Kod tvorbe imenic je sufiksalna tvorba najplodnija, to znači dominantna metoda tvorbe imenic.

Sufiksalne tvorenice se deriviraju od imenic, od glagolov, od pridjevov, od adverbov i od brojev.

Sufiksalna tvorba od imenic, pridjevov i glagolov je jako plodna. Imenice se deriviraju od imenic svih trih rodov, i od glagolov svih vrsti, od I. do VI. Najveći broj tvorenic od glagolov označava glagolsko djelovanje.

Lista sufiksov za tvorbu imenic (po obrnutom abecednom redu sufiksov)

Sufiks -a

Sufiks -a je jako plodan kod tvorbe imenic od glagolov. Manji broj imenic je deriviran od imenic.

Kod odglagolske tvorbe je najbrojnija derivacija od glagolov IV. i V. vrsti.

Od prezentskih osnovov glagolov IV. vrsti su derivirane imenice, npr.:

braniti > brana, cijeniti > cijena, gizditi se > gizda, hvaliti > hvala, nagraditi > nagrada, odsuditi > odsuda, ograditi > ograda,
ponuditi > ponuda, poplaviti > poplava, prispodobiti > prispodoba,
probati > proba, srditi se > srda, vaditi se > vada, zavraziti > zavraza.

Kod dijela glagolov se minja završni fonem osnove č > k, ž > g, npr.:

bučiti, bučim > buka, poručiti se, poručim se > poruka,
vlačiti, vlačim > vlaka, složiti, složim > sloga, služiti, služim > sluga.

Od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov V. vrsti su derivirane imenice, npr.:

igrati > igra, kaštigati > kaštiga, klandrati > klandra, larmati > larma, plaćati > plaća, pljuskati > pljuska, sanjati > sanja, svadjati > svadja, triskati > triska, vezati > veza, vladati > vlada.

Od tudjih glagolov na -irati se deriviraju imenice, kad se odstrani završetak -irati, npr.:

bandažirati > bandaža, komandirati > komanda,
konzervirati > konzerva, rezervirati > rezerva.

Imenicu sumlja je moguće derivirati od prezentske osnove glagola IV. vrsti sumljiti, sumljim i od glagola V. vrsti sumljati > sumljam.

Od prezentskih osnovov glagolov I. vrsti su derivirane imenice, npr.:

sići, sičem > siča, vikati, vičem > vika.

Od za n pokraćene osnove glagolov II. vrsti su derivirane imenice, npr.:

naviknuti (se) > navika.

Od glagolov VI. vrsti je moguća derivacija, kad se odstrani završetak -ati i kad se odstrani -ovati, npr.:

potkovati > potkova, prodikovati > prodika.

Izvedenice od glagolov zvećega označavaju glagolsko djelovanje ili apstraktni pojam.

Glagolsko djelovanje označavaju npr. buka, hvala, igra, kaštiga, larma, nakana, ponuda, priprava, proba, prodika, rabota, vika, zaplina.

Posljedicu glagolskoga djelovanja označavaju npr.:

poplava, pljuska, prispodoba, triska.

Apstraktni pojam i glagolsko djelovanje označavaju npr.:

gizda, odluka, odreka, odsuda, pokora. sanja, sloga, srda, sumlja, svadja, uloga, vada, zasluga.

Apstraktni pojam označavaju npr.:

cijena, izreka, nagrada, navada, navika, plaća, veza.

Ostale izvedenice označavaju dugovanje ( bandaža, brana ), peršonu u pogrdnom smislu ili kakovo drugo biće ( odura ). Spodobno značenje za peršonu ima i izvedenica zavraza, mušku peršonu označava sluga, žensku izvedenica klandra s pejorativnim značenjem, a izvedenica prisika ima mjesno značenje.

Manji broj imenic je sufiksom -a deriviran od imenic, mocijskom tvorbom su izvedene imenice, npr.: kum > kuma, susjed > susjeda, od pokraćenih osnovov npr. gospodin > gospa, zaručnjak > zaručnja.

Sufiksi -ba, -oba

Sufiks -ba je plodan. Imenice sa sufiksom -ba se deriviraju od glagolov IV. i V. vrsti i iznimno od imenic.

Najveći broj imenic je deriviran od prezentskih osnovov glagolov IV. vrsti, neprefigiranih i prefigiranih, npr.:

boriti se > borba, izložiti > izložba, hinjiti > hinjba, moliti > molba,
odrediti > odredba, optužiti > optužba, pogoditi se > pogodba,
prirediti > priredba, služiti > služba, tužiti > tužba, urediti > uredba.

Završni fonemi osnovov se koč asimiliraju po mjestu tvorbe ( obraniti > obramba ) ili se kočkrat palataliziraju pred sufiksom -ba : ( diliti, dilim > diljba, vkaniti > vkanjba ).

Imenice se rijetkokrat deriviraju od za i pokraćenih infinitivov. Bezvučni završni fonem tvorbene osnove t se asimilira pred sufiksom -ba po zvučnosti ( brojiti > brojidba, diliti > dilidba, kositi > kosidba ).

Od prezentske osnove glagolov V. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

karati (se) > karba, shranjati se > shranjba, vonjati > vonjba.

Od za i pokraćene osnove infinitiva trgati je derivirana imenica trgadba (s asimilacijom tb > db ).

Postoji nek jedna potvrda derivacije imenice od imenice: sinj > sinjba.

Imenice sa sufiksom -ba označavaju zvećega glagolsko djelovanje, npr.:

borba, diljba, hinjba, minjba, obramba, podvorba, služba.

Apstraktni pojam i glagolsko djelovanje označavaju npr. izobrazba, karba, željba, glagolsko djelovanje i posljedicu takovoga djelovanja uredba, vkanjba, samo posljedicu glagolskoga djelovanja označavaju npr.: izložba, molba, priredba.

Mjesno značenje ima izvedenica shranjba, vrst zgradnje označava sinjba.

Sufiksom -oba je deriviran mali broj imenic od pridjevov, npr.: grd > grdoba, hud > hudoba. Od za n pokraćene osnove je derivirana imenica gnjusan, gnjusna > gnjusoba. Izvedenice su pejorativne.

Sufiks -ica

Izvedenice sa sufiksom -ica se deriviraju od imenic, od pridjevov ter rijetkokrat od glagolov, od adverbov i od brojev.

a) Sufiks -ica je u središću mocijske tvorbe i tvorbe deminutivov ženskoga roda. Mocijske tvorenice se deriviraju od domaćih i od tudjih tvorbenih osnovov. Gustokrat su derivirane od tvorenic, ke imaju sufikse -āč, -ār i -telj. U ovu seman­tičku grupu slišu npr.:

batritelj > batriteljica, berač > beračica, branitelj > braniteljica,
cesar > cesarica, čuvar > čuvarica, direktor > direktorica,
djelač > djelačica, gospodar > gospodarica, govorač > govoračica, hranitelj > hraniteljica, kralj > kraljica, krčmar > krčmarica,
odgojitelj > odgojiteljica, prijatelj > prijateljica, prvač > prvačica,
školar > školarica, tobrač > tobračica, trgač > trgačica, učitelj > učiteljica, vračitelj > vračiteljica, zločinitelj > zločiniteljica, žnjač > žnjačica.

Mocijskom tvorbom se takaj deriviraju ženski etnonimi od muških etnonimov 14, npr.: Cigan > Ciganica, Hrvat > Hrvatica, Ugar, Ugra > Ugrica.

Finalno c osnove se minja u č, npr.: tkalac, tkalca > tkalčica.

b) Kod osnovov, ke imaju finalno -ik, se ta završetak reducira kod mocijske tvorbe sufiksom -ica. Od pokraćenih osnovov su derivirane imenice, npr.:

načelnik > načelnica, odbornik > odbornica, predsjednik > predsjednica, redovnik > redovnica, savjetnik > savjetnica, zagovornik > zagovornica, zastupnik > zastupnica.

Izvedenice sufiksom -ica, ke imaju muške pare, derivirane od pridjevov, je takaj moguće izvoditi od pridjevov, npr.:

betežnica → betežna ženska peršona, kršćenica → kršćena ženska peršona, namješćen > namješćenica.

Zbog jur postojećega tvorbenoga modela moremo takove imenice takaj opisati kot izvedenice mocijskom tvorbom od pokraćenih osnovov, npr.:

betežnik > betežnica, kršćenik > kršćenica, namješćenik > namješćenica.

Izvedenicu blagajnica je moguće derivirati od imenice: → žena, ka djela na blagajni.

No moremo takaj načiniti mocijski tvorbeni model od pokraćene osnove:

blagajnica → žena blagajnik.

Od pokraćene osnove je takaj derivirana imenica: zaručnjak > zaručnjica.

Izvedenice lažica, tržarica je moguće derivirati mocijom od pokraćene osnove:

lažica → žena lažac, tržarica → žena tržac.

Logičnija je derivacija od prezentske osnove glagolov lagati, tržariti :

lažica → žena, ka laže, tržarica → žena, ka tržari.

Drugim tipom mocijske tvorbe od odnosnoga pridjeva je derivirana imenica: pekovica → pekova žena.

Izvedenica milosrdnica nij nastala mocijom, nego je to derivat od opisnoga pridjeva:

milosrdnica → milosrdna ženska peršona (časna sestra).

Mocijskom tvorbom se gustokrat deriviraju imenice, ke označavaju živinu, npr.: galeb > galebica, golub > golubica.

c) Deminutivne izvedenice slišu različnim semantičkim grupam.

Velik broj takovih imenic je deriviran od domaćih i tudjih osnovov imenic ženskoga roda i označava mala dugovanja i spodobne pojme, npr.:

brazdica, bučica, čedulica, glavica, hartica, kapljica, kogulica, košarica, kugljica, landica, lećica, mošnjica, mrvica, potkovica, rožica, sikirica, steljica, šurlica, zdjelica, žličica ( s promjenom c > č).

Deminutive različnih pojmov označavaju izvedenice, npr.:

cestica, godinica, lozica, mlakica, stazica, škuljica.

Deminutive različnih zgradnjev označavaju derivati kot npr.:

hižica, hutica, kamrica, kolibica, kućica.

Deminutive apstraktnih pojmov označavaju izvedenice kot npr. dušica.

Množinskim oblikom sufiksa -ica se deriviraju deminutivi od osnovov imenic, ke su plurale tantum. Takove izvedenice obično označavaju dugovanja, npr.:

gaće > gaćice, grablje > grabljice, jasle > jaslice, plundre > plundrice.

Od deminutivov kapljica, škuljka su derivirane stilski markirane imenice s pojačanim deminutivnim značenjem:

kapljičica (s promjenom c > č finalnoga fonema osnove), škuljkica

Izvedenica lopatica ima dvoja različna značenja: ‘mala lopata’ i ‘dio tijela, ki je spodoban lopati’.

Živine označavaju deminutivi kot npr.:

ovca > ovčica, opica > opičica, ptica > ptičica (s promjenom c > č ).

Peršone označavaju deminutivi kot npr.:

divica > divičica, od zbirne imenice dica > dičica ( c > č ), gospica.

d) Ostala značenja kod odimeničke tvorbe sufiksom -ica su npr.:

kanarica ‘ptica, ka potiče sa Kanarov’, polnoćica ‘maša u polnoć’, tenisica ‘cipela za tenis’ (tvorbeno značenje je uže od leksičkoga).

Od pokraćene osnove je npr.: sredica ‘sredina kruha’.

Izvedenice, ke imaju različna značenja, deriviraju se od pridjevov, npr.:

bijel > bilica ( s promjenom refleksa jata ), bistar, bistra > bistrica,
kriv > krivica, mlad > mladica, prav > pravica, repat > repatica,
sunčen > sunčenica, zadnji > zadnjica, zubat > zubatica, žut > žutica.

Od pokraćene osnove pridjeva je na priliku derivirana imenica:

zelenkica ‘vrst ptice zelenkaste farbe’.

Od pridjevov sa sufiksom -ov, su derivirani nazivi za jila i pila, npr.:

makovica ‘makova masnica’, orihovica ‘orihova masnica’, hruškovica ‘hruškovo žgano’, slivovica ‘slivovo žgano’.

Plodna je tvorba od odnosnih pridjevov na -ni i opisnih na -(a)n. Izvedenice imaju različna značenja, npr.:

devedesetljetnica ‘devedesetljetni spomendan’, gruntovnica ‘gruntovna knjiga’, nadgrobnica ‘nadgrobna jačka’, obločnica ‘obločna daska’, očnica ‘očna škulja’, Pepelnica ‘pepelna srijeda’, početnica ‘početna knjiga’, potočnica ‘potočna kitica’, ravnica ‘ravna zemlja’, smišica ‘smišna kratka štorica, anegdota’.

Dio takovih izvedenic ima leksičko značenje, ko je širje ili uže od tvorbenoga značenja, npr.:

drobnica ‘drobni dio, molekula’, tamnica ‘tamna zgrada za uznike’, mosnica ‘mosna daska i čvrsta daska općenito.’

Množinskim oblikom -ice je derivirana imenica: tepao, tepla > teplice. Izvedenica ima mjesno značenje.

Od glagolskih pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

oranica, piljenica, pripusnica.

Od odnosnih pridjevov na -ji, -nji su derivirane imenice kot npr.:

svakidašnjica ter kozmonimi 15 Jutarnjica, Večernjica.

Od prezentske osnove glagolov IV. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

kratiti > kratica, rasputiti > rasputica, viditi > vidica.

Od adverbov su derivirane imenice kot npr.:

okolo > okolica, odzad > zadica, zajedno > zajednica.

Od osnovov rednih brojev moru se derivirati imenice sufiksom -ica, npr.:

sedmi > sedmica, osmi > osmica.

Od pokraćene osnove rednoga broja je derivirana imenica:

stoveti > stovica.

Sufiksi -čica, -ečica, -lica, -olica, -ljica, -uljica

Sufiks -čica se hasnuje kod tvorbe deminutivov od imenic i -deklinacije i kad nij moguća derivacija deminutiva sufiksom -ica, npr.:

civ > civčica, grana > grančica.

Sufiksom -ečica je derivirana imenica srbečica od prezentske osnove glagola srbiti.

Sufiks -lica sudjeluje kod tvorbe od infinitivnih osnovov imperfektivnih glagolov I., IV. i V. vrsti.

Izvedenice od glagolov I. vrsti zvećega označavaju dugovanja, npr.:

presti > preslica, trti > trlica.

Izvedenice od glagolov V. vrsti moru označavati žensku peršonu, npr.:

prati > pralica.

Izvedenice od glagolov IV. i V. vrsti označavaju dugovanja, npr.:

jedriti > jedrilica, kositi > kosilica, mlatiti > mlatilica, višati > višalica.

Sufiksom -olica je derivirana imenica od prezentske osnove imper­fek­tivnoga glagola IV. vrsti: pržiti, pržim > pržolica. Izvedenica označava dugovanje.

Sufiksom -ljica je derivirana od imenice ženskoga roda zima imenica zimljica, ka označava posljedicu betega.

Sufiks -uljica se realizira kod tvorbe imena Sniguljica < snig.

Sufiksi -nica, -inica, -īlnica, -onica, -ionica

Sufiksom -nica se deriviraju imenice od imenic, pridjevov i glagolov.

Dio imenic je deriviran od imenic sa sufiksom -ār, ke označavaju muškoga vršitelja djela, npr.: pekar > pekarnica, pisar > pisarnica. Takove izvedenice označavaju prostoriju ili zgradu.

Kada nij moguća derivacija imenic od pridjevov na -ni, se realizira tvorba od imenic, npr.:

objed > objednica ‘prostorija, u koj se ji objed’ (tvorbeno značenje je uže od leksičkoga), Svićnica ‘svetak, kada se blagoslavljaju sviće’.

Dio imenic je deriviran od gagolov, npr.:

prešati > prešnica ‘prostorija, u koj se preša’.

Od pokraćene osnove je načinjena imenica: saviti, savijem > savnica.

