Složenice, načinjene čistim slaganjem, nisu mnogobrojne med tvore­nicami, ke slišu imenicam. Takove složenice svenek imaju imenicu za drugu osnovu. Prva osnova more biti od imenice, od pridjeva, od zamjenice, od broja i od priloga.

Osnove čistih složenic moru biti vezane, ali za čuda već je slobodnih osnovov. Vezane osnove moru biti u prvom ili u drugom dijelu složenice.

Ako je rič, ka sliši prvoj osnovi, većsložna, more biti prva osnova pokraćena.

Složene riči moru biti prevedenice/kalki iz tudjih jezikov, ke su u ghkj. tvorbeno motivirane.

Složenice moru imati tudju rič za prvu osnovu ili za drugu osnovu. Kočkrat obadvi osnove moru biti tudje riči.

Čiste složenice, ke imaju prvu osnovu od imenice

Čiste složenice s dvimi imeničkimi osnovami su zvećega povezane spoj­nikom -o-.

Med takovimi složenicami je čuda genitivnih složenic sa spojnikom -o-. Takove složenice većkrat slišu dvim osnovnim semantičkim grupam.

a) U prvoj grupi su složenice, ke označavaju različna djelovanja, npr.:

cest + o + gradnja > cestogradnja → gradnja cestov.

U toj semantičkoj grupi su druge imenice u složenici mnogokrat glagolske imenice, ke su derivirane sufiksi -nje, -(j)enje, npr.:

čud + o + činjenje > čudočinjenje → činjenje čuda,
hval + o + davanje > hvalodavanje → davanje hvale.

b) U drugoj semantičkoj grupi su složenice, ke označavaju peršonu, npr.:

kolopeljač → peljač kola, zemljoposjednik → posjednik zemlje, zvirokradljivac → kradljivac zviri, živinoderač → derač živin.

c) Takove složenice moru još označavati različna dugovanja, stanja i pojave, npr.: drvored → red drv, glasovir → vir glasov.

Prva trosložna osnova se obično pokraćuje, npr. sredopost → sredina vrimena posta.

Kočkrat takove složenice imaju spojnik -e-, npr. perj + e + čihanje > perječihanje → čihanje perja.

Rjedje su složenice sa spojnikom -Ø-, npr. imen + Ø + dan > imendan → dan imena.

Osnove takovih složenic moru biti tudje riči, npr. alkohol + Ø + test > alkoholtest → test za odredjivanje količine alkohola.

Spojne ili kopulativne složenice zvećega imaju pokraćenu prvu osnovu, npr.:

– sa spojnikom -o-: kupoprodaja → kupovanje i prodaja
– prez spojnika: tambećar → tamburaš i bećar ili bećar s tamburicom.

Prispodobne ili komparativne složenice zvećega imaju spojnik -o-, npr.:

bat + o + kljun > batokljun → ptica, ka ima kljun kot bat.

Med složenicami prevladavaju prepozicijske ili prijedložne složenice:

dom + o + ljubav > domoljubav → ljubav za dom, hvalospjev → spjev u hvalu komu, jugoistok → stran svita med jugom i istokom, paromlin → mlin na paru, parostroj → stroj na paru,
rodoljubav → ljubav za rod.

Ostale složenice moru imati različne preoblike, npr.:

drv + o + tisak > drvotisak → tisak pomoću drva, nosorog → živina s rogom na nosu, motor + Ø + kolce > motorkolce → kolce s motorom. 32

Vezane osnove su obično naprikzete iz tudjih jezikov. Takove osnove su zvećega na prvom mjestu u složenici, npr.:

auto- + cesta > autocesta, auto- + djelaonica > autodjelaonica,
bio- + seljačtvo > bioseljačtvo, radio- + odašiljač > radioodašiljač

Takove tvorenice mogle bi biti i polsloženice, npr.: radio-odašiljač.

