Sufiksalna tvorba sudjeluje kod derivacije glagolov od različnih osnovov, i to od imenic, od pridjevov, od usklikov i onomatopejskih riči, gustokrat od glagolov, rijetkokrat od adverbov i prepozicijov, ter kočkrat od brojev. Značenje glagolov čudakrat odvisi od značenja osnove, pak moru glagoli, izvedeni sufiksacijom, imati različna značenja.

Kod sufiksalne tvorbe glagolov, ki se deriviraju od drugih glagolov, su najvažnije dvi podmetode. Prva važna podmetoda je derivacija svršenih (perfektivnih) glagolov od nesvršenih (imperfektivnih) glagolov, to znači perfektivizacija. Druga važna podmetoda je derivacija nesvršenih glagolov od svršenih glagolov, to znači imperfektivizacija. Treta podmetoda je deriviranje nesvršenih glagolov, ki označavaju gustokratno djelovanje, od nesvršenih glagolov, ki označavaju durativno djelovanje. Takova podmetoda izvodjenja glagolov se zove iterativizacija. Četvrta podmetoda je deriviranje nesvršenih glagolov od nesvršenih glagolov prez promjene značenja. Takova podmetoda izvodjenja glagolov se zove sekundarna ili drugotna imperfektivizacija.

Lista sufiksov kod derivacije glagolov (po obrnutom abecednom redu sufiksov)

-ati -īrati -otati -īvati -āriti
-čati -izīrati -vati -jīvati -jāriti
-jati -asati -āvati -ovati -īriti
-kati -ātati -jāvati -ōvati -āsiti
-uckati -etati -evati -iti -āviti

Sufiks -ati

Sufiksom -ati se deriviraju glagoli od imenic, od pridjevov, pak od usklikov i onomatopejskih riči ter od glagolov.

a) Ta sufiks je plodan kod derivacije glagolov od imenic svih trih rodov. Takovi glagoli zvećega slišu grupi glagolov V. vrsti, npr.:

batina > batinati, batinam, bubanj > bubnjati, bubnjam, crta > crtati, crtam, godina > godinati, godina, harte > hartati se, hartam se,
južina > južinati, južinam, križ > križati (se), križam (se), orgule > orgulati, orgulam, sedlo > sedlati, sedlam, snig > snigati, snigam, vaga > vagati, važem, vičera > vičerati, vičeram, viška > viškati, viškam, zid > zidati, zidjem, žbuka > žbukati, žbukam.

Od imenice duha je deriviran glagol III. vrsti dušati, dušim s promjenom h > š.

Od imenice aldov je deriviran sufiksom -ati glagol VI. vrsti aldovati, aldujem.

Od imenic, ke označavaju dugovanje, se zvećega deriviraju glagoli s tvorbenimi preoblikami: glagol + imenica u instrumentalu, npr.:

batinati → bubati batinom, berfati → mazati berfom.

Od imenic, ke označavaju muzički instrumenat, se deriviraju glagoli s tvorbenimi preoblikami: glagol + prepozicija + imenica, npr.:

bubnjati → tući po bubnju, guslati → igrati na gusla,
orgulati → igrati na orgula.

Gustokrat se deriviraju glagoli s tvorbenimi preoblikami: glagol + imenica u akuzativu, npr.:

aldovati → prinesti aldov, boktati → držati boktu,
farbati → mazati farbu, južinati → jisti južinu,
sedlati → postavljati sedlo, vičerati → jisti vičeru.

U posebnu grupu sliši glagol zganjarati → igrati se zganjara.

b) Sufiks -ati je plodan kod derivacije glagolov od pridjevov. Takovi glagoli zvećega slišu 1. r. V. vrsti, npr.: divlji > divljati, divljam, drag > dragati se.

Dio takovih glagolov, kod kih osnova završava na velar, se moru tretirati kot derivirati od komparativa pridjevov ili kot derivati od pozitiva s glasovnimi promjenami, npr.:

jačati, jačam → nastajati jači ili nastajati jak,
tišati, tišam → nastajati tiši ili nastajati tih.

c) Od uzvikov i onomatopejskih riči su derivirani glagoli kot npr.:
cmok > cmokati, kukuriku > kukurikati, kukuričem, srk > srkati, srčem, škreb > škrebati.