Od prezentske osnove perfektivnoga prefigiranoga glagola zrasti, zrastem je derivirana imenica zrastinica sufiksom -inica. Izvedenica označava dugovanje.

Od prezentske osnove imperfektivnih glagolov IV. vrsti su derivirane imenice sufiksom -īlnica, kot npr.:

buditi > budilnica (dugovanje), gostiti > gostilnica 16 (prostorija).

Sufiksom -onica se deriviraju imenice od infinitivnih osnovov imper­fek­tivnih glagolov. Izvedenice označavaju prostoriju, npr.:

djelati > djelaonica, gostiti se > gostionica, učiti < učionica.

Sufiks -ionica sudjeluje kod tvorbe imenic od prezentskih osnovov imper­fek­tivnih glagolov I. vrsti, na priliku od glagolov 1. razreda:

presti, predem > predionica ‘prostorija, u koj se prede’,
rasti, rastem > rastionica ‘prostor, u kom rastu biljke’
(tvorbeno značenje je širje od leksičkoga).

Sufiksi -ārnica, -arica, -avica, -ovica

Izvedenice sa sufiksom -ārnica označavaju prostoriju, zgradnju.

Od imenice je na priliku derivirana tvorenica:

drivo > drivarnica ‘skladišće drv’.

Od prezentske osnove imperfektivnoga glagola čuvati je derivirana imenica

čuvarnica ‘prostorija, u koj se čuvaju dica’.

Sufiksi -arica i -avica se hasnuju kod tvorbe od imenic.

Od imenice gazda je mocijskom tvorbom i sufiksom -arica derivirana tvorenica gazdarica, ka označava žensku peršonu.

Od imenice pjesma je derivirana pjesmarica, ka označava dugovanje.

Sufiksom -avica su derivirane tvorenice od imenic:

noga > nogavica, ruka > rukavica. Tvorenice označavaju dugovanja.

Od adverba je derivirana imenica: pol > polovica sufiksom -ovica.

Sufiksi -āča, -jāča, -ljača, -njāča

Sufiks -āča sudjeluje kod tvorbe od prezentskih osnovov glagolov, od imenic i kočkrat od pridjevov.

Izvedenice od glagolov označavaju dugovanja, npr.:

ciditi, cidim > cidača, kuhati, kuham > kuhača, stati 17, stojim > stojača, sukati, sučem > sukača (s depalatalizacijom č > k ).

Od za n pokraćene prezentske osnove glagola II. vrsti stegnuti, stegnem je derivirana imenica stegača.

Izvedenice kot npr.:

blatnjača, gladnjača, himbenjača, pohlepnjača, rasipnjača, rasprudnjača, stipnjača, ke označavaju žensku peršonu, je moguće tvorbeno opisati kot mocijske tvorenice od imenic blatnjak, gladnjak, himbenjak, pohlepnjak, rasipnjak, rasprudnjak, stipnjak.

Drugi mogući tvorbeni opis je derivacija sufiksom -jača od pridjevov:

blatna, gladna, himbena, pohlepna, rasipna, rasprudna.

Zbog analogije prema tvorbenomu tipu namješćenik > namješćenica ... se daje prednost mocijskoj tvorbi sufiksom -āča.

Od pridjeva makov je derivirana imenica makovača ‘vrst masnice’.

Sufiksom -jāča se deriviraju imenice od pridjevov i od imenic.

Izvedenice od pridjevov označavaju dugovanja, npr.:

hrptenjača ‘hrptena kost’, slamnjača ‘slamna stelja’.

Sekundarnom sufiksacijom je derivirana tvorenica: greben > grebenjača.

Sufiksom -ljāča je derivirana izvedenica od prezentske osnove: variti, varim > varljača. Označava dugovanje.

Sufiksom -njača je derivirana od prezentske osnove glagola ciditi, cidim imenica cidnjača ‘ono, krezač se cidi’.

Od pridjeva makov je derivirana imenica makovnjača ‘makova masnica’. Tvorenice, ke su derivirane sufiksom -njača, označavaju dugovanja.

Sufiksi -enjāča, -ovača, -oća, -ōća

Sufiks -enjača se hasnuje nek kod tvorbe od imenice kora > korenjača ‘živina, ka ima koru’ (tvorbeno značenje je širje od leksičkoga).

Od prezentske osnove glagola kukati je sufiksom -ovača derivirana imenica kukovača ‘ptica, ka kuka’.

Tvorenice sufiksi -oća i -ōća se deriviraju od pridjevov. Imaju ap­straktno značenje, npr.:

čist > čistōća, drag > dragoća, gol > goloća, mrazan, mrazna > mraznoća, prost > prostōća, sladak, slatka > slatkōća, težak, teška > teškōća, zao, zla > zlōća, žukak, žuka > žukōća.

Od pokraćenih pridjevskih osnovov su derivirane imenice kot :

potribōća ‘ono, ča je potribno’, strahoća ‘ono, ča je strašno’ (s promjenom š > h finalnoga fonema pokraćene osnove).

Sufiksi -da, -āda

Sufiks -da sudjeluje kod tvorbe izvedenice od pridjeva prav > pravda s apstraktnim značenjem.

Sufiksom -āda je derivirano nekoliko imenic od tudjih osnovov.

Apstraktna imenica blokada je derivirana od tudjega glagola blokirati. Završetak -irati se reducira.

Od za sk pokraćene pridjevske osnove je derivirana imenica olimpijada ‘olimpijske igre’. Označava priredbu.

Od imenice orandža je derivirana imenica orandžada ‘vrst pila’.

Sufiksi -inga,   -jaha

Imenica falinga je derivirana od prezentske osnove glagola faliti, falim sufiksom -inga. Tvorenica ima apstraktno značenje.

Sufiks -jaha sudjeluje nek kod tvorbe imenice mati > mat + -jaha > maćaha. Minjanje fonemov se realizira po jotacijski pravili.

Sufiksi -ja, -āja

Imenice sufiksom -ja se deriviraju od glagolov, od pridjevov i od imenic.

Od prezentske osnove glagolov se deriviraju imenice, npr.:

graditi, gradim > gradja, krasti, kradem > kradja, pasti, pasem > paša, svititi, svitim > svića, uroditi, urodim > urodja.

Od infinitivne osnove se deriviraju imenice, npr.:

izdati > izdaja, postati > postaja, udati (se) > udaja.

Od pokraćenoga infinitiva: obuti > obuća.

Od opisnih pridjevov se deriviraju imenice, npr.:

gust > gušća ‘gusto grmlje’, suh > suša.

Od odnosnih pridjevov su derivirane imenice, npr.:

Mikulin > Mikulinja, vihorni > vihornja.

Od imenic se deriviraju imenice, npr.:

Lovrenac, Lovrenca > Lovrenča, Martin > Martinja.

Sufiksom -ja se takaj deriviraju zbirne imenice kot brat > braća.

Minjanje fonemov se realizira po jotacijski pravili.

Imenice derivirane sufiksom -ja označavaju gustokrat dugovanja, npr.: gradja, obuća, svića, zasunja, ili su apstraktne imenice ili označavaju glagolsku radnju, npr.: izdaja, kradja, paša, udaja.

Mjesno značenje ima izvedenica postaja.

Peršone označava zbirna imenica braća.

Izvedenice Lovrenča, Martinja, Mikulinja označavaju svetke.

Sufiks -āja se hasnuje kod derivacije imenice peraja s tvorbenim značenjem ‘pero kod ribe’.

Sufiks -ija

Sufiks -ija je plodan. Tvorenice sufiksom -ija se deriviraju od imenic, pridjevov i glagolov.

Takove tvorenice se zvećega deriviraju od imenic, ke označavaju mušku peršonu. Deriviraju se od domaćih i tudjih osnovov, npr.:

astronom > astronomija, biškup > biškupija, bravar > bravarija, ešpereš > ešperešija, kolar > kolarija, mesar > mesarija,
meštar, meštra > meštrija, notar > notarija, pekar > pekarija,
sanjar > sanjarija, vrtljar > vrtljarija, zidar > zidarija,
župan > županija.

Od pokraćene osnove imenice je derivirana tvorenica:

vragolan > vragolija.

Od ostalih imenic su rijetkokrat derivirane imenice, npr.:

kolija (mn. sr. r.) ‘teretna kola’.

Od opisnih pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

nor > norija, ohol > oholija.

Od pokraćene osnove opisnoga pridjeva su derivirane imenice kot npr.:

hamišan > hamišija.

Od odnosnih pridjevov su derivirane imenice, npr.: grofov > grofovija.

Izvedenice perzonalije, tekstilije su derivirane množinskim oblikom -ije sufiksa -ija, od pokraćenih osnovov pridjevov perzonalan, tekstilan :

perzonalije ‘perzonalni podatki’, tekstilije ‘tekstilna roba’.

Od prezentske osnove tudjih glagolov su derivirane imenice kot npr.:

folišiti, folišim > folišija.

Od tudjih glagolov na -irati se deriviraju imenice, kad se reducira ta završetak, npr.: amnestirati > amnestija, režirati > režija.

Izvedenice sufiksom -ija imaju gustokrat različna mjesna značenja.

Administrativnu jedinicu s mjesnim značenjem označavaju npr.:

biškupija, ešperešija, grofovija, paorija, županija.

Djelatni prostor označavaju npr.:

bravarija, kolarija, notarija, pekarija, šlosarija.

Zgradnju označava npr.: pastirija.

Različne djelatnosti označavaju imenice kot npr.:

astronomija, mesarija, meštrija, vrtljarija, zidarija.

Glagolsku radnju označavaju npr.: amnestija, režija.

Apstraktno značenje imaju npr.: folišija, norija, oholija, sanjarija.

Dugovanja označavaju npr.: kolija, tekstilije.

Sufiksi -cija, -ācija

Izvedenice sa sufiksom -cija se deriviraju od glagolov i od pridjevov. Tvorbene osnove završavaju na n, pred kim je vokal.

Od pokraćenih tudjih glagolov sa završetkom -irati su derivirane imenice:

garantirati > garancija, intervenirati > intervencija.

Od pokraćene osnove tudjega pridjeva arogantan imenica arogancija.

Izvedenice od tudjih osnovov označavaju glagolsko djelovanje ili imaju ko drugo apstraktno značenje, a od domaće pridjevne osnove zelen je derivirana imenica zelencija ‘vrst biljke’.

Imenice sa sufiksom -ācija se zvećega deriviraju od tudjih glagolov na
-irati, kada se reducira ta završetak. Takove izvedenice označavaju glagolsko djelovanje ili imaju ko drugo apstraktno značenje, npr.:

amortizirati > amortizacija, amputirati > amputacija,
asimilirati > asimilacija, evangelizirati > evangelizacija,
globalizirati > globalizacija, motivirati > motivacija.

Od prezentske osnove domaćega glagola zameljati je derivirana ap­straktna imenica zameljacija.

Sufiksi -ijacija, -īcija, -ancija, -encija

Sufiksi -ijacija, -icija, -ancija, -encija nisu plodni. Hasnuju se nek kod tvorbe apstraktnih imenic od tudjih glagolov na -irati, kada se reducira ta završetak, npr.:

-ijacija: denuncirati > denuncijacija (tvorbena osnova završava na c ),

-īcija: definirati > definicija, investirati > investicija,

-ancija: tolerirati > tolerancija,

-encija: asistirati > asistencija, egzistirati > egzistencija,
konkurirati > konkurencija.

Sufiksi -olija, -arija, -erija

Sufiksom -olija je derivirana imenica čarolija od prezentske osnove glagola čarati, čaram.

Imenice sa sufiksom -arija se deriviraju od glagolov i pridjevov.

Od prezentskih osnovov glagolov se deriviraju apstraktne imenice, npr.:

sanjati, sanjam > sanjarija, slipiti, slipim > sliparija,
viškati, viškam > viškarija.

Od opisnih pridjevov se deriviraju imenice kot npr.:

sladak, slatka > slatkarija ‘slatko jilo’.

Od pokraćene osnove odnosnoga pridjeva dičinji je derivirana imenica dičarija. Ta izvedenica se hasnuje kot apstraktna imenica, a u zbirnom značenju za neodrašćene peršone.

Kod tudje imenice rafinerija je moguć tvorbeni opis: glagol + sufiks -erija. Tako se imenica s mjesnim značenjem rafinerija derivira od tudjega glagola rafinirati, kad se reducira završetak -irati. Sufiks -erija nij plodan.

Sufiks -ka

Sufiks -ka je jako plodan kod tvorbe imenic ženskoga roda. Imenice se deriviraju od imenic, glagolov, pridjevov i brojev.

a) Imenice, ke se deriviraju mocijskom tvorbom, označavaju žensku peršonu. Deriviraju se od domaćih i tudjih osnovov, npr.:

baron > baronka, bolničar > bolničarka, jubilar > jubilarka,
šohalj > šohaljka, tancoš > tancoška, varošćan > varošćanka.

Mocijska tvorba je frekventna kod tvorbe ženskih etnikov i etnonimov:

Bečan > Bečanka, Gračan > Gračanka, Hrvaćan > Hrvaćanka.

Kod muških etnikov i etnonimov, ki završavaju na -(a)c, reducira se kod mocijske tvorbe finalni fonem osnove c, npr.:

Gornjoaustrijanac, Gornjoaustrijanca > Gornjoaustrijanka, Irac > Irka, Gradišćanac > Gradišćanka, Danac > Danka, Finac > Finka.

b) Kod tvorbe gradišćanskohrvatskih ženskih etnikov su moguće dvi različne tvorbene preoblike, npr.:

Borištofka → žena Borištofac (osnova je pokraćena za c ),

Borištofka → žena iz Borištofa.

Pokidob kod derivacije od gradišćanskih ojkonimov 18 nij potribno po­kra­titi tvorbenu osnovu, more se to drugo rješenje gledati kot bolje.

Na takov način je moguće derivirati ženske etnike kot npr.:

Borištof > Borištofka, Frakanava > Frakanavka, Gerištof > Gerištofka, Kalištrof > Kalištrofka, Mučindrof > Mučindrofka, Otava > Otavka, Šuševo > Šuševka, Uzlop > Uzlopka.

Kod derivacije Filež > Fileška se asimilira po zvučnosti finalni zvučni fonem osnove pred bezvučnim začetnim fonemom sufiksa.

Manji broj izvedenic sufiksom -ka ima deminutivno značenje, npr.:

košara > košarka, škulja > škuljka.

Ostale izvedenice, ke su derivirane od imenic, moru imati različna značenja, npr.:

čapa > čapka ‘otisak čape’,
polnoć > polnoćka ‘maša u polnoć’,
srića > srićka ‘listić za sriću’,
stran > stranka ‘politička ili društvena stran’.

Sekundarnom sufiksacijom su derivirane imenice, npr.: debižon > debižonka, paradajz > paradajska (s asimilacijom po zvučnosti).

c) Od glagolov se deriviraju imenice zvećega od prezentskih osnovov.

Izvedenice od glagolov gustokrat označavaju dugovanja, npr.:

ganjati, ganjam > ganjka, stati, stojim > stojka.

Množinskim oblikom -ke sufiksa -ka je derivirana imenica:

stepati, stepem > stepke. Označava dugovanje.

Izvedenice od glagolov gustokrat označavaju glagolsko djelovanje ili posljedicu glagolskoga djelovanja, npr.:

bilješka → ono, ča nastane, kada se bilježi (s jednačenjem po zvučnosti žk > šk ), griška → ono, ča nastane, kada se griši.

U ovu semantičku grupu slišu još imenice kot npr:

glasiti > glaška (s > š), pačiti > pačka, paziti, pazim > paska ( zk > sk ), pogrišiti > pogriška, vraćati (se) > vraćka.

Od glagolov VI. vrsti se deriviraju imenice, kad se reducira završetak -ati, npr.: psovati > psovka.

d) Izvedenice od pridjevov moru označavati ptice, npr.:

črljen > črljenka, sunčen > sunčenka.

Dugovanja označavaju npr.: uljen > uljenka, zubat > zubatka.

Od glagolskoga pridjeva zapražen je derivirana imenica:

zapraženka ‘zapražena supa’.