Čiste složenice, ke imaju prvu osnovu od pridjeva

Čiste složenice, ke imaju prvu osnovu od pridjeva, su obično atributne složenice sa spojnikom -o-. Te složenice gustokrat označavaju peršonu:

mlad + o + hižnik > mladohižnik,
nov + o + doseljenik > novodoseljenik,
srebrn + o + hižnik > srebrnohižnik,
sridnj + o + školar > sridnjoškolar.

Apstraktno značenje imaju složenice kot npr.:

dobr + o + stanje > dobrostanje, mil + o + duha > miloduha → mila duha.

Atributna složenica more slišiti onomastičkoj leksiki, npr.:

ojkonim: soln +o + grad > Solnograd,

antroponim: črljen + Ø + kapica > Črljenkapica.

Atributne složenice moru biti prez spojnika, npr. od glagolskoga pridjeva i imenice: rodjen + dan > rodjendan → dan, na ki je gdo rodjen.

Većsložna pridjevska osnova more biti pokraćena, osebito ako je tudjega porijekla, npr.:

alu + folija → aluminijska folija, tele + drama → televizijska drama.

Domaća dvosložna pridjevska osnova more koč biti pokraćena, npr.:

div + o + koza > divokoza → divlja koza.

Špecijalnomu tvorbenomu modelu sliši složenica:

svet + o + tadbina > svetotadbina → tadbina onoga, ča je sveto.

Čiste složenice, ke imaju prvu osnovu od zamjenice

Kod zamjeničko-imeničkih složenic se hasnuju zamjenice sam i vas.

Čiste složenice, ke imaju prvu osnovu od zamjenice sam, imaju obično spojnik -o-. Takove imenice su apstraktne i označavaju djelovanje. Ta tvorbeni tip je plodan, npr.:

sam + o + obramba > samoobramba,
sam + o + odredjenje > samoodredjenje,
sam + o + opskrba > samoopskrba,
sam + o + svist > samosvist, sam + o + umorstvo > samoumorstvo.

Osnova zamjenice vas, sva, sve se hasnuje sa spojnikom -e-, npr. kod apstraktne imenice sv + e + znanje > sveznanje.

Čiste složenice, ke imaju prvu osnovu od broja

Brojevne osnove moru biti slobodne i vezane.

a) Slobodne osnove moru biti od glavnih brojev i od brojevnih pridjevov. Takove osnove označavaju brojno stanje onoga, ča je označeno drugom, to znači imeničkom osnovom. Osnove su med sobom povezane spojnikom -o-, npr.:

dv + o + glas > dvoglas, dv + o + groš > dvogroš,
dv + o + kolce > dvokolce, dv + o + točka > dvotočka,
četver + o + kut > četverokut.

b) Vezane osnove su tudje. Takove osnove se svenek vežu s tudjimi imeničkimi osnovami, npr.:

deci + litar > decilitar, deci + metar > decimetar,
deka + gram > dekagram, hekto + litar > hektolitar,
proto + tip > prototip.

Čiste složenice, ke imaju prvu osnovu od priloga

Kod tvorbe čistih složenic se u ghkj. hasnuju dvi priložne osnove: pol i više.

Složenice s osnovami pol i više su kvantitativne.

a) Složenice s osnovom pol označavaju polovicu ili dio onoga, ča znači druga osnova. Tvorba s osnovom pol je plodna.

Kad je prva osnova pol, su osnove čudakrat povezane prez spojnika, npr.:

pol + brat > polbrat, pol + kuglja > polkuglja, polkrug, polmisec, polnoć, polotok, polpansion, polsan, polsestra, polsiroče, polvrime.

Moru biti povezane spojnikom -u-, npr.:

pol + u + krug > polukrug, pol + u + kugla > polukugla,
pol + u + otok > poluotok, pol + u + san > polusan,
pol + u + vrime > poluvrime.

Alomorfna osnova po se javlja kod složenice podne, ar se reducira finalno l.

b) Čiste složenice s komparativnom osnovom više su rijetke, npr.:

višebroj.