Ti glagoli slišu V. vrsti.

d) Sufiks -ati se hasnuje kod imperfektivizacije, tj. kod derivacije nesvršenih glagolov od svršenih glagolov, i to zvećega od prezentskih osnovov takovih glagolov. Takovi glagoli moru biti s prefiksom ili prez prefiksa, ali zvećega su prefigirani.

Od prezentske osnove svršenih glagolov I. vrsti su derivirani nesvršeni glagoli I. vrsti kot npr.:

napasti, napadem > napadati, odbiti, odbijem > odbijati, popiti, popijem > popijati, prebiti, prebijem > prebijati, preklasti, prekladem > prekladati, razviti, razvijem > razvijati, upasti, upadem > upadati.

Kod takove tvorbe su moguće različne promjene fonemov unutar osnove riči:

– a > i, npr.: poslati, pošaljem > pošiljati, zeti, zamem > zimati,
– e > i, npr.: isprati, isperem > ispirati, rasplesti, raspletem > rasplitati,
– o > a, npr.: podbosti, podbodem > podbadati,
– o > i, npr.: pozvati, pozovem > pozivati,
– k / č > c, npr.: odsići, odsičem > odsicati,
– Ø > i, npr.: otpriti, otprem > otpirati, prostriti, prostrem > prostirati, umriti, umrem > umirati, upriti, uprem > upirati.

Kod dijela glagolov se reducira finalni fonem osnove, na priliku finalno d :

ubajti, ubajdem > ubajati.

Kod imperfektivizacije od glagolov II. vrsti se gustokrat pokrati prezentska osnova za finalno n (s promjenom g > z unutar osnove), npr.:

nadignuti (se), nadignem (se) > nadizati (se), nategnuti, nategnem > natezati, rastegnuti, rastegnem > rastezati, zdignuti, zdignem > zdizati.

Kočkrat se minja finalni fonem prezentske osnove n > v, npr.:

odrinuti, odrinem > odrivati.

Kočkrat se reducira finalni fonem n prezentske osnove, npr.:

prevagnuti, prevagnem > prevagati.

Imperfektivizacija se gustokrat realizira od prezentske osnove glagolov IV. vrsti, npr.:

iščrpiti, iščrpim > iščrpati, procuriti > procurati, snimiti > snimati, udariti > udarati, zamiriti (se) > zamirati (se), zastupiti > zastupati, zatajiti > zatajati.

Kod takove tvorbe su moguće promjene fonemov unutar osnove riči:

– a > i, npr.: prebaviti, prebavim > prebivati,
– e > i, npr.: izletiti, izletim > izlitati, zaletiti, zaletim > zalitati,
– o > a, npr.: dogovoriti se, dogovorim se > dogovarati se, izgoriti, izgorim > izgarati, nabrojiti, nabrojim > nabrajati, napojiti, napojim > napajati, podvoriti, podvorim > podvarati, potvoriti, potvorim > potvarati, zbrojiti, zbrojim > zbrajati, zatvoriti, zatvorim > zatvarati, zdvojiti > zdvajati,
– oč > ak, npr.: natočiti > natakati, skočiti > skakati, smočiti > smakati,
– ož > ag, npr.: naložiti, naložim > nalagati, složiti > slagati.

e) Dio nesvršenih glagolov sa sufiksom -ati se derivira sekundarnom imperfektivizacijom. Takovi glagoli imaju isto značenje kot ishodni nesvršeni glagoli, od kih su derivirani, a izvodu se od glagolov I. vrsti i kočkrat IV. vrsti.

Sekundarnom imperfektivizacijom od prezentskih osnovov glagolov I. vrsti su izvedeni glagoli kot npr.:

kliti, klijem > klijati, viti, vijem > vijati, tući, tučem, on je tukao > tucati (s promjenom k > c završnoga fonema osnove).

Kod dijela glagolov se minja finalni fonem prezentske osnove j > v, npr.:

liti, lijem > livati. Koč se minja istovrimeno i vokal unutar riči, to znači uj > av : pluti, plujem > plavati.

Sekundarnom imperfektivizacijom od prezentskih osnovov glagolov IV. vrsti su derivirani glagoli kot npr.: črpiti, črpim > črpati. Kod takove tvorbe su moguće promjene fonemov oč > ak unutar riči, npr.: točiti > takati.

f) Sufiks -ati sudjeluje kod tvorbe glagolskih umanjenic, ke se deriviraju od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov I. vrsti. Tako derivirane glagolske umanjenice takaj označavaju nesvršeno djelovanje. Deminu­tivni glagoli, ki su derivirani sufiksom -ati, označavaju umanjenost osnovnoga djelovanja, npr.:

gristi, grizem > grizati, sići, sičem, on je sikao > sikati.

