona, željeza, ogromna sila i djelatna snaga su se uložile u izgradnju … DZ-MO 125

Ali u svi ti primjeri je oblik tisuće prije A odn. N mn. imenice ž. r. tisuća nego A odn. N jd. imenice sr. r. tisuće. Takovi sadržaji se izražavaju i pomoću brojnih pridjevov v. § 519.

U malo većoj mjeri je osebine imenice sridnjega roda zadržao drugi izraz za 1000, i to posudjenica iz ugarskoga jezika jèzero/jézero. Nju iz ghkj. sve već potiskuje rič tìsūć, tako da dandanas ćutimo broj jezero u pisanom jeziku jur malo zastaranim. U primjeri kot:

Ljeto dan … je Pave na dug morao kupovati, kad je dug jur na dvi jè­zera dukat narastao … MK-CS 196 – Dvi jèzera dukatov, veli on. MK-CS 197 – … dobio sam, veli, jèzera, a nikogar vkanio. MK-CS 180 – I ov narodnosni otac tolike dice, štiteljev ”Sv. Familije”, začuje jèzera njemu tako drage dice tiho skučati, jaukati, gorko plakati … MM-S 188 – Ulovili su ga s osmimi jèzeri eurov u gotovi pinezi. razg.

se još čuva imenička deklinacija. No najt ćemo u govoru dost primjerov s ustaljenim i nepreminjenim oblikom G mn. jèzēr i namjesto indirektnih padežov:

Došao je s pet jèzēr ljudi. razg. – ili: Tim osam jèzēr šilingov moraš još dodati pet jèzēr u dolari. razg.

A jur dost rano moremo najti u pisanom, a dandanas i u govornom jeziku primjerov, po ki se vidi nesigurnost u hasnovanju odgovarajućih oblikov broja jèzero i raspadanje bivšega sistema.

Broji miliȏn, biliȏn i sp. imaju oblike kot muške imenice vrsti a, pri čem u G mn. prevladava oblik milióni pred oblikom miliȏnov, a broji milijárda, bilijárda i sp. kot ženske imenice vrsti e.

Imenice uza te broje stoju svenek u G mn., npr:

• ... ki ima nekoliko milioni šilingov za naš gradišćanskohrvatski razvitak. [JW-PP 188] – Austrijanci gradu kupovni centar u Zagrebu za 60 milijuni [milioni] eurov. [HN, 31.5.2002.] – ... da će na ti način prištediti u ljetu do 17 milijardov rubljev ... [NT, 23.1.1960.] – To oni, za ke se univerzum razvija kroz 15 do 20 milijardov ljet ... [AB -SV 18]

U broji, ki su s njimi složeni, ponašaju se miliȏn i milijárda kot brojene imenice. Uz broj jèdān, ki se more i izostaviti, je i miliȏn ili milijárda u istom padežu kot broj, to je u padežu, koga potribuje njeva uloga u rečenici, npr.:

• ... i se onde razbije na m i l i o n širom letećih zvizdućih dijamantnih djundjev. [MM-S 117] – Prik m i l i j u n a [miliona] mladih je došlo u augustu 1997. u Pariz. [AB-NP 33] – Izgradnja ove dvojne kanalizacije će stati već od jednoga milijuna [miliona] eurov (13,46 milijuni [milioni]) šilingov[HN, 14.6.2002.]

S izostavljenim brojem jèdān more miliȏn stati i u nepreminjenom obliku, a to, ča se broji, u G. mn., npr.: Ako ki ima sriću, će još i gor najti ki žep s milion šilingov. [JW-PP 196]

Uz dvȃ, trȋ, četìre se slažu miliȏn i milijárda na isti način kot sve druge imenske riči, ke se broju [v. § 508], npr.:

• Četire milijarde korun ili 400. 000 šilingov. [MM-S 374] – Ako človik dobene jedan ili dva milione šilingov, to još ide. [JW-PP 151] – A veliki dio držav u ovi organizacija gleda i tragediju na Balkanu za krčmarsku drapu, a prik dvih milionov biguncev i sprognanih za ljetne turiste. [JW-PP 161/162] – Austrijska ulaganja u Hrvatsku do 2001. ljeta su iznašala dvi milijarde eurov. [HN, 14.6.2002.] – S dvimi milijardami eurov na banki bi se dalo mirno živiti. [razg.] – ... „regije moraju imati od 800 tisuć do t r i m i l i j u n e [milione] stanovnikov“. [HN, 19.4.2002.]

Uz broje pȇt i dalje ponašaju se miliȏn i milijárda takaj kot brojene imenske riči, i to tako, da:
a) uz broje u NAV stoju u G mn., npr.:

• P e t m i l i o n i dolarov će za to biti premalo. [razg.] – Austrijanci gradu kupovni centar u Zagrebu za 60 [šezdeset] m i l i j u n i [milioni] eurov [HN, 31.5.2002.] – ... hidroelektrana Krasnojarska producira u ljetu 6 m i l i j u n i [milioni] kilovatov. [NT, 13.2.1960.] – To oni, za ke se univerzum razvija kroz 15 do 20 [petnaest do dvadeset] milijardov ljet ... [AB-SV 18],

a uz broje u indirektni padeži moru se miliȏn i milijárda s njimi u potpunosti slagati, npr.:

• Kamo na nagli u ljeto dan s 30-imi milioni? [JW-PP 151] – Tim petim milijardam ljudi će se pridružiti vrijeda i šesta. [razg.] [v. § 510] ili

b) broj ostaje nepreminjen i se vlada kot prilog, a imenica uza njega stoji u G mn. [v. § 510], npr.:

• ... ka ljetos predvidja izdavanja i nutarzimanja od prik pet milijuni [milioni] eurov (69 m i l i j u n i [milioni] šilingov). [HN, 31.5.2002.] – Računa se s pet milijardov šilingov škode. [razg.] – ... će Riječku banku dodatno dokapitalizirati s 8 0 m i l i j u n i [milioni] eurov ... [HN, 10.4.2002.]

Ov poslidnji primjer nij zizma jednoznačan, ar bi se cifra 80 mogla čitati na dva načine, naime: s osamdesetimi milioni ili s osamdeset milioni, a obadvoje bi bilo pravilno.
c) Množinom miliȏni i milijárde moremo izraziti neku približnu i nepreglednu množinu ljudi ili dugovanj, pri čem se ti broji moru javljati u svi padeži množine, a to, ča se broji, stoji u G mn., npr.:

• ... u ki su užasnom okrutnošću zničeni toliki m i l i j u n i [milioni] ljudi ... [AB-SV 157] – Da ne bi bilo Stvoritelja Boga, ne bi bilo ... i svih drugih
  m i l i j u n o v [milionov] maglov galaksijov ... [AB-SV 8] – Neka zamolu mir, ki će m i l i o n o m ljudi spasiti život. [BŠ-SK 224] – Nisam zlovoljan ... ča mislim i na milione vojakov. [BŠ-SK 224] – ... ar ta bogati siroćak do konca žitka mora shranjati svoje m i l i o n e simo-tamo ... [JW-PP 152] – Pred milijardami i milijardami ljet je nastao svemir. [razg.]