Kod složeno-sufiksalne tvorbe imenic je prva osnova zvećega od imenic, većkad od pridjevov, kočkrat od zamjenic i prilogov, a rijetkokrat od brojev. Druga osnova je zvećega od glagolov, većkrat od imenic, kočkrat od pridjevov i rijetkokrat od prilogov. Veći broj sufiksov pri takovoj tvorbi nij plodan ili je slabo plodan.

Lista potvrdjenih sufiksov kod složeno-sufiksalne tvorbe imenic (po obrnutom abecednom redu sufiksov)

-a -(a)c -je -āš
-ica -lac -līšće -Ø
-nica -an(a)c -nik -Ø ₂
-ja -āč -telj
-ina -ić -stvo

Sufiksi -a, -ica, -nica

Sufiks -a, -ica i -nica nisu plodni kod složeno-sufiksalne tvorbe imenic u ghkj. Sufiksom -a je načinjena tvorenica s četirimi osnovami za oznaku glasov/slov:

a + be + ce + d + -a > abeceda.

Zbog svojih osebujnih karakteristikov osnove tvorenice nisu med sobom povezane spojnikom.

Sufiksom -ica je načinjen marionim 33 Bog + o + rod + -ica > Bogorodica. Tvorenica ima za prvu osnovu imenicu, a za drugu osnovu prezentsku osnovu glagola roditi. Osnove su povezane spojnikom -o-.

Sufiksom -nica je derivirana tvorenica vododijelnica sa značenjem ‘mjesto, kade se vode dilu’. Tvorenica ima prvu osnovu od imenice, a druga osnova je prezentska osnova glagola. Povezane su spojnikom -o-.

Sufiksi -ja, -ina

Tvorbeni model kod složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -ja je: imenica + o + glagol + -ja. Prve osnove moru biti od imenic svih trih rodov. Glagolska osnova je prezentska. Finalni fonem druge osnove i začetni fonem sufiksa se zaminjaju po jotacijski pravili, npr. s + j > š :

pismonoša, sinokoša.

Tvorenice složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -ja mnogokrat označa­vaju mušku peršonu. Kod takovih tvorenic se zvećega hasnuje pre­zentska osnova od glagola voditi i kočkrat od glagola nositi, npr.:

knjigovodja, poslovodja, vlakovodja, vojskovodja, zborovodja, pismonoša.

Tvorenice s drugačijim značenjem su ženskoga roda.

U drugoj semantičkoj grupi su tvorenice, ke označavaju betege. Upotribljava se prezentska osnova glagola boliti, npr.:

kostobolja, zubobolja.

Mjesno značenje ima tvorenica sinokoša s prezentskom osnovom glagola kositi.

Tvorenica bogomolja ima u ghkj. leksičko značenje ‘ceremonija u crikvi po nedilje ili svetke, ka se prakticira po objedu ili kašnje’ 34.

Tvorenice sufiksom -ina se načinjaju po tvorbenom modelu: imenica + o + glagol + -ina. Glagolske osnove su prezentske, npr.:

točiti, točim > črvotočina, teći, tečem > kolotečina,
rovati, rovam > krtorovina.

Sufiksi -(a)c, -l(a)c, -an(a)c, -āč, -ić

Tvorenice složeno-sufiksalne tvorbe ovimi sufiksi zvana jedne ozna ­ča­vaju mušku peršonu. Prva i druga osnova tvorenic su povezane spoj­nikom -o-.

Tvorenice sufiksom -(a)c imaju čudakrat prvu osnovu od imenice, a drugu od glagola, npr.:

drivodjelac, ognjobranac, ognjogasac, službodavac.

Kod imenice zlotvorac je prva osnova od imenice, ka je poimeničeni pridjev:

zl + o + tvor + -(a)c > zlotvorac.

Kod imenic, ke imaju za drugu osnovu particip pasivni, more biti prva osnova imenica ili pridjev, npr.:

pism + o + znan + -(a)c > pismoznanac →  on, komu je znano (sveto židovsko) pismo (tvorbeno značenje te tvorenice je širje od leksičkoga), pravoznanac → on, komu je znano pravo,
mudroznanac → on, komu je znano, ča je mudro.

Tvorenice čudakrat imaju prvu osnovu od pridjeva, a drugu osnovu od imenice, npr.:

krivovjerac → ki je krive vjere, sridnjoškolac → ki ide u sridnju školu.

Tvorenice toga tvorbenoga modela, ke su načinjene od dvodijelnih ojkonimov, označavaju muškoga etnika, npr.:

Novogorac → ki je iz Nove Gore, Novoselac → ki je iz Novoga Sela.

Sufiks -l(a)c nij plodan. Sudjeluje kod tvorbe imenice: star + o + sjedi +

-l(a)c > starosjedilac. Tu imenicu moremo tretirati i kot tvorbeno nemoti­viranu.