Sufiksi -čati,   -jati

Sufiks -čati je neplodan. Sudjeluje kod tvorbe glagolov od usklikov i onomatopejskih riči, npr.: be > bečati, bečim. Ti glagoli slišu 2. r. III. vrsti.

Sufiks -jati se hasnuje kod derivacije glagolov od usklikov i onomato­pejskih riči, ter od glagolov.

Glagoli, derivirani od usklikov i onomatopejskih riči, slišu III. vrsti, npr.:

ble > blejati, blejim i blejem.

a) Sufiksom -jati se čudakrat deriviraju glagoli imperfektivizacijom, tj. deriviraju se nesvršeni glagoli od svršenih glagolov, zvećega od prezentskih osnovov glagolov s jotacijskimi promjenami.

Na takov način derivirani imperfektivni glagoli zvećega slišu II. i IV. vrsti, ter kočkrat I. vrsti.

Od glagolov II. vrsti imperfektivizacija nij plodna tvorbena podmetoda. Hasnuje se kod prefigiranih glagolov. Kod takove derivacije su moguće promjene vokalov unutar riči:

– e > i, npr.: opomenuti, opomenem > opominjati, spomenuti, spomenem > spominjati,
– Ø > i, npr.: nagnuti, nagnem > naginjati.

b) Glagoli se deriviraju imperfektivizacijom sufiksom -jati zvećega od svršenih glagolov IV. vrsti, npr.:

dodiliti > dodiljati, javiti > javljati, nastaviti > nastavljati, odvratiti > odvraćati, opraviti > opravljati, ostaviti > ostavljati, ponuditi > ponudjati, pozdraviti > pozdravljati, prenačiniti > prenačinjati, pripraviti > pripravljati, raspraviti > raspravljati, razdiliti > razdiljati, shraniti se > shranjati se, splatiti se > splaćati se, spuditi > spudjati, suprotstaviti se > suprotstavljati se, uvaditi > uvadjati, zgubiti > zgubljati.

Zvana jotacije se realizira kod takove derivacije gustokrat glasovna promjena asimilacija po mjestu tvorbe:

– s + j > slj > šlj, npr.: premisliti > premišljati,
– st + j > sć > šć, npr.: dopustiti > dopȗšćati, nadomjestiti > nadomješćati.

Kod imperfektivizacije sufiksom -jati od svršenih glagolov IV. vrsti je takaj moguća promjena vokala o > a unutar osnove riči, npr.:

dogoditi se > dogadjati se, dogotoviti > dogotavljati,
obnoviti > obnavljati.

Manji dio glagolov je deriviran od prezentske osnove svršenih glagolov V. vrsti. Moguće su različne promjene vokalov unutar riči, npr.:

Ø > a : presignati, presignam > presiganjati.

c) Sufiks -jati je plodan kod tvorbe glagolov iterativizacijom, tj. kod tvorbe nesvršenih glagolov, ki označavaju gustokratno djelovanje od prezentske osnove nesvršenih glagolov, ki označavaju durativno djelovanje. Kod iterativizacije sufiksom -jati se minjanje fonemov vrši po jotacijski pravili.

Sufiksom -jati se iterativiziraju glagoli IV. vrsti. Kod takove derivacije je obična promjena vokalov o > a unutar osnove, npr.:

prevoditi > prevadjati, raznositi > raznašati, razvoziti > razvažati.

Zvana iterativnosti označava dio takovih glagolov još kretanje prez precizno odredjenoga smira, npr.: raznašati, razvažati.

Kad dvovidni (dvoaspektni) glagol označava nesvršenu djelatnost, se takaj more iterativizirati, npr.: krstiti > kršćati (s asimilacijom po mjestu tvorbe st + j > sć > šć ), viditi > vidjati.

d) Dio nesvršenih glagolov se derivira sekundarnom imperfektivizacijom od prezentskih osnovov glagolov IV. vrsti. Takovi glagoli imaju isto značenje kot nesvršeni glagoli, od kih su derivirani. Kod takove derivacije je navadna promjena vokalov o > a unutar osnove, npr.:

izdvojiti > izdvajati, nahoditi > nahadjati, podnositi > podnašati.

e) Sufiks -jati sudjeluje kod tvorbe glagolskih umanjenic. Takovi glagoli se deriviraju od nesvršenih glagolov I., IV. i V. vrsti s jotacijskimi promjenami.