Od glavnih brojev su derivirane imenice kot npr.: devet > devetka,
deset > desetka, a od rednoga broja imenica dvistoveti > dvistovetka.

Imenica tisućka more biti derivirana od glavnoga broja tisuć i od rednoga broja tisući.

Sufiksi -āčka, -ika, -jika, -ljika

Sufiks -āčka se hasnuje kod tvorbe imenice igračka od prezentske osnove glagola igrati, igram.

Sufiks -ika se upotribljava kod derivacije od imenice dno > dnika. Izvede­nica je geografski termin.

Izvedenica od imenice dno > dnika je geografski termin.

Sufiks -jika sudjeluje kod tvorbe imenice stablo > stabljika.

Sufiksom -ljika je derivirana imenica trepetljika od prezentske osnove glagola trepetati, trepećem.

Sufiksi -atika, -etika, -ājka, -āljka

Sufiksi -atika i -etika hasnuju se pri derivaciji riči od tudjih imenic. Sufiksom -atika su derivirane imenice, kot na priliku:

problem > problematika, tema > tematika.

Od pokraćene osnove imenice energija je derivirana imenica energetika sufiksom -etika.

Sufiks -ājka sudjeluje kod tvorbe imenic od prezentske osnove imper­fektivnih glagolov V. vrsti, npr.:

klepetati, klepećem > klepetajka, povidati, povidam > povidajka, zdivati, zdivam > zdivajka.

Sufiks -āljka se hasnuje kod tvorbe imenic od prezentske osnove imper­fektivnih glagolov V. vrsti.

Tvorenice zvećega označavaju dugovanje ili jednostavnu napravu, npr.:

cipati > cipaljka, hitati > hitaljka, klizati > klizaljka, suvati > suvaljka, šebetati > šebetaljka, štrcati > štrcaljka, trgati > trgaljka.

Izvedenica od glagola dubati > dubaljka označava vrst ptice.

Izvedenica od glagola klepetati > klepetaljka označava žensku peršonu u pejorativnom značenju.

Sufiksi -īlka, -īljka, -ānka

Od prezentke osnove imperfektivnoga glagola IV. vrsti kositi, kosim je derivirana sufiksom -īlka imenica kosilka ‘naprava, ka kosi’.

Od prezentke osnove imperfektivnih glagolov IV. vrsti se deriviraju sufiksom -īljka imenice, ke označavaju dugovanje, npr.:

ciditi > cidiljka, nositi > nosiljka, svititi > svitiljka.

Imenice sa sufiksom -ānka se zvećega deriviraju od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov. Izvedenice od glagolov označavaju dugovanja, npr.:

čitati, čitam > čitanka, pisati, pišem > pisanka, štati, štem > štanka.

Od imenice ključ je derivirana imenica ključanka.

Sufiksi -ārka, -ēnka,   -īnka

Imenice sa sufiksom -ārka se deriviraju od imenic svih trih rodov, npr.:

koš > košarka, mehunja > mehunjarka,
soda > sodarka, jaje > jajarka.

Sufiksom -ēnka se deriviraju imenice od pridjevov i od imenic.

Pridjevi, od kih se deriviraju ovakove imenice, se obično odnašaju na farbe. Tvorenice imaju različna značenja, npr.: plav > plavenka (biljka), zlat > zlatenka (insekt, bolest), žut > žutenka (bolest).

Od imenice cigla je derivirana imenica ciglenka ‘fabrika, u koj se načinjaju cigle’.

Od prezentske osnove glagola lipiti, lipim je derivirana sufiksom -īnka imenica lipinka. Označava dugovanje.

Sufiksi -jārka, -erka,   -jāvka

Od imenice čuvarnica je derivirana imenica čuvarničarka sa sufiksom
-jārka. Minjanje fonemov cj > č se realizira po jotacijski pravili.

Od imenice djundja je sufiksom -erka derivirana imenica djundjerka ‘vrst kokoše’.

Sufiksom -jāvka je na priliku derivirana imenica črnjavka od pridjeva črn, i imenica sunjavka od prezentske osnove glagola sunuti, sunem.

Sufiksi -la, -ula, -lja, -na,   -āna

Izvedenice sa sufiksom -la se deriviraju od prezentskih osnovov glagolov. Označavaju dugovanja, npr.: mesti, metem > metla, tesati, tesam > tesla.

Od imenice trn je derivirana imenica trnula sufiksom -ula. Označava raslinu.

Od infinitivne osnove imperfektivnoga glagola primati je derivirana imenica primalja sufiksom -lja. Označava žensku peršonu.

Od imenice slastičar, ka označava mušku peršonu, je sufiksom -na derivirana imenica slastičarna ‘mjesto, zgradnja, kade djela slastičar’.

Izvedenice sufiksom -āna imaju mjesno značenje. Označavaju zgradnju ili neki drugi djelatni prostor. Moru se derivirati od prezentskih osnovov glagolov (npr.: piliti, pilim > pilana ) i od imenic (npr.: sol > solana ). Od pokraćene osnove imenice elektrika je derivirana tvorenica elektrana.

Sufiksi -ina, -īna

Sufiksi -ina i īna su plodni. Izvedenice sa sufiksi -ina i īna se deri­viraju od pridjevov, od imenic, od glagolov, od prilogov i od brojev.

a) Najveći broj izvedenic je deriviran od pridjevov. Takove izvedenice zvećega imaju apstraktno značenje, npr.:

bistar, bistra > bistrīna → osobina onoga, ča je bistro ili ki je bistar,
hitar, hitra > hitrīna → osobina onoga, ča je hitro, onoga, ki je hitar,
mio, mila > milīna → osobina onoga, ča je milo,
škur > škurīna → osobina onoga, ča je škuro,
tepao, tepla > teplīna → osobina onoga, ča je teplo.

U ovu grupu slišu još tvorenice kot npr.:

debeo, debela > debelīna, črn > črnina, mrzao, mrzla > mrzlīna, prazan, prazna > praznīna, svitao, svitla > svitlīna, vruć > vrućīna.

Od komparativne pridjevske osnove se deriviraju imenice s apstraktnim značenjem kot npr.: manji > manjīna → osobina onoga, ča je manje.

Od pokraćene pridjevske osnove su derivirane imenice kot npr.:

dibok > dibīna, dužičak > dužīna.

Mjesno značenje imaju izvedenice od pridjevov kot npr.:

pustīna ‘pusta krajina’, tudīna ‘tudja krajina’, visočīna ‘visoko mjesto’ (s promjenom k > č finalnoga fonema osnove).

Od komparativnih pridjevskih osnovov su derivirane imenice kot npr.:

nižīna ‘niža krajina’, višīna ‘viša krajina’.

Živa bića označavaju izvedenice od pridjevov, kot npr.:

divljīna ‘divlja živina’, živina ‘živo blago’, mladīna ‘mlada bića’.

Od odnosnih pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

grabov > grabovina ‘vrst driva’.

b) Izvedenice od imenic imaju različna značenja, npr.:

glas > glasina ‘snažan glas’ i ‘nepotvrdjen glas’, piple, pipleta > pipletina, tele, teleta > teletina ‘vrst mesa’, prah > prašina ( h > š ).

Kraj > krajina se u gh. more tretirati kot sekundarna derivacija.

Množinskim oblikom sufiksa -ine je derivirana imenica stjenine < stijene.

c) Od prezenstkih osnovov glagolov IV. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

guliti, gulim > gulina, utliti, utlim > utlīna.

Od glagolov VI. vrsti se deriviraju imenice, kada se reducira završetak
-ati, npr.: trgovati > trgovina.

Od glagolov I. vrsti se deriviraju imenice od participa aktivnoga, npr.:

raslina → ono, ča je raslo ‘biljka’ (tvorbeno značenje je širje od leksičkoga), zateklīna → ono, ča je zateklo.

Od mjesnih prilogov su derivirane imenice s mjesnim značenjem kot
npr.:

doli > dolina, okolo > okolina.

Od prilogov su derivirane imenice s kvantitativnim značenjem, npr.:

mnogo > množina (s promjenom g > ž finalnoga fonema osnove).

Od brojev su derivirane imenice kot npr.: tretina, četvrtina, petina, šestina, sedmina, osmina, devetina, desetina, stovetina.

Sufiksi -bina, -čina, -ičina, -šćina

Sufiksom -bina je derivirano nekoliko imenic od imenic, npr.:

rod > rodbina, tat > tadbina (s asimilacijom po zvučnosti tb > db ).

Od prezentske osnove glagolov su derivirane imenice kot npr.:

naseliti, naselim > naseobina (s promjenom l > o).

Sufiks -čina se rijetkokrat hasnuje, na priliku kod derivacije od glagola VI. vrsti:

potribovati > potripčina → ono, ča je potribno ( bč > pč ).

Sufiks -ičina se rijetkokrat upotribljava, na priliku kod tvorbe od pridjeva dobar, dobra > dobričina. Tvorenica označava peršonu.

Sufiks -šćina sudjeluje kod tvorbe imenic od imenic, od glagolov, od pridjevov i od adverbov.

Od imenic su derivirane imenice kot npr.: skup > skupšćina.

Od brojne imenice dvoje je derivirana imenica dvojšćina.

Od prezentske osnove glagolov IV. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

ostaviti, ostavim > ostavšćina, zadovoljiti, zadovoljim > zadovoljšćina.

Od odnosnoga pridjeva je načinjena imenica: bratov > bratovšćina.

Od adverba van je derivirana imenica vanjšćina ‘ono, ča se kaže na van’ (s asimilacijom po mjestu tvorbe nš > njš ).

Izvedenice moru imati konkretno značenje (npr. bratovšćina, dvojšćina, gospošćina, skupšćina ) i apstraktno značenje (npr. zadovoljšćina ).

Sufiksi -jina, -ālina, -arina, -ešina, -etina

Sufiksom -jina je na priliku derivirana imenica gošćina od prezentske osnove glagola gostiti, gostim (s glasovnimi promjenami gostjina > gosćina > gošćina ).

Imenice kot na priliku cipalina, mišalina, stupalina, šcalina, žgalina je moguće derivirati od prezentskih, takaj i od infinitivnih osnovov imper­fektivnih glagolov cipati, cipam/cipljem, mišati, mišam, stupati, stupam, šcati, šcem, žgati, žgem. Ako se deriviraju od prezentskih osnovov, se hasnuje sufiks -ālina. Ako se deriviraju od infinitivnih osnovov, se hasnuje sufiks -lina.

Sufiksom -arina se deriviraju imenice od imenic. Izvedenice moru imati različna značenja, npr.:

član > članarina ‘ono, ča plaća član’.

Od pridjevskoga komparativnoga oblika starji se derivira imenica starješina sufiksom -ešina. Izvedenica označava peršonu.

Izvedenice sa sufiksom -etina označavaju dugovanja. Zvećega se deriviraju od pridjevov, npr.:

mrzao, mrzla > mrzletina ‘mrzlo meso, vrst mrzloga jila’,
star > staretina ‘staro dugovanje, stara roba’.

Od za n pokraćene osnove pridjeva hladan, hladna je derivirana imenica:

hladetina ‘vrst hladnoga jila’.

Od participa aktivnoga je derivirana imenica:

crkao, crkla > crkletina ‘crkla živina’.

Imenica svinjetina ima tvorbenu preobliku → meso od svinje.

Sufiksi -avina, -jāvina, -evina, -jevina, -ovina

Izvedenice sa sufiksi -avina i -jāvina se deriviraju od prezentske osnove glagolov. Od prezentskih osnovov, ke završavaju na palatal, se deriviraju imenice sufiksom -avina, npr.: mišati, mišam > mišavina. Od prezentskih osnovov, ke završavaju na nepalatal, se deriviraju imenice sufiksom
-jāvina Minjanje fonemov u kontaktu tvorbene osnove i sufiksa se realizira po jotacijski pravili, npr.: grmiti, grmim > grmljavina.

Sufiksom -evina se deriviraju imenice od glagolskih prezentskih osnovov, ke završavaju na palatal, npr.: rušiti, rušim > ruševina.

Sufiksom -jevina se deriviraju imenice od tvorbenih osnovov, ke završavaju na nepalatal. Vršu se promjene po jotacijski pravili. Od prezentske osnove glagola graditi, gradim je derivirana imenica gradje­vina. Od imenice bjelance je derivirana imenica bjelančevina ‘materija u bjelancu’. Izvedenice imaju konkretno značenje.

Imenice sa sufiksom -ovina se deriviraju od imenic, zvećega jedno­slož­nih. Izvedenice imaju različna značenja.

Mjesno značenje ima npr. izvedenica dom > domovina.

Apstraktno značenje ima, na priliku, izvedenica mir > mirovina.

Sekundarnom sufiksacijom je nastala imenica: mah > mahovina. Označava biljku.

Sufiksi -nja, -inja, -kinja

Izvedenice sa sufiksom -nja se deriviraju od prezentske osnove glagolov.

Takove izvedenice se zvećega načinjaju od glagolov IV. vrsti, npr.:

groziti > grožnja, hlepiti > hlepnja, kositi > košnja,
mrziti > mržnja (s promjenom znj > žnj ), nositi > nošnja ( snj > šnj ), prositi > prošnja ( snj > šnj ), učiti > učnja, zgraditi > zgradnja.

Od glagolov V. vrsti se deriviraju imenice kot npr.:

rivati (se) > rivnja, šetati se > šetnja.

Od glagolov I. vrsti se deriviraju imenice kot npr.:

tući, tučem > tučnja, vući, vučem > vučnja.

Imenice, ke su derivirane sufiksom -nja, označavaju zvećega glagolsko djelovanje ili imaju ko drugo apstraktno značenje, npr. grožnja, hlepnja, košnja, mržnja, mučnja, prošnja, rivnja, šetnja, tučnja, učnja, vučnja,

konkretno i apstraktno značenje imaju izvedenice nošnja i zgradnja.

Sufiks -inja zvećega sudjeluje kod mocijske tvorbe, npr.:

nećak > nećakinja, rodjak > rodjakinja, seljak > seljakinja.

Od imenice ljeto je derivirana imenica litinja (s varijacijom refleksa jata).

Od prezentske osnove glagola kuhati, kuham je derivirana imenica kuhinja s mjesnim značenjem.

Sufiks -kinja sudjeluje kod mocijske tvorbe, npr.:

vojvoda > vojvotkinja (s asimilacijom po zvučnosti dk > tk ).

Od pokraćene osnove imenice mladenac je derivirana izvedenica mladen­kinja. Mocijskom tvorbom se deriviraju etnonimi, npr.: Arap > Arapkinja, Šot < Šotkinja.

Sufiksi -āra, -jāra, -eskara

Imenice sufiksom -āra se deriviraju od osnovov, ke završavaju na palatal. Imenice sa sufiksom - jāra se deriviraju od osnovov, ke završavaju na nepalatal.

Od prezentske osnove glagola sušiti, sušim je derivirana imenica sušara sa sufiksom -āra. Izvedenica ima mjesno značenje.

Sekundarnom sufiksacijom sufiksom -ara je načinjena imenica:

gušća > gušćara sa značenjem ‘gusto grmlje.’

Sufiks -jāra sudjeluje npr. kod tvorbe od imenice: pepeo, pepela > pepeljara (s jotacijom u kontaktu tvorbene osnove i sufiksa).

Sufiks -eskara se rijetkokrat hasnuje u gh., npr. kod tvorbe stilski markiranoga augmentativa ljudeskara, ki je deriviran od množinskoga oblika ljudi. Izvedenica označava peršonu.

Sufiksi -ūra, -atūra, -ijatūra

Kod nekih tudjih imenic je moguće načiniti tvorbeni opis na sinkro­nijskom nivou. Kod takove tvorbe imamo tudje tvorbene osnove i tudje sufikse, npr.:

imenica profesor + -ūra > profesura ‘djelatnost sveučilišnoga profesora’ (osnova je kod tvorbe pokraćena za or ),
imenica nuncij + -atūra > nuncijatura ‘zgradnja, u koj je nuncij’, glagol reparirati + -atura > reparatura ‘djelo kim se ča reparira’ (tvorbena osnova se dostane, kada se reducira završetak -irati ), imenica klavir + -ijatūra > klavijatura ’red tipak na klaviru’.