Tvorenice složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -an(a)c su obično muški etniki, ki su načinjeni od dvodijelnih ojkonimov. Takove tvorenice imaju prvu osnovu od pridjeva, a druga osnova je od imenice, npr.:

Dolnjoaustrijanac → on, ki je iz Dolnje Austrije,

Dolnjopuljanac → on, ki je iz Dolnje Pulje,

Gornjoaustrijanac →  on, ki je iz Gornje Austrije.

Sufiks -āč nij plodan kod složeno-sufiksalne tvorbe imenic. Sudjeluje kod tvorbe imenice sam + o + nos + -āč > samonosač u značenju ‘divlji trs, ki prez cipljenja, sam od sebe nosi sad’. Tvorenica ima prvu osnovu od zamjenice, a druga je prezentska osnova glagola.

Sufiks -ić takaj nij plodan kod složeno-sufiksalne tvorbe. Sudjeluje kod tvorbe šalnoga antroponima 35 :

Piloradić → on, ki ima rado pilo.

Tvorenica je načinjena analogijom prema prezimenu Miloradić.

Sufiksi -līšće, -je

Tvorenice složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -līšće imaju za prvu osnovu imenicu ili zamjenicu. Druga osnova je glagolska infinitivna. Tvorenice imaju mjesno značenje, npr.:

brod + o + gradi + -līšće > brodogradilišće ‘mjesto, kade se gradi brod’, sve + uči + -līšće > sveučilišće.

Sufiks -je je plodan kod složeno-sufiksalne tvorbe imenic. Finalni fonem druge osnove i začetni fonem sufiksa se zaminjaju po jotacijski pravili:

b + j > blj : človikoljublje,

t + j > ć : dvoljeće, tisućljeće,

v + j > vlj : mudroslovlje.

Kod dijela tvorenic se jotacija ne vidi u pismu, vindar se realizira u govoru, npr.: d + j : pravosudje.

Tvorenice zvećega imaju apstraktno značenje.

Tvorenice, ke imaju prvu osnovu od broja, a drugu od imenice, označavaju razdoblje, npr.:

dv + o + ljet + -je > dvoljeće, tisuć + ljet + -je > tisućljeće.

Tvorenicu mudroslovlje je zbog osnove u gh. nepoznatoga glagola sloviti moguće tretirati kot tvorbeno nemotiviranu.

Sufiksi -nik, -telj, -stvo, -āš

Tvorenice složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -nik zvećega označavaju mušku peršonu. Moguće je nekoliko tvorbenih modelov.

Prvi tvorbeni model je: pridjev + o + imenica + -nik, npr.:

mlad + o + maš + -nik > mladomašnik ‘on, ki ima mladu mašu’.

S pokraćenom imeničkom osnovom je tvorenica:

zlat + o + hiž + -nik > zlatohižnik ‘on, ki svečuje zlato hištvo’.

Drugi tvorbeni model je: imenica + spojnik + glagol + -nik. Glagolska osnova je prezentska, npr.:

duš + o + brig + -nik > dušobrižnik ili duš + e + brig + -nîk > dušebrižnik → on, ki se brigi za duše (s promjenom g > ž ).

Treti tvorbeni model je: prilog + glagol + -nik, npr.:

krivo + klet + -nik > krivokletnik.

U drugu semantičku grupu slišu tvorenice, ke označavaju glase/foneme:

zamjenica + o + imenica + -nik : sam + o + glas + -nik > samoglasnik.

Kod takovih tvorenic je druga osnova svenek od imenice glas.

Tvorenice složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -telj označavaju mušku peršonu. Takove tvorenice su načinjenje po tvorbenom modelu: imenica + o + glagol + -telj. Glagolska osnova je infinitivna. Imenice moru biti svih trih rodov, npr.:

posao, posla : posl + o + zima + -telj > poslozimatelj,
služba : služb + o + zima + -telj > službozimatelj,
djelo : djel + o + zima + -telj > djelozimatelj.

U ghkj. imaju imenice složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -stvo gusto­krat apstraktno značenje, ko se mnogokrat odnaša na glagolsko djelo­vanje. Takove tvorenice su načinjene po tvorbenom modelu: imenica + o + glagol + -stvo. Glagolska osnova je prezentska, npr.:

blag + o + goj + -stvo > blagogojstvo,
sad + o + goj + -stvo > sadogojstvo.

Mogući su i drugi tvorbeni modeli.

Npr. po tvorbenom modelu: pridjev + o + imenica + -stvo je načinjena tvorenica in + o + zem + -stvo > inozemstvo. Tvorenica ima mjesno značenje.