Tako derivirani deminutivni glagoli takaj označavaju nesvršeno djelo­vanje. Glagolske umanjenice, ke su derivirane sufiksom -jati, označavaju mali kvantitet djela, npr.:

I. vrst: gristi, grizem > grizljati,

IV. vrst: smišiti se > smihljati se,

V. vrst: pucati > pucljati, skakati > skakljati.

Sufiksi -kati, -uckati, -juckati

Sufiksom -kati se deriviraju glagoli od onomatopejskih riči ter iznimno od adverbov.

Takovi glagoli zvećega slišu V. vrsti, npr.:

juhukati, juhučem, mijaukati, mijaučem, mrnjaukati, mrnjaučem.

Sufiks -kati takaj sudjeluje kod tvorbe glagolskih umanjenic, ke se deriviraju od nesvršenih glagolov. Takovi glagoli se deriviraju od neprefigiranih i od prefigiranih glagolov I. vrsti kot i od glagolov IV. vrsti, npr.:

bosti > bockati, sići, sičem > sičkati, govoriti > govorkati.

Izvedenice bockati i sičkati označavaju nesvršenu glagolsku radnju s umanjenim osnovnim djelovanjem.

Izvedenica govorkati ublažuje značenje ishodnoga glagola.

Od komparativa adverba je deriviran glagol: manjkati < manje.

Deminutivni nesvršeni glagoli sa sufiksom -uckati se deriviraju od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov zvećega IV. i V. vrsti, npr.:

svititi, svitim > svituckati, smijati se, smijem se > smijuckati se.

Značenje takovih glagolov je stilski markirano.

Sufiks -juckati sudjeluje kod tvorbe deminutivnih nesvršenih glagolov od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov zvećega IV. vrsti s jota­cijskimi promjenami kod derivacije. Značenje glagolov je stilski marki­rano, npr.: svitliti se, svitlim se > svitljuckati.

Sufiksi -īrati, -izīrati

Tudjim sufiksom -īrati se deriviraju glagoli od osnovov tudjih imenic. Takovi glagoli su zvećega dvovidni (dvoaspektni), to znači, da moru biti svršeni i nesvršeni.

Glagoli, ki su derivirani od imenic, moru imati različna značenja. Značenja nam kažu tvorbene preoblike, npr.:

betonirati → načinjati, načiniti betonom, diftongirati → izgovarati, izgovoriti diftong, galopirati → jahati u galopu,
kompletirati → skupastaviti, skupastavljati, složiti komplet, štrapacirati → izlagati štrapacu.

Tudji sufiks -izīrati se hasnuje kod tvorbe glagolov od tudjih imenic i pridjevov.

Od imenic su izvedeni glagoli kot npr.: ideal > idealizirati, kanal > kanalizirati, katalog > katalogizirati, signal > signalizirati.

Od pridjevov na -(a)n su derivirani glagoli kot npr.: moderan, moderna > modernizirati, racionalan, racionalna > racionalizirati. S pokraćenom osnovom za finalno n je deriviran glagol stabilan, stabilna > stabilizirati.

Sufiksi -etati, -ketati, -otati, -vati

Sufiksom -etati se deriviraju glagoli od uzvikov i onomatopejskih riči, npr.: klepetati, klepećem, rizgetati, rizgećem, zveketati, zvekećem.

Takovi glagoli slišu V. vrsti.

Sufiks -etati sudjeluje kod tvorbe glagolskih umanjenic i uvećanic, ke se zvećega deriviraju od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov I. i V. vrsti. Tako derivirani glagoli takaj označavaju nesvršeno djelovanje, npr.:

tući, tučem, on je tukao > tuketati,
drhtati > drhtetati, škrebati > škrebetati.

Ti glagoli su u procesu neutralizacije augmentativnosti i deminutivnosti ter se moru tretirati i kot produkti sekundarne imperfektivizacije.

