Ograničenja u podiljenju suglasnikov s obzirom na različna akustična i artikulacijska svojstva

70

Razlikovanje suglasnikov po zvučnosti

U odnosu na zvučnost djeluje konsekventno pravilo, da a) u grupi suglasnikov unutar jedne riči poslidnji suglasnik odredjuje zvučnost grupe, i b) da se prik granic riči zvučnost redi po zvučnosti sljedeće riči. Sonanti i vokali ada prouzrokuju zvonkost (sonornost) prethodnih šumnikov [v. § 64]. Na apsolutnom završetku su sve grupe šumnikov bezvučne.

bezvučni šumniki

p

t

ť

c

č

f

s

š

k

x

zvučni šumniki

b

d

ď

z

ž

g

Kot vidimo, ne postoju kod svih šumnikov pari. Nij slučaj, da je već bezvučnih nego zvučnih šumnikov. To odgovara općemu zakonu jezične ekonomije: markirani (označeni) fonemi su rjedji nego nemarkirani. Napomena: /j/ i /v/ se gledaju (po njevoj funkciji) kot sonanti.

71

Unutar riči su grupe šumnikov zvučne ili bezvučne: r upč ( rubac ), ub ošt vo ( ubog ), trg adb a ( trgati ), žen idb a ( ženiti ), svid odžb a ( svidočiti ), gl atk i ( gladak ), m ušk i ( muž ), vr epc a ( vrebac ), r ašč istiti ( raz- ),
p ots vist (pi­sa­no podsvist ), p otš iti (pisano podšiti),
otš antati (pisano odšantati ), isc iditi ( iz- ) itd.

Kot moremo viditi iz primjerov, se asimilacija <d> pred <s, š> ne zrcali u pismu. Pravopisnih odstupanj imamo i kod posudjenic, npr. post­di­plom­ski.

Razlikovanje suglasnikov po mjestu tvorbe

72

/s z/ se asimiliraju pred palatalnimi suglasniki u /š ž/: iščekivati ( iz-čeki­va­ti ), iščrpiti se (prema izajti, izbadati ), mišlju ( misao ), svitlošću ( svitlost ), gušćara ( gust ), pažnja ( paziti ), pažljiv, prošnja ( prositi ).

Odstupanje: To pravilo ne valja svenek pred sufiksom -ljiv (uz pažljiv nalazimo i pazljiv, dalje ugrizljiv, gruzljiv ).

Asimilacijsko pravilo ne valja, kad med /z/ prefiksa i /ľ/ osnove postoji morfemska granica, npr. iz-ljati, raz-ljutiti se.

73

Do disimilacije velarnih eksplozivov g k u [x] dolazi pred g k: lagak lahka, mekak mehka, žukak žuhka.

74

Nazali se asimiliraju po mjestu tvorbe, npr. hìmba, hìmben (prema hȋnjiti ), stàmbeni (prema stȃn ), jedanput [jèdāmpȗt], jedankrat [jèdāņkrȃt]. U hinjba (takaj prema hinjiti ) se ne vrši asimilacija, ar ne postoji palatalno /m’/.

75

Kod riči iz hstj. se jednači (asimilira) /x/ sa sljedećim palatalom, npr. trbùščić od trbuh, prisp. ali ghkj. 3. l. jd. prez. dȑhće.

Ispadanje suglasnikov

sadržaj: ZIGH - jezična komisija    programiranje i design: Kristijan Karall