Sufiksi za tvorbu sufiksalnih složenic, ke su odnosni pridjevi, su: -ji, -ski, -ni.

Sufiksi -ji, -ski

Manji broj odnosnih pridjevov složeno-sufiksalne tvorbe ima sufiks -ji. Takov je npr. pridjev svakidanji, ki se odnaša na dvočlanu sintagmu s vrimenskim značenjem. Ta pridjev ima za prvu osnovu neodredjenu pridjevsku zamjenicu, a za drugu osnovu ima imenicu. Pridjev svakidanji se hasnuje u odnosnom i općem opisnom značenju, to znači da ima preoblike:

→ ki se odnaša na svaki dan, → ki se dogadja svaki dan.

Glasovne promjene su iste kot pri sufiksalnoj tvorbi sufiksom -ji.

Pokidob se hasnuje sufiks -ji, zaredjujemo ta pridjev med odnosne pridjeve.

Sufiks -ski sudjeluje zvećega kod tvorbe odnosnih složenih pridjevov, ki za prvu osnovu imaju pridjev, a za drugu osnovu imaju imenicu. Ta pridjev i imenica su u atributnoj sintagmatskoj vezi. Kod tvorbe sufiksalnih složenic sufiksom -ski se vežu te dvi osnove spojnikom -o- :

gradišćanskohrvatski → ki se odnaša na Gradišćanske Hrvate,
starohrvatski → ki se odnaša na stare Hrvate.

Kod tvorbe odnosnih pridjevov složeno-sufiksalnom tvorbom sufiksom
-ski se dogadja isti tip glasovnih promjenov kot kod sufiksalne i pre­fik­salno-sufiksalne tvorbe, npr.:

staronimški → ki se odnaša na stare Nimce.

Na isti način se načinjaju sufiksalne složenice, ke su ktetiki. Takove sufiksalne složenice se načinjaju od toponimov, ki su atributne sintagme. Od toponimskih atributnih sintagmov su načinjeni ktetiki, npr.:

maloborištofski → ki se odnaša na Mali Borištof,
novogorski → ki se odnaša na Novu Goru,
sridnjoeuropski → ki se odnaša na Sridnju Europu.

Dio pridjevov, ki su načinjeni složeno-sufiksalnom tvorbom sufiksom
-ski, ima za obadvi osnove pridjeve. Takovi pridjevi su polsloženice, ar su po strukturi spojne ili kopulativne složenice, npr.:

nimško-hrvatski → ki se odnaša na Nimce i Hrvate.

Sufiks -ni

a) Sufiks -ni sudjeluje kod složeno-sufiksalne tvorbe pridjevov. Takovi pridjevi se zvećega odnašaju na atributne dvočlane sintagme. To znači, da složeni pridjevi sa sufiksom -ni zvećega imaju pridjev za prvu osnovu i imenicu za drugu osnovu. Osnove se vežu spojnikom -o-, npr.:

državnopravni → ki se odnaša na državno pravo.

Kod tvorbe odnosnih pridjevov složeno-sufiksalnom tvorbom sufiksom
-ni se dogadja isti tip pokraćenja tvorbenih osnovov kot pri sufiksalnoj tvorbi i prefiksalno-sufiksalnoj tvorbi, npr.:

općinskovlasni → ki se odnaša na općinsku vlast.

Dio pridjevov s takovom strukturom po hasnovanju ne sliši odnosnim pridjevom, ali zbog sufiksa -ni se klasificiraju med odnosne pridjeve:

staromodni.

b) Manji broj odnosnih pridjevov složeno-sufiksalne tvorbe sufiksom -ni i spojnikom -o- se ne odnaša na atributne sintagme, akoprem imaju pridjev za prvu osnovu i imenicu za drugu osnovu, npr.:

nutarnjodržavni → ki se odnaša na nutarnja pitanja u državi.

Dio pridjevov sa sufiksom -ni, ki se odnašaju na atributne dvodijelne sintagme, moru za prvu osnovu imati neodredjenu pridjevsku zamjenicu:

svakoljetni.

Manji broj pridjevov, ki su sufiksalne složenice, ima za prvu osnovu prilog. Kod priloga već se moru sufiksalne složenice načinjati prez spojnika, npr.:

većljetni.

Kod priloga pol moru se sufiksalne složenice takaj načinjati prez spojnika, npr.:

poldnevni.