Sufiksom -ketati se koč deriviraju glagolske umanjenice od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov IV. i V. vrsti. Označavaju nesvršeno djelovanje. Ti glagoli ublažuju značenje ishodnoga glagola, npr.:

zvoniti, zvonim > zvonketati, pucati > pucketati.

Sufiksom -otati se deriviraju glagoli od usklikov i onomatopejskih riči. Takovi glagoli slišu V. vrsti, npr.:

cvokotati, cvokoćem, klopotati, klopoćem.

Sufiks -vati nij plodan. Upotribljava se kod tvorbe glagolov od imenic:

objedvati → jisti objed.

Sufiksi -āvati, -jāvati

a) Sufiks -āvati je plodan. Hasnuje se kod imperfektivizacije, tj. kod tvorbe nesvršenih glagolov od prezentskih osnovov svršenih prefigiranih glagolov IV. i V. vrsti i rijetkokrat II. i III. vrsti. Osnove glagolov IV. i V. vrsti završavaju na palatal ili na r.

Sufiks -āvati se gustokrat upotribljava kod imperfektivizacije glagolov IV. vrsti, npr.:

odobriti > odobravati, oduriti > oduravati, pomnožiti > pomnožavati, povišiti > povišavati, približiti se > približavati se.

Od prefigiranih glagolov V. vrsti su derivirani glagoli kot npr.:

izdati, izdam > izdavati, otežati > otežavati, polipšati > polipšavati, popeljati > popeljavati, uzrujati > uzrujavati, zadati > zadavati.

Kod imperfektivizacije od glagolov II. vrsti se pokraćuje prezentska osnova za finalno n (s promjenom a > i ) unutar riči, npr.: zdahnuti, zdahnem > zdihavati.

Od glagolov III. vrsti su derivirani glagoli kot npr.:

održati, održim > održavati, zadržati, zadržim > zadržavati.

b) Sufiks -āvati sudjeluje kod tvorbe glagolov iterativizacijom, to znači kod tvorbe nesvršenih glagolov, ki označavaju gustokratno djelovanje od prezentske osnove nesvršenih glagolov, ki označavaju durativno djelo­vanje.

Sufiksom -āvati se iterativiziraju glagoli V. vrsti, npr.:

dopušćati > dopušćavati, odurati se > oduravati se,
razmišljati > razmišljavati, zvrtati > zvrtavati.

c) Dio nesvršenih glagolov se derivira sekundarnom imperfektivizacijom od prezentskih osnovov glagolov III. vrsti. Takovi glagoli imaju isto značenje kot ishodni nesvršeni glagoli, od kih su derivirani, npr.: sadržati > sadržavati.

Sufiks -jāvati je plodan. Hasnuje se kod imperfektivizacije, tj. kod tvorbe nesvršenih glagolov od prezentskih osnovov svršenih, zvećega prefigi­ranih glagolov IV. vrsti. Sufiks -jāvati se veže uz prezentske osnove po jotacijski pravili, npr.:

iskusiti > iskušavati, iživiti se > iživljavati se, pokusiti > pokušavati, preobraziti > preobražavati, upotribiti > upotribljavati.

Zvana jotacije je kod takove derivacije moguća asimilacija po mjestu tvorbe:

– sn + j > snj > šnj, npr.: objasniti, objasnim > objašnjavati,
– st + j > sć > šć, npr.: nazvistiti, nazvistim > nazvišćavati.

Sufiksi -evati, -jēvati

Sufiks -evati sudjeluje kod tvorbe glagolov od imenic i od glagolov.

a) Od imenic se deriviraju nesvršeni i dvoaspektni (dvovidni) glagoli VI. vrsti. Takovi glagoli se deriviraju od osnovov, ke završavaju na palatal, npr.:

boj > bojevati, bojujem, kralj > kraljevati, kraljujem.

Sufiks -evati takaj dostaju osnove s promjenom finalnoga fonema c > č, npr.:

pijanac, G pijanca > pijančevati, svetac, G sveca > svečevati.

Dio glagolov se derivira od pokraćene osnove imenice, npr.:

ručevati → jisti ručenje.

b) Sufiksom -evati se imperfektiviziraju svršeni glagoli II., IV. i V. vrsti.

Od prezentske osnove svršenoga glagola II. vrsti kušnuti je imperfektivi­zacijom deriviran nesvršeni glagol kušèvati, kušùjem, ki sliši VI. vrsti. Kod imperfektivizacije je prezentska osnova pokraćena za finalno n. Takov tip imperfektivizacije nij plodan.