Sufiksi -esa, -tesa, -ša, -uša

Tudji sufiks -esa sudjeluje kod tvorbe od tudjih osnovov, npr.:

od pridjeva fin > finesa ‘fina pojedinost’.

Od tudje osnove stjuard je mocijskom tvorbom derivirana imenica stjuardesa sa sufiskom -esa.

Mocijskom tvorbom je od pokraćene tudje osnove policist načinjena imenica politesa ’žena policist’ tudjim sufiksom -tesa. Moguć je tvorbeni opis na sinkronijskom nivou.

Od za n pokraćene prezentske osnove glagola puknuti, puknem je derivirana imenica pukša sufiksom - ša 19.

Sufiks -uša sudjeluje kod tvorbe imenic, ke označavaju peršonu.

Od pridjeva mek je derivirana imenica mekuša u značenju ‘mekak, popustljiv muž’, od imenice san, sna imenica snuša.

Sufiksi -ota, -va, -jāva, -njāva, -ova, -drva

Izvedenice sufiksom -ota imaju apstraktno značenje. Deriviraju se od pridjevov, npr.:

dobrota → osobina onoga, ča je dobro, onoga, ki je dobar,
golota → osobina onoga, ča je golo, onoga, ki je gol.

Takove su još izvedenice kot npr.:

lip > lipota, mio, mila > milota, sam > samota, suh > suhota.

Od pridjevov na -(a)n se deriviraju imenice od za n pokraćene osnove:

grišan, grišna > grihota, strašan, strašna > strahota
(s depalatalizacijom š > h ), krasan, krasna > krasota,
sraman, sramna > sramota.

Sufiks -va sudjeluje kod tvorbe imenic od glagolov. Izvedenice označavaju glagolsko djelovanje ili imaju ko drugo apstraktno značenje.

Od infinitivne osnove se deriviraju imenice kot npr.: tutnjati > tutnjava.

Od pokraćenih infinitivov se deriviraju imenice kot npr.:

moliti > molitva, žati > žatva, žeti > žetva.

Sufiksom -jāva je derivirano nekoliko imenic različnoga značenja. Deriviraju se od osnovov, ke završavaju na nepalatal. Minjanje fonemov se realizira po jotacijski pravili.

Od prezentske osnove glagola mesti, metem je derivirana imenica mećava. Izvedenica označava meteorološku pojavu.

Od pridjeva tvrd je derivirana imenica tvrdjava s mjesnim značenjem.

Sufiks -njāva sudjeluje kod tvorbe imenic od prezentskih osnovov imperfektivnih glagolov, npr.:

pucati, pucam > pucnjava, tući, tučem > tučnjava.

Sufiks -ova nij plodan kod tvorbe imenic. Sudjeluje kod tvorbe imena Tijelova ‘svetak Tijela Kristuševoga’. Ostala imena svetkov, ka završavaju na -ova, su načinjena konverzijom, to znači poimeničenjem odnosnih pridjevov.

Sufiks -drva se hasnuje nek kod tvorbe od imenice: nos > nozdrva (s asimilacijom po zvučnosti sd > zd ).

Sufiksi -eza, -iza, -āža

Tudji sufiksi -eza, -iza i -aža sudjeluju kod tvorbe od tudjih osnovov, kada je moguće načiniti tvorbeni opis na sinkronijskom nivou.

Mocijskom tvorbom je sufiksom -eza načinjena imenica princ > princeza.

Sufiksom -iza je moguće od tudje imenice ekspert derivirati imenicu ekspertiza u značenju ‘djelo eksperta’.

Sufiks -āža se upotribljava kod tvorbe imenic od tudjih glagolov na -irati, kada se reducira ta završetak. Označavaju glagolsko djelovanje, npr.: blamirati > blamaža, montirati > montaža, sabotirati > sabotaža.

Sufiksi -(a)c, -(ā)c

Sufiksi -(a)c i -(ā)c su plodni. Sufiksi -(a)c i -(ā)c se deriviraju imenice od imenic, od pridjevov, od glagolov i rijetkokrat od adverbov.

a) Velik broj izvedenic od imenic su deminutivi.

Deminutivne izvedenice, ke označavaju mušku peršonu, su zvećega stilski markirane, npr.:

človik > človičāc (s promjenom k > č ), gospodin > gospodinac.

Deminutivne izvedenice se moru odnašati na živine, npr.:

golub > golubāc.

Deminutivne izvedenice, ke označavaju dugovanja i različne ljudske tvorbe, su npr.:

mašin > mašināc, zvon > zvonāc, žep > žepāc.

Izvedenica mih > mišāc (s promjenom h > š ) ima zvana značenja deminutivnosti još značenje ‘mjehur’.

Izvedenice hip > hipāc i zub > zubāc su zgubile značenje deminutivnosti, pak je moremo tretirati kot izvedenice sekundarnom sufiksacijom.

Dio imenic je deriviran mocijskom tvorbom od imenic za oznaku ženskoga spola.

Mocijske tvorenice, ke označavaju mušku peršonu, su npr.:

teta > tetāc, i od pokraćene osnove viška > višāc.

Mocijske tvorenice, ke označavaju mušku živinu, su npr.:

poka > pokāc, srna > srnāc.

Izvedenice sufiksom -(a)c gustokrat označavaju muške etnike. Deriviraju se od ojkonimov i horonimov 20, npr.:

Klimpuh > Klimpušac (s promjenom h > š ), Željezno > Željezanac (s umetnutim a ), Bajngrob > Bajngrobac, Borištof > Borištofac, Cindrof > Cindrofac, Filež > Filežac, Gerištof > Gerištofac, Kalištrof > Kalištrofac, Mučindrof > Mučindrofac, Otava > Otavac, Pandrof > Pandrofac, Šuševo > Šuševac, Trajštof > Trajštofac, Uzlop > Uzlopac, Hercegovina > Hercegovinac, Kanada > Kanadac.

Ostale izvedenice od imenic označavaju mušku peršonu, npr.:

manjina > manjināc ‘kotrig manjine’, pustina > pustināc ‘človik iz pustine, človik, ki ljubi pustinu’, tudjina > tudjināc ‘človik iz tudjine’, zločin > zločināc ‘on, ki čini zločin’.

Od pokraćene osnove su derivirane imenice kot npr.:

mudroslovlje > mudroslovac ‘stručnjak za mudroslovlje’.

b) Izvedenice od pridjevov zvećega označavaju mušku peršonu.

Od jednosložnih pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

črn > črnāc, kriv > krivāc, nor > norāc, sam > samāc, skup > skupāc, slip > slipāc, star > starac, svet > svetāc.

Od pridjevov i glagolskih pridjevov na -an su derivirane imenice kot:

pijan > pijanac, poznan > poznanac, užeran > užeranac.

Od pokraćene osnove gl. pridjeva na - (a)n je derivirana imenica osebujac < osebujan.

Živo biće označavaju izvededenice od pridjevov: pitan > pitanac.

Izvedenice od pridjevov na -av označavaju muško biće, npr.:

gnjidav > gnjidavac, grintav > grintavac, lajav > lajavac.

Izvedenice od pridjevov na -iv označavaju mušku peršonu, npr.:

kradljiv > kradljivāc, lažljiv > lažljivāc, skažljiv > skažljivāc, strašljiv > strašljivāc, vkanljiv > vkanljivāc.

Od odnosnih pridjevov se takaj deriviraju pridjevi, ki označavaju mušku peršonu, npr.: jedini > jedinac ‘jedini sin’.

Živinu (insekta) označava izvedenica od pridjeva: šćipav > šćipavac.

Izvedenica od odnosnoga pridjeva mrazov > mrazovac označava biljku.

Različna dugovanja označavaju imenice derivirane od pridjevov i od glagolskih pridjevov, kot npr.:

rizan > rizanac ‘vrst jila’, šćipan > šćipanac ‘vrst jila’, živ > živāc.

c) Od glagolov se deriviraju imenice od prezentske osnove.

Gustokrat označavaju mušku peršonu, npr.:

glumiti, glumim > glumāc, kupiti, kupim > kupāc, lagati, lažem > lažāc, loviti > lovāc, pisati > pisāc, suditi > sudāc, tržiti > tržāc.

Dugovanja označavaju izvedenice kot npr.:

klepati, klepljem > klepāc, zaklopiti, zaklopim > zaklopac.

Od za n pokraćene prezentske osnove je derivirana imenica:

sasnuti, sasnem > sasāc.

Mjesno značenje ima izvedenica: spasti, spadem > spadac.

Apstraktno značenje imaju izvedenice: poljubiti, poljubim > poljubac i od za n pokraćene prezentske osnove kušnuti, kušnem > kušāc.

Od adverba potom je derivirana imenica potomac. Označava živo biće.

Sufiksi -ac, -āc, -j(ā)c, -āj(a)c, -ēj(a)c

Sufiksi -ac i -āc se deriviraju imenice od imenic, pridjevov i glagolov.

Zvećega se hasnuje tvorba od imenic.

Derivati od imenic moru biti deminutivi, npr.:

jarak, jarka > jarčac (s promjenom k > č ), jarac, jarca > jarčac (s promjenom c > č ), nugao, nugla > nuglac, stolac > stolčac ( c > č ).

Nerijetko je jur ishodna imenica deminutiv, npr.:

zvonac > zvončac (s promjenom c > č ).

Neke deminutivne izvedenice se moru odnašati na živine, npr.:

konj > konjac.

Izvedenice grozd > grozdāc, prišć > prišćāc su dijelom zgubile značenje deminutivnosti, pak je moremo tretirati kot izvedenice sekundarnom sufiksacijom.

Umanjenice od umanjenic su stilski markirane, npr.:

sinak, sinka > sinkac, sinko, sinka > sinkac.

Od imen se deriviraju hipokoristiki 21 sa sufiksi -ac i -āc, npr.:

Ive > Ivac; Jandre > Jandrac, Toni > Tonac.

Ostale tvorbe od imenic su rijetke, npr.: mrkva > mrkvac ‘divlja mrkva’.

Izvedenice od pridjevov označavaju peršonu, npr.:

gol > golāc, mrtav, mrtva > mrtvāc, mudar, mudra > mudrāc.

Od prezentske osnove glagola mušljati je derivirana imenica mušljac. Označava dugovanje.

Sufiksom -j(ā)c je derivirana imenica črnjāc od pridjeva črn. Označava mušku peršonu.

Sufiksi -āj(a)c i -ēj(a)c se rijetkokrat hasnuju. Sudjeluju kod tvorbe imenic od tudjih imenic. Izvedenice označavaju mušku peršonu. Od po­kra­ćene osnove imenice policija je derivirana imenica policajac sufiksom -aj(a)c. Od horonima Europa je deriviran etnik Europejac sufiksom -ej(a)c.

Sufiksi -l(a)c, -l(ā)c, -āl(a)c, -ljac, -an(a)c, -ān(a)c,
-itān(a)c

Sufiksom -l(a)c se deriviraju imenice od glagolov.

Imenice, ke označavaju mušku peršonu, se deriviraju od nesvršenih glagolov.

Imenice, ke označavaju činitelja djela, deriviraju se od infinitivnih osnovov, ako takove osnove završavaju na vokal, npr.:

činiti > činilac, čitati > čitalac, piti > pilāc, tkati > tkalac.

Od prezentske osnove glagola jisti, jim je derivirana imenica jilac.

Izvedenice moru označavati dugovanje, npr.:

stati > stalac (od infinitivne osnove), presti > prelāc (od za d pokraćene prezentske osnove).

Sufiksom -āl(a)c je od tudje imenice sinoda derivirana imenica:

sinodalac ‘diozimatelj sinode’.

Sufiks -ljac se rijetkokrat hasnuje. Sudjeluje kod tvorbe deminutivov od jednosložnih imenic muškoga roda, ke završavaju na t, npr.:

kut > kutljac, vrt > vrtljac i vrtljāc.

Izvedenice sa sufiksi -an(a)c, -ān(a)c i -itān(a)c se deriviraju od imen. Označavaju mušku peršonu.

Takove izvedenice su zvećega muški etniki, ki su derivirani od ojkonimov i horonimov, npr. sa sufiskom -an(a)c :

Čajta > Čajtanac, Gradišće > Gradišćanac, Austrija > Austrijanac.

Od antroponima 22 Mohamed je derivirana opća imenica mohamedanac ‘on, ki slijedi Mohameda’.

Od pokraćene osnove horonima Samarija je deriviran muški etnik Samaritānac sufiksom -itān(a)c.

Sufiksi ēn(a)c, -īn(a)c, -ūn(a)c, -ār(a)c, -ēr(a)c, -ev(a)c

Izvedenice sufiksom ēn(a)c se deriviraju od pridjevov i od rednoga broja prvi, npr.: mlad > mladenac, prvi > prvenac. Od antroponima Benedikt je sufiksom -īn(a)c derivirana opća imenica benediktinac. Označava mušku peršonu. Sufiksom -ūn(a)c su derivirane imenice kot npr.: vrhunac i bigunac. Imenica vrhunac je derivirana od imenice vrh. Imenica bigunac se derivira od glagolske imenice big ‘on, ki je na bigu’. Označava peršonu.

Sufiks -ār(a)c se rijetko hasnuje, npr. kod tvorbe od imenice žep > žeparac.

Imenice sa sufiksom -ēr(a)c se deriviraju od glavnih brojev, npr.:

jedinaest > jedinaesterac, šesnaest > šesnaesterac (termini u nogometu), dvanaest > dvanaesterac ‘stih od dvanajst slogov’.

Sufiksom -ev(a)c se tvori od antroponima Franjo > franjevac.

Sufiksi -āč, -jāč

Sufiks -āč je plodan. Zvećega sudjeluje kod tvorbe imenic od glagolov, i kočkrat od imenic ter od rednoga broja prvi.

Imenice derivirane od prezentske osnove glagolov većinom označavaju mušku peršonu, npr. od imperfektivnih glagolov:

birati, biram > birač → on, ki bira, bižati, bižim > bižač → on, ki biži, bladati se, bladam se > bladač → on, ki se blada.

Toj grupi slišu izvedenice: briti, brijem > brijač, djelati > djelač, govoriti > govorač, igrati > igrač, jerbati > jerbač, kopati > kopač, kositi > kosač, kovati > kovač, navijati > navijač, odibirati > odibirač, otkrivati > otkrivač, pahati > pahač, peljati > peljač, pomagati > pomagač, povidati > povidač, predstavljati > predstavljač, prevoziti > prevozač, sankati se > sankač, žati, žanjem > žnjač (s reduciranjem vokala a iz glagolske osnove), žerati > žerač.

Od prezentske osnove perfektivnoga glagola je derivirana imenica:

natentati > natentač.

Tvorenice od nesvršenih glagolov VI. vrsti se načinjaju reduciranjem završetka -ovati, npr.: prodikovati > prodikač, sudjelovati > sudjelač.

Izvedenice od prezentske osnove imperfektivnih glagolov moru označavati dugovanja, npr.:

kazati > kazač, nažigati > nažigač, pokrivati > pokrivač,
pripasati > pripasač, usrkati > usrkač, utirati > utirač.

Izvedenica od prezentske osnove imperfektivnoga glagola važigati > važigač more označavati mušku peršonu i dugovanje.

Od prezentske osnove perfektivnih glagolov su derivirane imenice:

obrisati > obrisač, prečistiti > prečistač. Označavaju dugovanje.

Od imenic su derivirane imenice: hajka > hajkač, nogomet > nogometač, tobar, tobra > tobrač. Označavaju mušku peršonu.

Od rednoga broja prvi je derivirana imenica prvač, ka označava mušku peršonu.

Sufiks -jāč sudjeluje kod tvorbe imenic od prezentske osnove glagolov IV. vrsti. Takove imenice moru označavati dugovanje, npr.:

nasloniti > naslonjač, zapaliti > zapaljač.

