a) Brojne imenice, stvorene sufiksom -ica, se u ghkj. javljaju iznimno rijetko, i to stoprv po Drugom svitskom boju. Preuzete su iz hstj. One se u hstj. hasnuju, kad se broju muška bića, uglavnom muži ili dičaki, rjedje živine. U ghkj. su to primjeri kot:

Konačno je hodilo u školu još samo osmero dice; i to petero od njih bila su dica pastira, a trojica bila su dica učitelja. AB-SL 27 – A mislio je Judaša, sina Šimonovoga, iz Kariota, ar ga je ov imao izdati, jedan od dvanaestorice. NZ 230

Takovo preuzimanje iz hstj. nij potribno, ar ono ne proširuje izražajne mogućnosti ghkj., nego obrnuto dodaje još jednu kategoriju, za ku jur postoju u ghkj. rješenja, pa tako čini sistem brojenja samo nepre­gled­nijim. To se vidi u drugom od zgora spomenutih primjerov iz Svetoga Pisma. U istom kontekstu je u originalu isti sadržaj izražen brojnim pridjevom na -er- :

Nisam li ja izabrao sebi vas dvanaestere 9 ? NZ 230

b) Brojne imenice na -ak od dévet, déset i većih desetic i od broja 1000, ke značu približnu količinu, se nisu udomaćile u ghkj. Za približnu količinu se uz zgora spomenuti način još hasnuju konstrukcije s izrazom dà i ili neodredjenom zamjenicom kȋh pred glavnim brojem, npr.:

Jur da i dvajset ljet. IH-PS 13 – … razdilio im je kockom zemlju njihovu, da i po četiristo i pedeset ljet. NZ 304 – … a bit će tomu kih pedeset ljet. MK-CS 16 – Ostalo je na mali, da se nisam splaknuo nad zgubitkom kih sedam krumpirov … FB-NK 5

c) Brojne imenice su i nazivniki razlomkov na -ina. Oni značu, na koliko dijelov se dili jedno cijelo, npr. tretìna, četvrtìna, tisućìna, miliontìna.

Kot brojniki se upotribljavaju glavni broji, po ki se nazivnik redi na isti način kot svaka druga brojena imenica ž. r. v. §§ 502-512, pri čem se broji jèdān, dvȃ, trȋ i četìri dekliniraju, npr.:

Kad su si naši te tri osmine urbarijalne loze dali popiliti motornom pilom i dovesti planjke domom … JČ-SS 82/3 – Mislim, da još znate, da smo dvimi tretinami glasali za Europsku uniju. JW-PP 185

Od pȇt nadalje ostaju brojniki zvećega nepreminjeni, a nazivnik stoji u G mn. v. § 510, npr.:

… znadu, da je dosada istraženo samo oko deset stotin onoga …
AB-SV 55 – Dobio je naticanje sa smišnih sedam tisućin. razg.

Kad se cijelo dili na dva jednake dijele, zove se svaki dio polovìca. Ona stoji u odgovarajućem padežu jednine, a to, ča se broji, u G jd. ili mn.:

Onde je bila … sva bliža i daljnja rodbina i polovica sela. DZ-MO 156 – … stani iz prve polovice zadnjega stoljeća. JČ-SS 69 – U drugoj polovici boja je bilo čuda vojakov u suhoj nevolji, tuberkulozi. IB-P 44

Imenica fȑtālj se u čvrsti sintagma, u ki je ona nazivnik neke mjere, ne deklinira, npr.:

Došla je s frtalj kile gliv. – U frtalj litra mlika je već masti nego u juhi.

Grupa tri + frtalj u mjera se razumi kot jedna jedinica ter se piše skupa. Pojavlja se ili u nominativu ili u skamenjenom akuzativu, npr.:

Jako učni pismoznanci naroda velu, da učitelji po trifrtalj (četvrt) ljeta podučavanja kompletno zgubu pamet … JW-PP 156 – Točno u trifrtalje na devet stoju … pred gospodinom doktorom Kukićem. JW-PP 237 – Kod tebe je sada stoprv trifrtalje na četire. JČ-SS 38

Kad se imenica frtalj pojavi prez litra, rjedje prez kile, zvećega kot mjera za vino, se deklinira kot svaka druga imenica u jednini i množini, a i broji uza nju se ponašaju kot uz sve druge imenice, npr.:

A kad njemu tlak spade, ta takozvani ”Blutdruck”, i on zbog toga dva, tri frtalje črljenoga mora puknuti … JW-PP 150 – U krčmi si gosti jaču i u gut frtalje taču. JW-PP 15 – Koliko frtálji si spio? razg.

Iz hstj. preuzeta imenica čètvrt ostaje svenek nepreminjena, npr.:

… plaća je bila svaki četvrt ljeta 50 dukatov … MM-S 101 – Za četvrt ure došao je glas srićno teti Rezi Surkačevoj. FB-NK 94 – Kastel … leži po autobusu tričetvrt ure daleko od Rima med brigi. IB-P 238

Kad je nazivnik broj, ki je složen s dvȃ, čita se kot drugìna ili dvojìna, npr.: 8/42 = ósam četrdèsētdrugȋn ili ósam četrdèsētdvojȋn; ako je složen s jèdān, se broj čita kot prvìna ili jednìna, npr.: 12/31 = dvanȃest trȋdēsetprvȋn/trȋdēsetjednȋn.

U govornom jeziku se od razlomnih brojev hasnuju zvećega samo polovìca, tretìna, fȑtālj, trȋfrtȃlje i desetìna (poslidnji u značenju crikvene daće). Drugi se obično izražavaju opisno s rednim brojem i imenicom dio/dijel, npr.:

Onda se nije smilo ni deseti dio toga govoriti, ča se danas govori. IB-P 177 – … su dužni potribna kolija postaviti, i to polig kanonske vizitacije 2/3 [dva trete] dijele Veliki, 1/3 [jedan treti] dio Mali Borištof. MM-S 194

U matematiki se brojnik i nazivnik obično čitaju kot glavni broji, pri čem se povezuju prilogom krez/kroz, npr.: 5/27 = pet krez dvàdeset sédam.

Decimalne broje moremo čitati: 54,7 = pedèsēt četìre záriz sédam ili pedè­sēt četìre koma sédam. Brojnik ostaje svenek nepreminjen, takaj nazivnik viši od pȇt, npr. Pomogli su im s (5,8) pet zariz/koma osam tonov pše­ni­ce. Kad je niži od pȇt, se more minjati prema svojoj ulogi u rečeničnoj konstrukciji, npr.: Zadovoljni su s (31,2) trideset jedan zariz/koma dvimi procenti, ili zavolj lagljega izgovaranja takaj ostaje nepreminjen: Zadovoljni su s (31,2) trideset jedan zariz/koma dva procenti.