Sufiks -evati sudjeluje kod tvorbe glagolov iterativizacijom, to znači kod tvorbe nesvršenih glagolov, ki označavaju gustokratno djelovanje od pre­zentske osnove nesvršenih glagolov, ki označavaju durativno djelovanje.

Sufiksom -evati se iterativiziraju glagoli V. vrsti, ki završavaju na palatal, npr.:

izminjati > izminjevati.

Sufiks -jēvati se hasnuje kod imperfektivizacije svršenih prefigiranih glagolov IV. i V. vrsti. Veže se uz prezentske osnove po jotacijski pravili.

Od glagolov IV. vrsti su derivirani glagoli kot npr.:

napuniti, napunim > napunjevati, podnititi > podnićevati,
poniziti > poniževati 43, sfaliti > sfaljevati, zapuditi se > zapudjevati se.

Zvana jotacije je kod takove derivacije moguća asimilacija po mjestu tvorbe:

st + j > sć > šć, na priliku nazvistiti, nazvistim > nazvišćevati,
zn + j > znj > žnj, na priliku sprazniti, spraznim > spražnjevati.

Od glagolov V. vrsti su derivirani glagoli kot npr.:

iskazati > iskaževati 44, otpisati > otpiševati 45, skazati > skaževati.

Sufiksi -īvati, -jīvati, -ovati, -ōvati

Sufiks -īvati je dost plodan kod imperfektivizacije glagolov. Nesvršeni glagoli se deriviraju sufiksom -īvati zvećega od prezentskih osnovov glagolov I. i II., a osebito IV. i V. vrsti, rijetkokrat VI. vrsti.

Osnove svršenih glagolov II. vrsti se kod imperfektivizacije pokraćuju za finalno -n, npr.: crknuti, crknem > crkivati.

Takov tip imperfektivizacije nij plodan.

Osnove takovih glagolov IV. vrsti zvećega završavaju na palatal, na r ili na c, npr.:

odgojiti > odgojivati, odlučiti > odlučivati, omraziti > omrazivati, optužiti > optuživati, poslužiti > posluživati, produžiti > produživati, proširiti > proširivati, zamračiti se > zamračivati se.

Od svršenih glagolov V. vrsti su derivirani nesvršeni glagoli kot npr.:

dokazati > dokazivati, naljati, naljem > naljivati, otpisati > otpisivati, pokazati > pokazivati, povezati > povezivati, propuhati > propuhivati.

Od prezentskih osnovov svršenih glagolov 1. r. V. vrsti su derivirani nesvršeni glagoli kot npr.:

dočekati, dočekam > dočekivati, obdjelati, obdjelam > obdjelivati, ogledati se, ogledam se > ogledivati se, povećati > povećivati.

Od glagolov VI. vrsti se deriviraju nesvršeni glagoli kot na priliku:

darovati > darivati, ishasnovati > ishasnivati, poštovati > poštivati.

Sufiks -īvati takaj sudjeluje kod tvorbe glagolov iterativizacijom. Sufiksom -ivati se iterativiziraju glagoli V. vrsti, npr.:

odskakati > odskakivati, zamirati se > zamirivati se.

Sufiks -jīvati se hasnuje kod imperfektivizacije svršenih, zvećega prefigiranih glagolov. Ta sufiks se veže uz prezentske osnove po jotacijski pravili.

Manji dio glagolov je deriviran od svršenih glagolov II. vrsti, npr.: zadahnuti > zadahnjivati.

Glagoli sa sufiksom -jīvati se zvećega deriviraju od glagolov IV. vrsti, npr.:

izgraditi, izgradim > izgradjivati, odrediti, odredim > odredjivati, otplatiti, otplatim > otplaćivati, pojaviti se, pojavim se > pojavljivati se, posuditi, posudim > posudjivati, presaditi > presadjivati, udaljiti se > udaljivati se, uputiti > upućivati, usuditi se > usudjivati se.

Zvana jotacije je kod takove derivacije moguća asimilacija po mjestu tvorbe:

st + j > sć > šć, npr.: pričvrstiti, pričvrstim > pričvršćivati.

Sufiks -jivati rijetkokrat sudjeluje kod imperfektivizacije svršenih prefigiranih glagolov II. vrsti, npr.: opomenuti, opomenem > opomenjivati.