Sufiksom -āš je npr. načinjena tvorenica s tvorbenim modelom: pridjev + o + imenica + -āš : neparn + o + prst + -āš > neparnoprstaš ‘živina, ka ima neparni broj prstov’.

Sufiksi -Ø, -Ø ₂

Sufiks -Ø je plodan kod složeno-sufiksalne tvorbe imenic. Sufiksom -Ø se načinjaju tvorenice muškoga roda.

a) Najfrekventniji tvorbeni model je: imenica + o + glagol + -Ø. Glagolske osnove su prezentske. Tako načinjene tvorenice slišu različnim seman­tičkim grupam.

U prvoj semantičkoj grupi su imenice, ke označavaju dugovanja, npr.:

blat + o + bran + -Ø > blatobran → ono, ča brani od blata,
grom + o + bran + -Ø > gromobran → ono, ča brani od groma,
nugl + o + mjer + -Ø > nuglomjer (s promjenom refleksa jata) → ono, čim se miru nugli, put + o + kaz + -Ø > putokaz → ono, ča kaže put, sunc + o + bran + -Ø > suncobran → ono, ča brani od sunca,
tlak + o + mjer + -Ø > tlakomjer (s promjenom refleksa jata) → ono, čim se miri tlak, vod + o + skoč + -Ø > vodoskok (s depalatalizacijom č > k finalnoga fonema prezentske osnove),
vod + o + teč + -Ø > vodoteč ‘otvoreni kanal, kreza ki teče voda’,
zemlj + o + vid + -Ø > zemljovid → ono (karta), na čem se vidi zemlja.

U tu semantičku grupu još slišu tvorenice kot

škar + o + rez + -Ø > škarorez, vod + o + vod + -Ø > vodovod.

Pokraćenu imeničku osnovu imaju tvorenice tepl + o + mjer + -Ø > teplomjer / topl + o + mjer + -Ø > toplomjer (s promjenom refleksa jata) → ono, čim se miri teplina/toplina.

U drugoj semantičkoj grupi su imenice s različnimi apstraktnimi značenji, npr.:

igr + o + kaz + -Ø > igrokaz, mes + o + pust + -Ø > mesopust,
ruk + o + pis + -Ø > rukopis, vod + o + staj + -Ø > vodostaj.

Takove tvorenice gustokrat označavaju glagolsko djelovanje, npr.:

nog + o + met + -Ø > nogomet.

Apstraktne imenice, ke imaju prezentsku osnovu glagola pisati, označa­vaju čudakrat znanstvenu disciplinu, npr.:

prirod + o + pis + -Ø > prirodopis, zemlj + o + pis + -Ø > zemljopis.

Ostale tvorenice moru imati mjesno značenje ili označavati živa bića, npr.:

ugljen + o + kop + -Ø > ugljenokop → mjesto, kade se kopa ugljen.

Mušku peršonu označava tvorenica lor + o + met + -Ø > loromet → človik, ki mete lore (dimnjake).

Tvorenica sunc + o + kret + -Ø > suncokret označava raslinu.

b) Drugi tvorbeni model je: prilog + glagol + -Ø. Glagolske osnove su prezentske.

Tvorenice zvećega imaju apstraktno značenje, npr. blago + slov + -Ø > blagoslov, lipo + pis + -Ø > lipopis, pravo + pis + -Ø > pravopis.

U drugoj semantičkoj grupi su tvorenice, ke označavaju peršonu, npr.:

dobro + tvor + -Ø > dobrotvor, ljeno + hod + -Ø > ljenohod.

Tvorenice ovoga tvorbenoga modela moru označavati dugovanje, npr.:

daleko + zor + -Ø > dalekozor.

c) Rijetkokrat se hasnuje tvorbeni model: prilog + u + glagol + -Ø, npr.:

pol + u + mjer + -Ø > polumjer. Tvorenica označava pojam.

d) Dojdući tvorbeni modeli su takaj rijetki.

Jedan model je: zamjenica + o + glagol + -Ø. Glagolska osnova je prezentska, npr.: sam + o + uč + -Ø > samouk (s depalatalizacijom č > k finalnoga fonema prezentske osnove). Tvorenica označava peršonu.

Drugi model je: broj + o + glagol + -Ø. Glagolska osnova je prezentska:

dv + o + pek + -Ø > dvopek. Tvorenica označava dugovanje.

Sufiksom -Ø₂ se načinjaju tvorenice ženskoga roda. Tvorbeni model je: imenica + o + glagol + -Ø₂. Ta tvorbeni model se rijetkokrat hasnuje, npr.:

sijen + o + kos + -Ø₂ > sinokoš (s promjenom refleksa jata kod ime­ničke osnove i s promjenom s > š finalnoga fonema glagolske osnove).

Tvorenica ima mjesno značenje.