Mušku peršonu označava imenica: proizvoditi > proizvodjač.

Minjanje fonemov se realizira po jotacijski pravili.

Sufiksi -īč, -īć, -ić

Sufiksi -īč i -īć se hasnuju kod tvorbe imenic, ke označavaju mušku peršonu. Takove imenice su derivirane od prezentskih osnovov glagolov IV. vrsti, npr.:

– sufiksom -īč : goniti, gonim > gonič,

– sufiksom -īć : goniti, gonim > gonić, mlatiti, mlatim > mlatić.

Sufiks -ić je plodan, osebito kod tvorbe deminutivov. Sufiksom -ić se deriviraju imenice od imenic i manji broj od pridjevov i glagolov.

Deminutivi, ki označavaju dugovanja, moru imati značenje ‘malo dugovanje’ i ‘dugovanje male vridnosti’.

Malo dugovanje, zgradnju ili naseobinu označavaju npr.:

facol > facolić, kabao, kabla > kablić, križ > križić, kus > kusić,
nož > nožić, pladanj, pladnja > pladnjić, stan > stanić, stol > stolić, tok > tokić, varoš > varošić, voz > vozić, zapor > zaporić, žep > žepić.

Dugovanje i djelo male vridnosti označavaju npr.:

dar > darić, roman > romanić.

Biljke označavaju deminutivi kot npr.: brijest > brjestić, cer > cerić.

Male živine označavaju deminutivi kot npr.:

črv > črvić, konj > konjić, pas, psa > psić.

Od pokraćene osnove je deriviran: kucak > kucić, ždribac > ždribić.

Peršonu označavaju deminutivi kot na priliku kum > kumić.

Realiziraju se glasovne promjene, ako je finalni fonem osnove c, k, g, h :

- nc + -ić > nčić : gubonac, gubonca > gubončić, lonac, lonca > lončić,

- k + -ić > čić : potok > potočić, ukrajak > ukrajčić,

- g + -ić > žić : brig > brižić,

- h + -ić > šić : peteh > petešić.

Osnove, ke završavaju na k, se ne minjaju svenek, npr.:

bik ili bika > bikić, dičak > dičakić, rak > rakić. 23

Kod derivacije cukor > cukorić se je izgubilo značenje deminutivnosti pak se more tretirati kot sekundarna sufiksacija.

Dio tvorenic, ke su derivirane od imenic sufiksom -ić, ne označavaju deminutive, npr.: dite > ditić ‘muško dite’.

Od opisnih pridjevov se deriviraju imenice kot slab > slabić, od odnosnih spametnjakov > spametnjaković. Označavaju mušku peršonu.

Od prezentske osnove glagolov se deriviraju imenice kot:

gladiti, gladim > gladić, kapati > kapić. Označavaju dugovanja.

Sufiksi -jević, -ović, -ad, -e

Sufiks -jević sudjeluje kod tvorbe od priloga skoro > skorojević. Izvedenica označava mušku peršonu.

Sufiks -ović se hasnuje kod tvorbe imenic od imenic, npr.:

koljeno > koljenović, snig > snigović.

Sufiksom -ad je derivirana zbirna imenica siroče > siročad.

Sufiks -e sudjeluje kod tvorbe imenic od pokraćenih osnovov imenic. Izvedenice označavaju mladu živinu, npr.:

kucak > kuce, prasac > prase, račak > rače, ždribac > ždribe.

Od nepokraćene osnove imenice ž. r. raca je derivirana tvorenica race.

Sufiksi -ce, -ace, -ānce, -īnce, -ānjce, -ēšce, -ilce

Sufiksi -ce, -ace, -ajce, -ince, -ešce sudjeluju kod tvorbe deminutivov.

Sufiks -ce se hasnuje kod tvorbe deminutivov s različnimi značenji, npr.:

drivo > divce, janje > janjce, ruljalo > ruljalce,
staklo > stakalce (s umetnutim a ), zvon > zvonce.

Sufiksom -ace je deriviran deminutiv: oko > okace.

Od imenice uže je deriviran deminutiv užince sufiksom -īnce.

Od imenice dite je deriviran deminutiv ditešce sufiksom -ēšce.

Sufiks -īlce se upotribljava kod tvorbe imenic od prezentske osnove imperfektivnih glagolov IV. vrsti. Izvedenice označavaju dugovanja, npr.:

ciditi, cidim > cidilce → ono, krezač se cidi,
svetiti, svetim > svetilce → ono, čim se sveti.

Sufiksi -ānce i -ānjce se hasnuju kod tvorbe imenic od pridjevov, ki označavaju farbe. Izvedenice označavaju dijele jaja:

bijel > bjelance, žut > žutanjce.

Sufiksi -če, -ače

Sufiksom -če je derivirano nekoliko imenic, ke označavaju mlado biće. Takove izvedenice se načinjaju od imenic:

družina > družinče ‘mladi kotrig družine’, pastir > pastirče ‘mladi pastir’, srna > srnče ‘mlado od srne’, svinja > svinjče.

Od pokraćene osnove su derivirane imenice:

dvojak > dvojče, sirota > siroče.

Sufiksom -ače se deriviraju imenice, ke označavaju malo ditešce, npr. je od glavnoga broja šest derivirana imenica šestače ‘dite staro šest misec’.

Sufiksi -išće, -īšće, -lišće, -līšće

Sufiksi -išće i -īšće su plodni. Izvedenice sufiksi -išće i -īšće deriviraju se zvećega od imenic, manje od glagolov i kočkrat od pridjevov. Većinom slišu dvim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj semantičkoj grupi su imenice, ke imaju mjesno značenje.

Imenice s mjesnim značenjem se gustokrat deriviraju od imenic i označavaju lapte, npr.:

konoplja > konopljīšće, krumpir > krumpirišće, ripa > ripišće.

Ostali derivati s mjesnim značenjem od imenic su:

ditelina > ditelinišće, grad > Gradīšće, oganj > ognjīšće,
panj > panjīšće, sirota > sirotišće, zemlja > zemljišće.

Od pokraćene osnove su derivirane imenice kot npr.: sredina > sredīšće.

Izvedenice s mjesnim značenjem od prezentske osnove glagolov su:

loviti, lovim > lovīšće, shraniti (se), shranim (se) > shranišće,
skladati, skladam > skladīšće, tržiti, tržim > tržīšće.

Od glagola VI. vrsti bojevati se reducira završetak -evati i derivira imenica bojīšće.

Od pridjevov se deriviraju imenice: svet > svetišće i od pokraćene osnove skrovan > skrovīšće.

Dugovanja označavaju izvedenice od imenic kot npr.:

bič > bičišće, dno > dnīšće, fajfa > fajfišće, grablje > grabljišće,
kosa > kosišće, sikira > sikirišće, vile > vilišće.

Od pokraćene osnove je derivirana na priliku kukorica > kukorišće.

Konkretno i apstraktno značenje imaju izvedenice od prezentske osnove imperfektivnih glagolov: gledati, gledam > gledīšće, žariti > žarišće.

Od pokraćene osnove imenice težina je derivirana apstraktna imenica težīšće.

Sufiksi -lišće i -līšće su plodni. Imenice sufiksi -lišće i -līšće se deriviraju od infinitivne osnove imperfektivnih glagolov.

Zvećega imaju mjesno značenje, npr.:

čistiti se > čistilišće, gledati > gledališće, graditi > gradilišće,
igrati > igrališće, kazati > kazališće 24, kupati (se) > kupališće, prebivati > prebivališće, šetati > šetališće, učiti (se) > učilišće,
vježbati > vježbališće.

Derivat od glagola vreti > vrelišće ima apstraktno značenje.

Sufiksi -je, -jē

Sufiksi -je i -jē su plodni. Sudjeluju kod tvorbe imenic od imenic, od pridjevov i od glagolov. Minjanje fonemov u kontaktu tvorbene osnove i sufiksa se realizira po jotacijski pravili.

Sufiksi -je i -jē se zvećega deriviraju imenice, ke imaju zbirno značenje i apstraktne imenice.

Imenice, ke imaju zbirno značenje, se deriviraju od imenic, npr.:

hrast > hrašćē, kost > košćē, list > lišće (s promjenom sć > šć ),
grozd > groždje (s promjenom zd > ždj ), stablo > stabalje,
staklo > stakalje (s umetanjem a unutar osnove), cvijet > cvijeće, drivo > drivlje, grabar > grabarje, grm > grmlje, kamen > kamenje, kita > kiće, koren > korenje, krpa > krplje, pero > perje,
posuda < posudjē, prut > pruće, raslina > raslinje, sad > sadjē,
snop > snoplje, šiba > šiblje, trs > trsje, zvir > zvirjē,
žila > žilje.

Apstraktne imenice se rijetkokrat deriviraju od imenic. Takove izvedenice su nastale zvećega sekundarnom sufiksacijom, npr.:

nesvist > nesvišće (s promjenom sć > šć ), stan > stanje.

Apstraktne imenice se moru derivirati od pridjevov, npr.:

pošten > poštenje, zdrav > zdravlje.

Od za n pokraćenih osnovov pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

milosrdan, milosrdna > milosrdje,
praznovjeran, praznovjerna > praznovjerje.

Izvedenica od pridjeva veseo, vesela > veselje more imati apstraktno značenje i označavati glagolsko djelovanje.

Imenica zlamenje s apstraktnim i konkretnim značenjem je derivirana od za -ovati reduciranoga glagola VI. vrsti zlamenovati.

Od prezentske osnove glagola naseliti, naselim je derivirana imenica naselje, ka ima mjesno značenje.

Imenice kot dostignuće, otkriće, prijeće, zaviće moru se tretirati kot izvedenice sufiksom -je od pokraćenoga infinitiva i kot izvedenenice od infinitivne osnove sufiksom -će, npr.:

dostignut + -je > dostignuće (s jotacijom tj > ć ),
dostignu + -će > dostignuće.

U ovoj gramatiki ćedu se takove imenice tretirati kot izvedenice sufiksom -je, ar tako nij potribno upeljati još jedan sufiks.

Izvedenice zvećega imaju apstraktno značenje, npr.: dostignuće.

Mjesno značenje ima izvedenica od glagola zaviti (se) > zaviće.

Sufiksi -arje, -le, -lje

Sufiks -arje se rijetkokrat hasnuje. Izvedenice imaju zbirno značenje.

Od prezenta glagola lomiti, lomim je derivirana imenica lomarje.

Od pridjeva suh je derivirana imenica suharje.

Sufiks -le sudjeluje kod tvorbe od imenice koza > kozle ‘mlado od koze’.

Od pokraćene osnove pridjeva slijekav je derivirana imenica slijeklje sufiksom -lje. Označava peršonu.

Sufiks -nje

Sufiks -nje je najplodniji sufiks u ghkj. Najveći broj tvorenic je deriviran tim sufiksom. Izvedenice sufiksom -nje su glagolske imenice, ke su derivirane od infinitivne osnove glagolov.

Izvedenice označavaju različna glagolska djelovanja. Deriviraju se od glagolov I., V. i VI. vrsti.

a) Najplodnija je tvorba od glagolov V. vrsti, npr.:

adoptirati > adoptiranje, anulirati > anuliranje, bermati > bermanje, bižati > bižanje, bladati > bladanje, blagoslavljati > blagoslavljanje, cipati > cipanje, čuvati > čuvanje, degati se > deganje, derati > deranje, dihati > dihanje, diozimati > diozimanje, dragati > draganje, drhtati > drhtanje, hekljati > hekljanje, hitati > hitanje, husati > husanje, iskati > iskanje, ismihavati > ismihavanje, jerbati > jerbanje, kegljati > kegljanje, klandrati > klandranje, kričati > kričanje, kudati > kudanje, lezgetati > lezgetanje, migati > miganje, mučati > mučanje, nagražati se > nagražanje, natentati > natentanje, očimetati > očimetanje, odibirati > odibiranje, oprašćati > oprašćanje, peljati > peljanje, počivati > počivanje, preminjati > preminjanje, razbrcivati > razbrcivanje, skušavati > skušavanje, spovidati > spovidanje, spričati > spričanje, stipati > stipanje, striljati > striljanje, štentati > štentanje, tamburati > tamburanje, umarati > umaranje, viškati > viškanje, zahadjati > zahadjanje, zapeljati > zapeljanje, zaufati > zaufanje, zatajati > zatajanje, zibirati > zibiranje, znimati > znimanje, zrejati > zrejanje, zustavljati > zustavljanje, zvišavati > zvišavanje, žrkati > žrkanje.

b) Od glagolov VI. vrsti su derivirane imenice, npr.:

aldovati > aldovanje, bantovati > bantovanje, darovati > darovanje, djelovati > djelovanje, glasovati > glasovanje, gostovati > gostovanje, hasnovati > hasnovanje, mulatovati > mulatovanje, namigovati > namigovanje, potribovati > potribovanje, spitkovati > spitkovanje, svečevati > svečevanje, svitovati > svitovanje, uljevati > uljevanje, zazlamemovati > zazlamenovanje, zbantovati > zbantovanje.

c) Od glagolov I. vrsti su derivirane imenice, npr.:

goristati > goristanje, prati > pranje, zustati > zustanje.

Sufiksi -enje, -ēnje, -jenje, -jēnje

Sufiksi -enje, -ēnje, -jenje i -jēnje su jako plodni.

Sufiksi -enje i -ēnje sudjeluju zvećega kod tvorbe glagolskih imenic od prezentskih osnovov glagolov IV. vrsti, npr.:

batriti > batrenje, cmuljiti > cmuljenje, dičiti > dičenje, fantiti > fantenje, folišiti > folišēnje, gladiti > gladenje, glasiti > glasenje, istražiti > istraženje i istražēnje, jačiti > jačenje, kruljiti > kruljenje, kuriti > kurenje, lučiti > lučenje, mlatiti > mlatenje, osvidočiti > osvidočēnje,
potlačiti > potlačenje, povišiti (se) > povišenje i povišēnje,
pripetiti se> pripet ē nje, razdiliti > razdilēnje, vaditi > vadenje.

Dugovanje označava izvedenica siriti > sirēnje.

Biće označava tvorenica stvoriti > stvorēnje.

Od prezentskih osnovov glagolov I. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

mesti, metem > metēnje, plesti, pletem > pletēnje.

Sufiksi -jenje i -jēnje se deriviraju glagolske imenice od prezentskih osnovov glagolov IV. vrsti. Sufiksi -jenje i -jēnje se hasnuju nek s osno­vami, ke završavaju na nepalatal. Finalni fonem osnove i začetni fonem sufiksa se zaminjaju po jotacijski pravili, npr.:

blazniti > blaznjenje, cipiti > cipljenje, čuditi se > čudjenje,
nakaniti > nakanjēnje, okripiti > okripljēnje,
oprostiti > oprošćēnje ( s promjenom sć > šć ), preminiti > preminjēnje, sproglasiti > sproglašenje, spuniti > spunjenje, uslabiti > uslabljenje, vabiti > vabljenje, vkaniti > vkanjenje, zadiliti > zadiljēnje.

Sufiksi -uh, -juh, -ini   (mn.)

Sufiks -uh se hasnuje kod tvorbe od imenice koža > kožuh. Izvedenica označava dugovanje.

Sufiks -juh se upotribljava kod derivacije od imenice otac, oca > očuh. Minjanje fonemov u kontaktu tvorbene osnove i sufiksa se realizira po jotacijski pravili: cj > č. Izvedenica označava mušku peršonu.

Sufiks -in se hasnuje u množinskom obliku -ini kod tvorbe od imenice kum > kumini. Izvedenica je plurale tantum.

Sufiksi -aj, -jaj, -ij

Sufiksom -aj se deriviraju imenice od glagolov i iznimno od imenice.

Od prezentske osnove glagolov su derivirane imenice s različnimi značenji, npr.:

položiti > položaj, sadržati > sadržaj, teći > tečaj, uticati > uticaj.

Od tudje imenice konditor, ka označava mušku peršonu, je izvedena imenica konditoraj s mjesnim značenjem.