Sufiksi -ovati i -ōvati sudjeluju kod tvorbe glagolov od imenic i pridjevov ter od glagolov, pak iznimno od adverbov. Takovi glagoli slišu VI. vrsti.

a) Glagoli, ki se deriviraju od imenic, moru biti nesvršeni i dvovidni. Takovi glagoli se deriviraju od osnovov, ke završavaju na r ili na nepalatal, npr.:

dar > darovati, darujem, ime, G imena > imenujem, pir > pirovati, pirujem, put > putovati, putujem, sram > sramovati se, sramujem se 46, tužba > tužbovati se, vjera > vjerovati, vjerujem.

Glagoli, ki su derivirani od imenic, moru označavati različna djela i glagolska stanja, npr.:

darovati → dati, davati dar, putovati → biti na putu,
školovati (se) → hoditi u školu, tugovati → ćutiti tugu.

Glagoli, ki su derivirani od imenic, ke označavaju peršonu, imaju isti tip tvorbenih preoblik:

gostovati → biti gost, kumovati → biti kum, prorokovati → biti prorok.

Tvorbene preoblike su gustokrat načinjene od prijelaznoga glagola i objekta, npr.:

glasovati → dati glas, imenovati → dati ime,
razlikovati → načinjati razliku, strahovati → ćutiti strah.

Glagoli, ki su derivirani od imenic, ke označavaju konkretno dugovanje, predmet, imaju tvorbene preoblike: glagol + imenica u instrumentalu:

kamenovati → umoriti, umarati kamenom.

b) Dio glagolov sa sufiksom -ovati je deriviran od pridjevov, npr.:

mudar, mudra > mudrovati, vridan, vridna > vridnovati.

c) Nesvršeni glagoli sa sufiksom -ōvati se deriviraju imperfektivizacijom svršenih glagolov, zvećega II. i IV. vrsti. Prezentska osnova svršenih glagolov II. vrsti se krati za finalno n kod imperfektivizacije, npr.:

namignuti, namignem > namigȏvati, rasiknuti se > rasikȏvati se.

Takov tip imperfektivizacije nij plodan.

Od prezentskih osnovov svršenih glagolov IV. vrsti se deriviraju nesvršeni glagoli kot: kupiti, kupim > kupovati, raširiti, raširim > raširȏvati 47.

Nesvršeni glagoli, ki su derivirani imperfektivizacijom sufiksom -ovati, slišu VI. vrsti.

Od adverba je deriviran glagol napredovati.

Sufiksi -iti,   -jiti

Sufiks -iti sudjeluje kod derivacije glagolov od imenic i od pridjevov, ter od glagolov pak iznimno od brojev, adverbov i prepozicije. Glagoli, ki su derivirani od imenic i od pridjevov, slišu IV. vrsti.

Mali broj svršenih (perfektivnih) glagolov je deriviran sufiksom -iti. Takovi glagoli se deriviraju od imenic i obično imaju tvorbenu preobliku: glagol + imenica u akuzativu, npr.:

sporazumiti se 48 → načiniti sporazum, žalostiti se → ćutiti žalost.

a) Sufiks -iti je plodan kod derivacije nesvršenih (imperfektivnih) glagolov od imenic svih trih rodov, npr.:

pot > potiti se, sram > sramiti se, straža > stražiti, gnjazdo > gnjazditi se.

Kod tvorbe glagolov se gustokrat dogadjaju glasovne promjene:

– c, k + iti > -čiti, npr.: granica > graničiti, graničim, junak > junačiti se,

– g + iti > -žiti, npr.: plug > plužiti, drug > družiti se,

– h + iti > -šiti, npr.: grih > grišiti, prah > prašiti.

Od osnovov, ke označavaju peršonu, vršitelja djela, se deriviraju glagoli, ki označavaju djelo takove peršone, npr.:

gospodar > gospodariti, krijumčar > krijumčariti, stražar > stražariti.

Od osnovov, ke označavaju mladu živinu, se moru derivirati povratni glagoli, ki označavaju radjanje živine, npr.: tele > teliti se, ždribe > ždribiti se.