Sufiksom -jaj se deriviraju imenice od dijela glagolov, kih prezentske osnove završavaju na nepalatal. Minjanje fonemov u kontaktu tvorbene (prezentske) osnove i sufiksa se realizira po jotacijski pravili, npr.:

dogoditi > dogodjaj, doživiti > doživljaj. Imaju apstraktno značenje.

Tudji sufiks -ij sudjeluje kod tvorbe imenic od tudjih osnovov

Od imenic, ke označavaju peršonu, su derivirane imenice kot:

direktor > direktorij, kolega > kolegij.

Od tudjega glagola na -irati, kada se reducira ta završetak, je derivirana imenica: studirati > studij s apstraktnim značenjem.

Sufiksi -(a)k, -(ā)k

Sufiksi -(a)k i -(ā)k su plodni. Sudjeluju kod tvorbe imenic od imenic i glagolov, ter kočkrat od brojev, pridjevov i adverbov.

a) Izvedenice od imenic moru biti deminutivi s različnimi značenji, npr.:

kamek > kamečak (s promjenom k > č ), brig > brižak ( g > ž ), smih > smišak ( h > š), andjel > andjelak, čas > časak, sin > sinak.

Od deminutivov su izvedene imenice kot npr.: petešić > petešićāk, vozić > vozićāk. Takove izvedenice imaju pojačano deminutivno značenje.

Deminutivno značenje nimaju izvedenice ‘ mih > mišāk ‘mjehur’, zečić > zečićāk ‘domaći zec’.

Sekundarnom sufiksacijom je derivirana imenica drijen > drijenāk.

Mocijskom tvorbom od za k pokraćenih osnovov su načinjene imenice, ke označavaju mušku živinu: guska > gusāk, mačka > mačāk.

b) Najplodnija tvorba je od glagolov. Izvedenice imaju različna značenja.

Mnogo tih tvorenic je derivirano od prezentske osnove glagolov IV. vrsti.

Zvećega označavaju glagolsko djelovanje ili posljedicu toga djelovanja:

boraviti > boravak, dohoditi > dohodak, dolaziti > dolazak,
naglasiti > naglasak, odlaziti > odlazak, odlomiti > odlomak,
popraviti > popravak, potrošiti > potrošak, strošiti > strošak,
zaključiti > zaključak, zaslužiti > zaslužak.

Različna dugovanja označavaju izvedenice:

curiti > curāk, cmuljiti > cmuljāk, kvačiti > kvačāk, žuljiti > žuljāk.

Živinu označava izvedenica: čvrčiti > čvrčāk.

Od prezentske osnove glagolov V. vrsti su derivirane imenice:

dodati > dodatak, počivati > počivak, pominati se > pominak,
izrizati > izrizak, potpisati > potpisak.

Imenice, ke su derivirane od prezentske osnove glagolov I. vrsti, ozna­čavaju zvećega glagolsko djelovanje ili posljedicu toga djelovanja:

ostati, ostanem > ostanak, rastati se, rastanem se > rastanak, usići, usičem > usičak, zagristi, zagrizem > zagrizak, zastati se > zastanak.

Dugovanje označava izvedenica: zapresti se, zapredem se > zapredak.

Od pokraćenoga infinitiva glagola IV. vrsti su derivirane imenice:

dobiti, dobim > dobitāk, zgubiti > zgubitāk.

Od pokraćenoga infinitiva glagolov I. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

napiti > napitāk, početi > početak, razviti > razvitāk.

Od pokraćenoga glagola VI. vrsti zazlamenovati je derivirana imenica zazlamak.

c) Od rednih brojev četvrti, peti su derivirane imenice četvrtāk, petāk.

Tvorenica dvojāk je načinjena od zbirnoga broja dvoje.

Imenica svetāk je derivirana od pridjeva svet.

Od adverbov su derivirani: napred > napredak, usred > usredak.

Sufiksi -ak, -āk, -jāk

Imenice sa sufiksi -ak i -āk se deriviraju od pridjevov ter kočkrat od glago­lov, od imenic, od brojev i od adverbov.

Izvedenice od pridjevov slišu u nekoliko značenjskih grup.

U prvoj grupi su imenice, ke označavaju mušku peršonu, npr.: divlji > divljak ili od pokraćene osnove bedav > bedak.

U drugoj grupi su imenice, ke označavaju skrovišće različnih živin. Takove tvorenice se svenek deriviraju od odnosnih pridjevov, npr.:

gusinji > gusinjak, kokošinji > kokošinjak, pčelinji > pčelinjak.

U tretoj semantičkoj grupi su tvorenice od odnosnih pridjevov kot npr.:

badnji > Badnjak.

Od imenic su derivirane tvorenice kot grob > grobāk, zemlja > zemljāk, zub > zubāk One označavaju muške peršone i dugovanja.

Od prezentske osnove glagola je na priliku derivirana imenica:

babunjati, babunjam > babunjāk. Označava mušku peršonu.

Od glavnih brojev se deriviraju imenice kot npr.: šest > šestāk.

Od priloga piše je derivirana imenica pišak. Označava peršonu.

Imenice sa sufiksom -jāk deriviraju se zvećega od pridjevov, od imenic i od glagolov. Osnove izvedenic završavaju na nepalatal. Minjanje fonemov u kontaktu tvorbene osnove i sufiksa se realizira po jotacijski pravili.

Izvedenice od pridjevov zvećega označavaju mušku peršonu.

Zvećega se deriviraju od opisnih pridjevov, ki završavaju na -(a)n, npr.:

mrazan, mrazna > mražnjak ( s asimilacijom znj > žnj),
blatan, blatna > blatnjak, čemeran, čemerna > čemernjak,
čudan, čudna > čudnjak, gladan, gladna > gladnjak,
hamišan, hamišna > hamišnjak, lakoman, lakomna > lakomnjak, nazloban, nazlobna > nazlobnjak, nesrićan, nesrićna > nesrićnjak, nižvridan, nižvridna > nižvridnjak, pohlepan > pohlepnjak,
rasprudan > rasprudnjak, sebičan > sebičnjak, spametan > spametnjak.

Od pridjevov, ki završavaju na -en, su derivirane imenice s pejorativnim značenjem kot:

lijen > lenjak (s promjenom refleksa jata), himben > himbenjak, lotren > lotrenjak, vjetren > vjetrenjak, voden > vodenjak.

Od odnosnih pridjevov su derivirane imenice:

lozni > loznjak, pakleni > paklenjak.

Biljke i živine označavaju izvedenice od opisnih pridjevov kot npr.:

kiseo, kisela > kiseljak ‘vrst trave’, zelen > zelenjak ‘vrst žabe’.

Dugovanja označavaju izvedenice od odnosnih i od opisnih pridjevov kot npr.:

hrpteni > hrptenjak, kukorični > kukoričnjak,
leden > ledenjak, srebren > srebrenjak.

Izvedenice od imenic moru označavati peršonu, npr.: rod > rodjak, selo > seljak, sirota > siroćak. Toj grupi slišu i muški etniki kot npr.: Bosna > Bosnjak.

Mocijskom tvorbom je derivirana imenica raca > račak, ka označava živinu.

Izvedenica kamen > kamenjak označava neživo.

Od prezentske osnove glagolov su derivirane imenice kot: prositi, prosim > prosjak. Označava peršonu.

Od participa aktivnoga je derivirana imenica: došao, došla > došljak. Takaj označava peršonu.

Sufiks -jāk je plodan.

Sufiksi -ūlj(ā)k, -njak, -njāk, -ānj(ā)k, -jānj(ā)k

Sufiks -ūlj(ā)k se hasnuje nek kod tvorbe deminutiva brig > brižuljak (s promjenom g > ž ).

Imenice sa sufiksi -njak i -njāk se deriviraju od imenic, od pridjevov i od glagolov.

Izvedenice od imenic imaju gustokrat mjesno značenje, npr.:

mrvunac, mrvunca > mrvunčnjak (s asimilacijom cnj > čnj ),
riba > ribnjak, sliva > slivnjak ‘vrt, kade rastu slive.’

Dugovanja označavaju izvedenice kot npr.: hlače > hlačnjak, obruč > obručnjak, pepel > pepelnjāk, svića > svićnjak, zdjela > zdjelnjak.

Izvedenica buča > bučnjak označava peršonu ‘človik, ki ima tvrdu glavu kot buča’.

Izvedenice od pridjevov i od glagolskih pridjevov označavaju peršonu:

grub > grubnjāk, požrt > požrtnjāk, skup > skupnjāk.

Od za t pokraćene osnove pridjeva su derivirane imenice:

ločest > ločesnjāk, mastan, masna > masnjāk.

Za dva foneme je pokraćena osnova kod derivacije osebit > osebnjāk.

Izvedenice od glagolov označavaju peršone ili dugovanja. Zvećega se deriviraju od prezentske osnove.

Peršonu označavaju izvedenice kot npr.:

mlatiti, mlatim > mlatnjāk, stipati se, stipam se > stipnjāk, zaručiti, zaručim > zaručnjak, zbluditi, zbludim > zbludnjāk.

Dugovanje označava izvedenica: hladiti, hladim > hladnjak.

Od infinitivne osnove glagola utrti je derivirana imenica utrnjak. Označava dugovanje. Sufiks -njak je plodan.

U ghkj. se izvedenice sufiksom -ānj(ā)k deriviraju od prezentske osnove glagolov. Izvedenice označavaju ča neživo, na priliku od glagolov V. vrsti: gibati > gibanjak, zvirati > zviranjak.

Sufiks -jānj(ā)k sudjeluje kod tvorbe od imenice grlo > grljanjak (s jotacijom).

Sufiksi -čnjak, -īčnjak, -enjak, -enjāk, -ēšnjak,
-ār(ā)k

Sufiks -čnjak se hasnuje nek kod tvorbe od imenice žena > ženjčnjak (s asimilacijom po mjestu tvorbe nč > njč ). Izvedenica označava peršonu.

Sufiksom īčnjak se vrši derivacija od imenice mrav > mravičnjak.

Sufiks -enjāk sudjeluje kod tvorbe od imenic.

Od množinskih oblikov varijantov galge, gauge su derivirane varijante galženjak, gauženjak (s promjenom g > ž ). Označavaju peršonu.

Izvedenica prstenjāk se derivira od pune osnove imenice prst ‘četvrti prst’, ili od pokraćene osnove imenice prstanj ‘prst, na kom je prstanj’ 25.

Sufiks -ēšnjak se upotribljava nek kod tvorbe od imenice crikva > crikvešnjak. Izvedenica označava mušku peršonu.

Od prezentske osnove glagola čupati, čupam je derivirana imenica čuparak sufiksom -ār(ā)k. Izvedenica označava dugovanje.

Sufiksi -ik, -īk

Imenice sa sufiksi -ik i īk se deriviraju zvećega od pridjevov ter kočkrat od imenic i od glagolov.

Derivacija se realizira od opisnih, odnosnih i glagolskih pridjevov, kih tvorbena osnova završava na n.

Izvedenice zvećega označavaju peršonu, npr.:

betežan, betežna > betežnīk, bezbožan, bezbožna > bezbožnīk, djelalatan, djelatna > djelatnik, duhovni > duhovnīk, grišan > grišnik, književni > književnīk, ljubavni > ljubavnik, mučen > mučenīk, podložan > podložnīk, pomoćni > pomoćnīk, privatan > privatnik, protivan > protivnik, službeni > službenīk, vojni > vojnīk, znanstveni > znanstvenīk.

Dugovanje označavaju izvedenice kot molitvenīk ‘molitvena knjiga’, tajednik ‘tajedne novine’.

Mjesno značenje ima sadovnīk ‘sadovni vrt’.

Od imenice blagajna je derivirana imenica blagajnik → on, ki djela na blagajni. Označava peršonu.

Od pokraćene osnove tudje imenice: akademija je derivirana imenica akademik. Izvedenica označava mušku peršonu.

Izvedenice od glagolov se deriviraju od prezentskih osnovov glagolov. Imaju mjesno značenje, npr.: braniti, branim > branīk, goniti, gonim > gonīk ‘mjesto, kade se goni blago na pašu’.

Sufiks -ik je plodan.

Sufiksi -nik, -nīk, -anīk, -enīk, -benīk

Izvedenice sufiksi -nik i -nīk se deriviraju od imenic, od glagolov i rijetkokrat od brojev.

Izvedenice od imenic gustokrat označavaju mušku peršonu, npr.:

fara > farnik, gora > gornik, maša > mašnik, pokora > pokornik,
škola > školnik, uza > uznik.

Mjesno značenje ima izvedenica od imenice trava > travnik.

Izvedenice od glagolov označavaju peršonu. Zvećega se deriviraju od prezentskih osnovov.

Od glagolov IV. vrsti su derivirani npr.:

pohoditi > pohodnīk, sprohoditi > sprohodnīk, tanačiti > tanačnīk, umoriti > umornīk, zagovoriti > zagovornīk.

Od glagolov V. vrsti su derivirani npr.: plaćati > plaćnik → on, ki plaća,

pripadati > pripadnīk, prisezati > prisežnīk, spovidati > spovidnīk, zapovidati > zapovidnīk, zastupati > zastupnik i zastupnīk.

Od prezentskih osnovov glagolov I. vrsti su derivirani npr.:

prodati, prodajem > prodajnik → on, ki sebe ili drugoga prodaje.

Od krnjavih infinitivov glagolov 5. r. I. vrsti su derivirane imenice:

početi > početnik, začeti > začetnik.

Imenica stanovnīk se derivira od glagola VI. vrsti stanovati, kada se reducira završetak -ati.

Imenica vjernik i vjernīk se derivira od glagola VI. vrsti vjerovati, kada se reducira završetak -ovati.

Od glavnoga broja deset je derivirana imenica desetnik. Označava peršonu. Sufiksi -nik i -nīk su plodni.

Sufiks -anīk sudjeluje kod tvorbe od imenice konj > konjanik. Izvedenica označava peršonu.

Sufiksi -enīk i -benīk se deriviraju imenice od glagolov.

Od prezentske osnove glagola učiti, učim je derivirana imenica učenik sa sufiksom -enīk. Izvedenica označava peršonu.

Imenica kapljenik se derivira sufiksom -enīk od glagola kapljati, kada se reducira završetak -ati. Izvedenica označava dugovanje.

Sufkiks -benīk sudjeluje nek kod derivacije od prezentske osnove glagola činiti, činim > čimbenīk (s asimilacijom nb > mb ).

Sufiksi -īlnik, -onik, -avnik, -ovnīk

Sufiksi -īlnik, -onik, -avnik se hasnuju kod tvorbe imenic od glagolov. Izvedenice označavaju dugovanja.

Sufiksom -īlnik se deriviraju imenice od prezentske osnove glagolov IV. vrsti, npr.: ciditi, cidim > cidilnik, hladiti, hladim > hladilnik.

Sufiksom -onik se deriviraju imenice od infinitivne osnove, npr.:

svititi (se) > svitionik, umivati (se) > umivaonik.

Od prezentske osnove glagola sići, sičem je derivirana imenica sikavnik sufiksom -avnik.

Sufiks -ovnīk sudjeluje kod tvorbe imenic od imenic, npr.:

jilo > jilovnik (dugovanje), red > redovnik (peršona).

Sufiksi -āl, -(a)lj, -ālj

Tudji sufiks -āl se hasnuje kod tvorbe muških imenice od tudje osnove: misa > misal.

Od za n pokraćene prezentske osnove glagola žrknuti, žrknem je derivirana imenica žrkalj, žrklja sufiksom -(a)lj.

Sufiks -(a)lj se hasnuje i kod tvorbe od imenice greda > gredalj, gredlja. Izvedenica označava dugovanje.

Izvedenice sufiksom -ālj označavaju dugovanja.

Od za -ati pokraćenoga glagola prati je sufiksom -ālj derivirana imenica pralj u zbirnom značenju.

Sufiksi -ēl, -(e)lj, -telj, -itelj

Sufiks -ēl sudjeluje kod tvorbe imenic ženskoga roda i -deklinacije od prezentske osnove imperfektivnih glagolov V. vrsti, npr.:

kupati (se), kupam (se) > kupel, pogibati, pogibam > pogibel.

Sufiks -(e)lj se hasnuje u istom značenju i u istom tvorbenom modelu kot sufiks -(a)lj, npr.: greda > gredelj.

Sufiks -ēlj se hasnuje u istom značenju i u istom tvorbenom modelu kot sufiks -ēl npr.: kupati (se) > kupelj, pogibati > pogibelj.

Sufiks -telj je plodan. Sudjeluje kod tvorbe imenic od infinitivne osnove glagolov. Izvedenice označavaju peršonu i rijetkokrat ča drugo.

Velik broj izvedenic je deriviran od imperfektivnih glagolov IV. vrsti, npr.:

batriti > batritelj, braniti > branitelj, krstiti > krstitelj, ljubiti > ljubitelj, skrbiti se> skrbitelj, učiti > učitelj, vračiti > vračitelj.

Izvedenica od imperfektivnoga glagola diliti > dilitelj označava peršonu i matematički termin.

Od perfektivnih glagolov IV. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

izumiti > izumitelj, nazvistiti > nazvistitelj, omraziti > omrazitelj, otkupiti > Otkupitelj, spasiti > Spasitelj, stvoriti > Stvoritelj.

Od imperfektivnih glagolov V. vrsti su derivirane imenice, npr.:

diozimati > diozimatelj, izdavati > izdavatelj, ravnati > ravnatelj.

Od glagolov VI. vrsti su derivirane imenice, npr.:

darovati > darovatelj.

Sufiks -itelj se rijetkokrat hasnuje. Tvorbena osnova pred sufiksom -itelj završava na konsonant. Tvorenice označavaju peršonu.

Od pokraćene osnove imperfektivnoga glagola V. vrsti upravljati je derivirana imenica upravitelj → on, ki upravlja.

Od prezentske osnove imperfektivnoga glagola I. vrsti štati, štem je derivirana imenica štitelj.

Sufiksi -iz(a)m, -ioniz(a)m

Tudje riči s tudjimi sufiksi -iza(m) i -ioniz(a)m imaju apstraktno značenje, npr.:

protestant + -iz(a)m > protestantizam ‘ono, čemu slijedu protestanti’,
kapital + -iz(a)m > kapitalizam ‘sistem, u kom vlada kapital’.

Od za -ija pokraćene imenice protekcija je derivirana apstraktna imenica protekcionizam sufiksom -ioniz(a)m.

Sufiksi -ān, -čān, -ćān, -išćan

Sufiks -ān sudjeluje kod tvorbe imenic od glagolov i od imenic. Izvedenice označavaju mušku peršonu.

Od prezentske osnove imperfektivnih glagolov IV. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

gizditi se > gizdan → on, ki se rado gizdi,
gnjiliti se > gnjilan → on, ki se rado gnjili.

Od prezentske osnove glagolov V. vrsti se deriviraju imenice, npr.:

trubati > truban.

Od imenice glava je derivirana imenica glavan → on, ki ima veliku glavu.

Sufiks -ān sudjeluje takaj kod tvorbe muških etnikov od ojkonimov i horonimov, npr.: Beč > Bečan, Amerika > Amerikan.

Sufiksom -čān je deriviran etnik od ojkonima Zagreb > Zagrepčan (s asimilacijom po zvučnosti bč > pč ).

Sufiksom -ćān je deriviran nek etnoid 26 varošćan ‘on, ki živi u varošu’.

Sufiks -išćan se hasnuje nek kod tvorbe etnika Petrovišćan ‘človik iz gradišćanskohrvatskoga Petrovoga Sela u zapadnoj Ugarskoj’.

Sufiksi -jan, -jān, -ijān, -elīn, -eon

Imenice sa sufiksi -jan i -jān se deriviraju od imenic i rijetkokrat od pridjevov. Tvorbene osnove završavaju na nepalatal. Finalni fonem osnove i začetni fonem sufiksa su u kontaktu po jotacijski pravili, npr.:

krst + -jan > kršćān (s asimilacijom sć > šć ).

Sekundarnom sufiksacijom je derivirana imenica: katolik > katoličān.

Sufiks -jan se gustokrat hasnuje kod tvorbe muških etnikov od ojkonimov i horonimov, npr.:

Efez > Efežan, Filipi > Filipljān, Kolosa > Kološān,
Rasporak, Rasporka > Rasporčān, Rim > Rimljān,
Tesaloniki > Tesaloničān, Egipat, Egipta > Egipćan.

Od pokraćene osnove su derivirani etniki kot npr.:

Hrvatska > Hrvaćan ‘žitelj Hrvatske’.

Sufiksi -jan i -jān se takaj deriviraju etnoidi, npr.:

država > državljān, selo > seljān.

Od pridjeva debeo je derivirana stilski markirana imenica debeljan.

Imenice, ke su derivirane sufiksi -ijān i -elīn označavaju mušku peršonu.

Sufiksom -ijān je načinjen muški etnik od ojkonima Korint > Korintijan.

Od prezentske osnove glagola gizditi se, gizdim se je sufiksom -elīn derivirana imenica gizdelin → on, ki se gizdi.

Od imenice vlast je derivirana imenica vlastelin → on, ki ima vlast.

Kod tudje imenice akordeon je moguć tvorbeni opis:

akord + -eon > akordeon ‘naprava za igranje prema akordom’.

Sufiksi -(ā)nj, -ānj, -o₁, -o₂

Sufiks -(ā)nj sudjeluje kod tvorbe imenic od glagolov i od imenic.

Od prezentske osnove imperfektivnih glagolov V. odn. III. vrst se deriviraju imenice npr.: bubati > bubanj i čučati > čučanj ‘položaj tijela, kada se čuči’. Prva imenica označava dugovanje, a druga ima apstraktno značenje.

Od imenic su derivirane imenice, ke označavaju nazive misec: trava > travanj ‘misec kada je trava najzelenija’, svib > svibanj ‘misec, kada cvate svib’, lipanj ‘misec, kada cvate lipa’.

Sekundarnom sufiksacijom je derivirana imenica od imenice pik > pikanj.

Izvedenice sa sufiksom -ānj označavaju dugovanja.

Od imenice prst je derivirana sufiksom -ānj imenica prstanj. Od prezentske osnove glagola vrtiti > vrtim je deriviran vrtanj.

Sufiksi -o₁ i -o₂ se rijetkokrat hasnuju.

Sufiks -o₁ se upotribljava kod tvorbeno motiviranih imen muškoga roda, npr.: od prezentske osnove glagola brundati je derivirano ime Brundo.

Imenice, ke su derivirane sufiksom -o₂, su sridnjega roda, npr. je derivirana od prezentske osnove glagola zrcaliti se, zrcalim se imenica zrcalo ‘ono, na čemu se ča zrcali’.

Sufiksi -ko, -lo, -alo, -ālo, -ilo, -mo, -ivo

Sufiks -ko sudjeluje kod tvorbe imenic od pridjevov, od glagolov i rjedje od imenic. Izvedenice su stilski markirane. Označavaju mušku peršonu.

Od pridjevov i od glagolskih pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

črljen > črljenko, lažljiv > lažljivko, plačljiv > plačljivko,
posran > posranko, zaspan > zaspanko.

Od za n pokraćene osnove pridjeva srićan, srićna je derivirana imenica srićko.

Od prezentske osnove imperfektivnih glagolov su derivirane imenice kot:

plakati se, plačem se > plačko, strašiti se, strašim se > straško.

Od imenic se deriviraju hipokoristiki, npr.: sin > sinko.

Sufiks -lo je plodan. Imenice sa sufiksom -lo se deriviraju od infinitivne osnove glagolov. Slišu trim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su imenice, ke označavaju dugovanje, npr.:

bačkati > bačkalo, biliti > bililo, ciditi > cidilo, česati > česalo,
črniti > črnilo, dizati > dizalo, držati > držalo, lipiti > lipilo, nažigati > nažigalo, piti > pilo, raspeti > raspelo, ruditi > rudilo, ruljati > ruljalo, strašiti > strašilo, sušiti > sušilo, tancati > tancalo, vrtati > vrtalo.

S množinskim oblikom sufiksa -lo je derivirana imenica višati > višala.

U drugoj semantičkoj grupi su stilski markirane imenice, ke označavaju peršonu, npr.:

stipati se > stipalo, šukati > šukalo, zivati > zivalo.

U tretoj semantičkoj grupi su apstraktne imenice, npr.:

ćutiti > ćutilo, poticati > poticalo, spati > spalo.

Imenice sa sufiksi -alo i -ālo se deriviraju od glagolov i od imenic.

Izvedenice od glagolov označavaju dugovanje. Deriviraju se od prezentske osnove imperfektivnih glagolov, npr.:

siditi, sidim > sidalo, tepsti, tepem > tepalo.

Od imenice je derivirana imenica s mjesnim značenjem drvalo ‘skladišće za drva’.

Sufiks -ilo se hasnuje kod tvorbe imenic od glagolov i od imenic.

Izvedenice od glagolov se deriviraju od prezentske osnove.

Dugovanje označavaju izvedenice od glagolov kot npr.:

mazati > mazilo, šarati > šarilo.

Izvedenica od glagola rasti, rastem > rastilo ima mjesno značenje.

Izvedenica od imenice oganj, ognja > ognjilo označava dugovanje.

Od glagola pisati je derivirana imenica pismo sufiksom -mo.

Izvedenice sa sufiksom -ivo se deriviraju od prezentske osnove imperfek­tivnih glagolov. Izvedenice imaju konkretno značenje, npr.:

goriti, gorim > gorivo, presti, predem > predivo, variti, varim > varivo.

Sufiksi -stvo, -anstvo, -instvo

Sufiks -stvo je jako plodan. Imenice sa sufiksom -stvo se deriviraju od pridjevov, od imenic, kočkrat od glagolov i rijetkokrat od adverbov i brojev.

a) Izvedenice od imenic slišu dvim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj semantičkoj grupi su imenice s konkretnim zbirnim značenjem. Takove imenice se deriviraju od imenic, ke označavaju peršonu, npr.:

duhovnik > duhovničtvo (ks > č), konjanik > konjaničtvo, ljudi > ljudstvo,
seljak > seljačtvo, stanovnik > stanovničtvo, učitelj > učiteljstvo.

Od pokraćene osnove su derivirane imenice kot npr.: plemić > plemstvo.

U drugoj semantičkoj grupi su imenice, ke označavaju profesiju ili službu. Deriviraju se od imenic, ke označavaju mušku peršonu, npr.:

apoštol > apoštolstvo, lozar > lozarstvo, pčelar > pčelarstvo,
sadar > sadarstvo, vrtljar > vrtljarstvo.

Rijetkokrat imenica u osnovi označava žensku peršonu, na priliku pokraćena osnova čuvarničarka > čuvarničarstvo.

U tretoj grupi su različne apstraktne imenice, npr.:

divojka > divojačtvo ( ks > č i umetnuto a ), hiža > hištvo ( žs > š ), Hrvat > hrvatstvo, kum > kumstvo, mučenik > mučeničtvo, prijatelj > prijateljstvo, siromah > siromaštvo ( hs > š ), sužanj > sužanjstvo, škola > školstvo, tovaruš > tovaruštvo (redukcija šs > š ), vlasnik > vlasničtvo, zapovidnik > zapovidničtvo, zastupnik > zastupničtvo ( ks > č ).

Od pokraćene osnove su derivirane imenice kot npr.:

gospodin > gospodstvo, pravoznanac > pravoznanstvo.

U četvrtoj grupi su izvedenice s mjesnim značenjem. Deriviraju se od imenic, ke označavaju mušku peršonu, npr.:

gospodar > gospodarstvo, ministar > ministarstvo, susjed > susjedstvo.

Konkretno i apstraktno značenje imaju izvedenice kot npr.:

domaćin > domaćinstvo, iseljenik > iseljeničtvo, kotrig > kotričtvo
( gs > č ), kršćan > kršćanstvo, redovnik > redovničtvo ( ks > č ).

Od pokraćene osnove su derivirane apstraktne imenice kot npr.:

bigunac, bigunca > bigunstvo.

Sekundarnom sufiksacijom su izvedene imenice kot:

izdaja > izdajstvo, zločin > zločinstvo.

b) Izvedenice od pridjevov i glagolskih pridjevov zvećega imaju apstraktno značenje, npr.:

blažen > blaženstvo, dostojan > dostojanstvo, materin > materinstvo, pijan > pijanstvo, ubog > uboštvo ( gs > š ), užeran > užeranstvo.

Od pokraćene pridjevske osnove su derivirane imenice kot npr.:

ditinski > ditinstvo, iskusen > iskustvo.

Konkretno i apstraktno značenje ima npr. izvedenica: bogat > bogatstvo.

Mjesno značenje imaju imenice kot: kraljev > kraljevstvo.

c) Od prezentske osnove imperfektivnih glagolov IV. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

tržiti, tržim > trštvo (s promjenom žs > š ), vračiti, vračim > vračtvo (s redukcijom (čs > č ), umoriti, umorim > umorstvo.

d) Od priloga mnogo je derivirana imenica mnoštvo (s promjenom gs > š ).

e) Od zbirnoga broja troji je načinjena imenica Trojstvo ‘troji u jednom’.

Izvedenice sufiksom -ānstvo se deriviraju od imenic i od pridjevov.

Od imenic su načinjene tvorenice kot npr.:

bog > božanstvo (s promjenom g > ž ), človik > človičanstvo,
svidok > svidočanstvo ( k > č ), divica > divičanstvo ( c > č ).

Od pridjeva velik je derivirana imenica veličanstvo (s promjenom k > č ).

Sufiks -instvo se kočkrat hasnuje kod tvorbe imenic od imenic, npr.:

brat > bratinstvo.

Koč se upotribljava kod tvorbe imenic od prezentske osnove glagolov, npr.:

jerbati, jerbam > jerbinstvo.

Sufiksi -ar, -ār

Od za n pokraćene osnove tudjega pridjeva ciničan, cinična je derivirana imenica ciničar sufiksom -ar, ka označava peršonu.

Sufiksi -ar i -ār su jako plodni. Izvedenice sufiksom -ar označavaju mušku peršonu i iznimno ča drugo. Zvećega se deriviraju od imenic pak od glagolov, rijetkokrat od pridjevov.

Sufiks -ār sudjeluje kod tvorbe od imenic svih trih rodov domaćega i tudjega porijekla.

Izvedenice zvećega označavaju peršonu, ka ima neku službu, npr.:

bačva > bačvār, banka > bankār, biblioteka > bibliotekār, brava > bravār, cipela > cipelār, čižma > čižmār, gusle > guslār, kola > kolār, kotao, kotla > kotlār, krčma > krčmār, krzno > krznār, lim > limār, loza > lozār, malin > malinār, meso > mesār, pčela > pčelār, postola > postolār, sajam, sajma > sajmār, svića > svićār, šćetica > šćeticār, škola > školar i školār, štampa > štampār, torba > torbār, zlato > zlatār, zvijezda > zvjezdār (s promjenom refleksa jata).

Izvedenice kiritof > kiritofār more označavati i službu.

Izvedenice majka > majkār, ženska > ženskār imaju pejorativno značenje.

Od pokraćene osnove tudje imenice jubilej je derivirana imenica jubilār.

Izvedenica od imenice jačka > jačkār označava mušku peršonu i dugovanje.

Sekundarnom sufiksacijom su derivirane imenice:

grab > grabar (vrst biljke) i bauk > baukar (vrst insekta).

Izvedenice od prezentske osnove imperfektivnih glagolov (zvećega V. vrsti) čudakrat označavaju mušku peršonu, ka ima neku službu, npr.:

čuvati > čuvār, gatati > gatār, kuhati > kuhār, moljati > moljar, pekljati > pekljar, zidati > zidār.

Od glagola IV. vrsti je derivirana imenica: piliti > pilār.

Od glagola I. vrsti je derivirana imenica: plesti, pletem > pletār.

Imenica, ka je derivirana od imperfektivnoga glagola V. vrsti zganjati se > zganjār ima apstraktno značenje ‘vrst dičje igre’.

Sufiksi -čar, -atičar, -etičar, -jar, -jār

Izvedenice sufiksi -čar, -atičar i -etičar označavaju mušku peršonu.

Od prezentske osnove glagola kopiti, kopim je izvedena imenica kopčar sufiksom -čar, ki more sudjelivati i kod tvorbe muških etnikov od ojkonimov, npr. Fideš > Fideščar.

Sufiks -atičar se hasnuje kod tvorbe od tudjice skizma > skizmatičar.

Sufiks -etičar se hasnuje kod tvorbe od pokraćene osnove tudje imenice herezija > heretičar.

Imenice sa sufiksi -jar, -jār se deriviraju od imenic. Finalni fonem osnove i začetni fonem sufiksa se vežu po jotacijski pravili. Izvedenice slišu dvim semantičkim grupam.

U prvoj semantičkoj grupi su izvedenice, ke označavaju mušku peršonu. Toj semantičkoj grupi sliši većina izvedenic, npr.:

dimnjak > dimnjačār, misec > misečar, zdenac, zdenca > zdenčār,
elektrika > električar, hižica > hižičar, knjižnica > knjižničār.

Od toponima Pinkovac, Pinkovca je deriviran muški etnik Pinkovčar.

U drugoj semantičkoj grupi su izvedenice, ke označavaju živinu, npr.:

tobolac, tobolca > tobolčar.

Izvedenica ovca > ovčār označava mušku peršonu i živinu ‘kucak ovčar’.

Sufiksi -ionār, -atār, -er, -ēr, -īr

Tudji sufiksi -ionār i -atār sudjeluju kod tvorbe od tudjih osnovov, kada je moguće načiniti tvorbeni opis na sinkronijskom nivou. Izvedenice označavaju mušku peršonu.

Imenice sufiksom -ionār se deriviraju od pokraćenih osnovov imenic ženskoga roda, ke završavaju na -ija. Kod tvorbe se reducira ta završetak, npr.:

akcija > akcionar, misija > misionar, revolucija > revolucionar.

Kada se reducira završetak -irati od glagola fundirati, se derivira imenica fundatar sufiksom -atār.

Sufiksi -er, -ēr sudjeluju kod tvorbe imenic od imenic.

Od osnove imenice klišće je derivirana imenica klišćer. Označava živinu ‘vrst insekta, ki ima klišće’.

Od tudjih glagolov na -irati, kada se reducira ta završetak, se deriviraju imenice sufiksom -ēr. Izvedenice označavaju mušku peršonu, npr.:

frizirati > frizer, hipnotizirati > hipnotizer, notirati > noter.

Sufiks -īr sudjeluje kod tvorbe imenic od glagolov.

Izvedenice od prezentskih osnovov imperfektivnih glagolov IV. vrsti označavaju dugovanje, npr.: točiti, točim > točir, a izvedenica od pokraćenoga infinitiva glagola I. vrsti pasti > pastir označava mušku peršonu.

Sufiksi -or, -ātor, -ītor, -ūr, -itis

Sufiks -or se hasnuje kod tvorbe imenic od tudjih osnovov. Imenice se deriviraju od glagolov.

Izvedenice od glagolov na -irati označavaju mušku peršonu, npr.:

cenzurirati > cenzor (s redukcijom završetka -urirati ), kontrolirati > kontrolor (s redukcijom završetka -irati ).

Od prezentske osnove glagola rašpati, rašpam je derivirana imenica rašpor. Označava dugovanje.

Od tudjih glagolov na -irati se deriviraju imenice s tudjimi sufiksi -ātor i -ītor. Kod tvorbe se reducira sufiks -irati.

Mušku peršonu označavaju izvedenice kot npr.: harendirati > harendator, konzervirati > konzervator, investirati > investitor.

Dugovanje označavaju izvedenice kot akumulirati > akumulator.

Sufiks -ūr sudjeluje kod tvorbe imenic od imenic i rijetkokrat od glagolov.

Izvedenice od imenic imaju različna značenja.

Dugovanje označavaju izvedenice: kost > kostur i mih > mjehur (s promjenom refleksa jata).

Mušku peršonu označava izvedenica: majka > majkur.

Mocijskom tvorbom je načinjena imenica: mačka > mačkur.

Od prezentske osnove glagola drapati je derivirana imenica drapur. Označava mušku peršonu.

Od pokraćene tudje osnove je derivirana npr. imenica bronhitis ‘upala bronhijov’ s tudjim sufiksom -itis.

Sufiksi -āš, -amijāš, -ajtaš, -iš, -īš, -oš, ōš, -uš

Sufiks -āš je plodan. Imenice sa sufiksom -āš se deriviraju od imenic, od pridjevov i od glagolov.

Izvedenice od imenic se deriviraju od domaćih i od tudjih osnovov. Zvećega označavaju mušku peršonu, npr.:

dude > dudaš, frula > frulaš, gajde > gajdaš, muzika > muzikaš, mužika > mužikaš, plundre > plundraš, renta > rentaš, šport > športaš, šurla > šurlaš, tambura > tamburaš, trumbita > trumbitaš.

Dugovanja označavaju npr.: medja > medjaš, paprika > paprikaš.

Izvedenice od pridjevov označavaju mušku peršonu, npr.:

plemenit > plemenitaš, velik > velikaš.

Izvedenice od prezentske osnove imperfektivnih glagolov V. vrsti zvećega označavaju peršonu, npr.:

hartati se > hartaš, huskati > huskaš, grabljati > grabljaš.

Od glagola vagati je derivirana imenica vagaš s apstraktnim značenjem.

Sufiksi -amijāš i -ajtaš se rijetkokrat hasnuju. Izvedenice označavaju mušku peršonu.

Od apstraktne imenice šala je izvedena imenica šalamijaš sufiksom
-amijaš.

Od prezentske osnove glagola hopati je derivirana imenica hopajtaš sufiksom -ajtaš.

Izvedenice sufiksi -iš i īš označavaju dugovanja.

Navadno se deriviraju od pridjevov, na priliku od opisnih pridjevov:

sitan, sitna > sitnīš, sladak, slatka > slatkīš.

Od pokraćenoga odnosnoga pridjeva električni je derivirana imenica elektriš ’vrst električnoga vozila’.

Sekundarnom sufiksacijom imenice jilo se derivira jiliš.

Imenice sa sufiksi -oš i -ōš se deriviraju od imenic, od pridjevov i od gla­golov. Označavaju mušku peršonu. Izvedenice su zvećega stilski markirane.

Od imenic se deriviraju imenice kot:

glava > glavōš, gnjida > gnjidoš, krasta > krastōš, slina > slinoš.

Sekundarnom sufiksacijom je derivirana imenica: dečko > dečkoš.

Od pokraćene osnove pridjevov na -av su derivirane imenice kot npr.:

buznav > buznoš, muslav > musloš, šćrbav > šćrboš.

Od prezentske osnove imperfektivnih glagolov V. vrsti su derivirane imenice kot npr.: flajkati > flajkoš, tancati > tancōš.

Od pridjeva bogat je derivirana sufiksom -uš imenica bogatuš. Označava mušku peršonu.

Sekundarnom sufiksacijom je od imenice lampa derivirana imenica lampuš. Označava dugovanje.

Sufiksi -āt, -ijāt, -ikāt, -itēt

Izvedenice od tudjih osnovov tudjimi sufiksi -āt, -ijāt, -ikāt i -itēt se tretiraju kot tvorbeno motivirane, kada je moguće načiniti tvorbeni opis na sinkronijskom nivou.

Izvedenice sufiksom -āt se deriviraju od imenic i od glagolov.

Izvedenice od imenic imaju različna značenja, npr.:

adresa > adresat ‘peršona na adresi’, apoštol > apoštolat ‘služba apoštola’, dekan > dekanat (mjesto).

Od glagola inzerirati je derivirana imenica inzerat sufiksom -āt po odbacivanju završetka -irati.

Izvedenice sufiksom -ijāt označavaju mjesto ili funkciju, npr.:

antikvar > antikvarijat, vikar > vikarijat.

Od glagola falsificirati je derivirana imenica falsifikat sufiksom -ikāt po odbacivanju završetka -icirati. Izvedenica more imati apstraktno i kon­kretno značenje.

Izvedenice sufiksom -itēt imaju apstraktno značenje. Deriviraju se od pokraćene osnove pridjevov na -(a)n, npr.:

kriminalan > kriminalitet, normalan > normalitet, realan > realitet.

Sufiksi -ēnat, -ānt, -ijānt, -ēnt

Izvedenice od tudjih osnovov s tudjimi sufiksi -ēnat, -ānt, -ijānt i -ēnt se tretiraju kot tvorbeno motivirane, kada je moguće načiniti tvorbeni opis na sinkronijskom nivou. Izvedenice označavaju mušku peršonu. Imenice se deriviraju od glagolov na -irati, kada se reducira ta završetak.

Sufiksom -ēnat je od glagola študirati se derivirana npr. imenica študenat.

Sufiksom -ānt se deriviraju imenice kot npr.:

asimilirati > asimilant, simpatizirati > simpatizant.

Sufiksom -ijānt je od glagola denuncirati derivirana npr. imenica:

denuncijant.

Sufiksom -ēnt su derivirane imenice kot npr.:

asistirati > asistent, konkurirati > konkurent, konzumirati > konzument, korespondirati > korspondent, študirati se > študent.

Sufiksi -ōt, -īst, -ionīst

Od prezentske osnove glagola živiti, živim je sufiksom -ōt derivirana apstraktna imenica život.

Izvedenice od tudjih osnovov s tudjimi sufiksi -īst i -ionīst označavaju mušku peršonu.

Imenice sa sufiksom -īst se deriviraju od imenic i od pridjevov.

Od imenic su derivirane imenice kot: bas > basist → on, ki igra na basu.

Toj grupi još slišu izvedenice kot npr.:

automobil > automobilist, čelo > čelist, folklor > folklorist, garda > gardist, gitara > gitarist, kapital > kapitalist, novela > novelist.

Od za -ija pokraćenih imenic su derivirane imenice kot npr.:

policija > policist, artilerija > artilerist → vojak u artileriji.

Od pokraćenih osnovov pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

aktivan > aktivist → aktivan kotrig,
slavski > slavist → istraživač slavskih jezikov ili literature.

Sufiks -ionīst služi kod derivacije od za -ija pokraćene osnove imenice:

penzija > penzionist.

Sufiksi -ost, -ōst, -kōst, -nōst

Sufiksi -ost i -ōst su u središću tvorbe apstraktnih imenic od pridjevov. Kočkrat sudjeluju kod tvorbe apstraktnih imenic od glagolov.

Od opisnih i odnosnih pridjevov ter glagolskih pridjevov su derivirane imenice kot npr.:

agresivan, agresivna > agresivnost, bedav > bedavōst, djelovan, djelovna > djelovnōst, dužan, dužna > dužnōst, gnjio, gnjila > gnjilōst, hrabar, hrabra > hrabrost, jak > jakōst, javni > javnōst, lakoman, lakomna > lakomnōst, milosrdan, milosrdna > milosrdnōst, mlad > mladost, nazloban, nazlobna > nazlobnōst, nazočan, nazočna > nazočnōst, nenavidan, nenavidna > nenavidnōst, odgovoran, odgovorna > odgovornōst, pravičan, pravična > pravičnōst, sebičan, sebična > sebičnōst, slab > slabost, skažljiv > skažljivōst, skup > skupōst, stalan, stalna > stalnōst, star > starost, šegav > šegavōst, vjeran, vjerna > vjernōst, vridan, vridna > vridnōst, zadovoljan, zadovoljna > zadovoljnōst, zdvojan, zdvojna > zdvojnōst, zmožan, zmožna > zmožnōst, znamenit > znamenitōst, zvijan > zvijanōst.

Od prezentske osnove imperfektivnoga glagola IV. vrsti gizditi se, gizdim se je derivirana imenica gizdōst.

Od za -ovati pokraćenih glagolov VI. vrsti su derivirane imenice kot npr.:

radovati se > radost, žalovati > žalost.

Sufiksi -kōst i -nōst se deriviraju apstraktne imenice od pridjevov.

Sufiksom -kōst je derivirana imenica malenkost od pridjeva malen.

Sufiksom -nōst se deriviraju imenice od odnosnih pridjevov, npr.:

budući > budućnost, moguć(i) > mogućnost.

Sufiksi -āv₁ , -āv₂ , -ōv, -ōz, -ež ₁ , -ež₂

Sufiksom -āv₁ se derivira od imenice ruka imenica muškoga roda rukav. Označava dugovanje.

Od prezentske osnove glagola ljubiti, ljubim je derivirana apstraktna imenica ženskoga roda ljubav sufiksom -āv₂.

Izvedenice sufiksi -ōv i -ōz označavaju dugovanja.

Od prezentske osnove imperfektivnoga glagola bačkati je derivirana imenica bačkov sufiksom -ōv.

Od pokraćene osnove odnosnoga pridjeva francuski je sufiksom -ōz derivirana opća imenica francoz ‘francuski ključ’.

Sufiks -ež₁ se hasnuje kod tvorbe imenic muškoga roda od prezentske osnove imperfektivnih glagolov, npr.: krpati > krpež, krpeža (označava glagolsku radnju), ribati > ribež, ribeža (označava dugovanje).

Sufiks -ež₂ se upotribljava kod tvorbe imenic ženskoga roda od pokraćenoga infinitiva glagola I. vrsti prati > pratež, prateži. Izvedenica označava dugovanje.

Sufiksi -Ø, -Ø₂

Sufiks -Ø je jako plodan kod tvorbe imenic od glagolov. Imenice su zvećega apstraktne. Sve su muškoga roda.

Od prezentske osnove imperfektivnih i perfektivnih glagolov su derivi­rane različne apstraktne imenice. Manji broj glagolov je I. i II. vrsti, a većina je IV. i V. vrsti, npr.:

bliskati, bliskam > blisak ( nepostojano a ), brojiti > broj, činiti > čin, govoriti > govor, hoditi > hod, jaukati > jauk, kvariti > kvar, načiniti > način, nastupiti > nastup, odmoriti > odmor, plakati, plačem > plač, pogledati > pogled, pohoditi > pohod, pokopati > pokop, poroditi > porod, potresti > potres, pozdraviti > pozdrav, prinositi > prinos, pripadati > pripad, propisati > propis, propuhati > propuh, roditi > rod, ugovoriti > ugovor, zarizati > zariz, zasidati > zasid, žariti > žar.

Osnova se depalatalizira kod derivacije bižati > big, kričati > krik, naložiti > nalog, naučiti > nauk.

Dugovanja označavaju imenice kot npr.: cipiti > cip, izumiti > izum, napojiti > napoj, oklopiti > oklop, podbojiti > podboj, šćipati > šćip.

Mjesno značenje imaju izvedenice kot npr.:

prilaziti > prilaz, tržiti > trg (s depalatalizacijom ž > g ).

Konkretno i apstraktno značenje imaju izvedenice kot npr.:

jerbati > jerb, založiti > zalog ( ž > g ), zapražiti > zapraž.

Peršone označavaju izvedenice kot npr.: peći > pečem > pek (s depalatalizacijom č > k ), izroditi > izrod.

Živinu označava izvedenica pijukati > pijuk (vrst ptice).

Sufiks -Ø₂ je plodan. Hasnuje se kod tvorbe imenic ženskoga roda od glagolov. Imenice zvećega imaju apstraktno značenje.

Od glagolov IV. i V. vrsti se deriviraju imenice od prezentske osnove, npr.:

boliti > bol, ćutiti > ćut, lagati, lažem > laž, mlatiti > mlat,
skrbiti > skrb, spovidati > spovid, zapovidati > zapovid.

Dugovanja označavaju izvedenice kot npr.: spraviti > sprav.

Od glagolov I. vrsti se deriviraju apstraktne imenice od pokraćenoga infinitiva, npr.: moći > moć, pomoći > pomoć, propasti > propast.