Glagoli, ki su derivirani od imenic, ke označavaju dugovanje ili imaju apstraktno značenje, imaju zvećega tvorbenu preobliku: glagol + imenica u akuzativu, npr.:

gnjazditi se → načinjati gnjazdo, miriti → načinjati, uspostavljati mir, miriti → zimati mjeru (uz promjenu refleksa jata),
noćiti → prebaviti noć, plinjiti → zimati plinj, siliti → hasnovati silu,
sliniti → izlučivati slinu, šaliti se → načinjati šalu,
škoditi → načinjati škodu, tanačiti → diliti tanače.

Dio takovih glagolov ima preobliku: glagol + imenica u instrumentalu, npr.:

piliti → rizati pilom, plužiti → orati plugom.

Dio glagolov more imati obadvi preoblike, npr.:

cukoriti → posipljati cukor, posipljati cukorom,
papriti → posipljati papar, posipljati paprom.

Veći broj glagolov sa sufiksom -iti ima tvorbenu preobliku: glagol + prepozicija + imenica, npr.:

pametiti → dozivati u pamet, zimati u pamet,
ženiti se → zimati za ženu.

b) Sufiks -iti je takaj plodan kod tvorbe glagolov od opisnih pridjevov. Takovi glagoli slišu IV. vrsti, npr.: gnjio, gnjila > gnjiliti se, hrabar, hrabra > hrabriti (se), ništvridan, ništvridna > ništvridniti se.

Kod tvorbe glagolov od osnovov na velar se dogadjaju glasovne promjene, npr.: suh →  sušiti, sušim.

Dio glagolov se derivira od pokraćenih osnovov pridjevov na -(a)k, -an,
-ok, npr.:

kratak > kratiti, mutan > mutiti, turoban > turobiti (se), širok > širiti.

Glagoli, ki su derivirani sufiksom -iti od pridjevov, se dilu u nekoliko značenjskih skupin. Značenjske grupe se formiraju prema preoblikam:

biliti → načinjati bijelim (uz promjenu refleksa jata),
plaviti (se) → 1. načinjati plavim, 2. nastajati plav,
prazniti (se) → 1. načinjati praznim, 2. nastajati prazan,
puniti (se) → 1. načinjati punim, 2. nastajati pun,
tepliti (s) → 1. načinjati teplim, 2. nastajati tepao.

Povratni glagoli imaju gustokrat preobliku:

črljeniti se → nastajati črljen, rumeniti se → nastajati rumen.

Takovi glagoli takaj moru imati preobliku:

črljeniti se → biti črljen, rumeniti se → biti rumen.

Toj značenjskoj grupi još slišu glagoli kot npr.:

srditi se → biti srdit na nekoga, veseliti se → biti veseo, živiti → biti živ.

Od brojevne osnove je deriviran glagol dvojiti → biti neodlučan med dvojim.

c) Sufiks -iti rijetkokrat sudjeluje kod sekundarne imperfektivizacije nesvršenih glagolov I. vrsti. Kod takove tvorbe su moguće različne promjene fonemov unutar riči. Kod sekundarne imperfektivizacije glagolov 4. r. I. vrsti se minja vokal i > a unutar osnove: vlići, vličem > vlačiti. Kod sekundarne imperfektivizacije glagolov 7. r. I. vrsti se minja završni fonem prezentske osnove j > l : gnjiti, gnjijem > gnjiliti.

Od adverbov su derivirani glagoli kot npr.: mnogo > množiti (s promjenom završnoga fonema osnove g > ž ), kasno > kasniti.

Od prepozicije je deriviran glagol: protiv > protiviti se.

Sufiksom -jiti se deriviraju glagoli od onomatopejskih riči, npr.: brujiti, zujiti 49. Takovi glagoli slišu IV. vrsti 50.

Sufiksi -āriti, -jāriti, -īriti, -āsiti, -āviti

Sufiks -āriti se hasnuje kod izvodjenja glagolov od imenic. Ta sufiks se rijetkokrat hasnuje, npr.: život > životariti.

Sufiks -jāriti se upotribljava kod tvorbe glagolov od imenice i od pridjevov:

– kod tvorbe od imenic: nimčariti ‘nastajati Nimac, to znači, pominati se po nimšku, kad nij potribno’ (s jotacijom c + j > č ),

– kod tvorbe od pridjevov: lenjariti se → biti lijen.

Sufiks -īriti se hasnuje kod tvorbe sekundarnom imperfektivizacijom. Takovi glagoli se deriviraju od prezentskih osnovov glagolov 3. r. V. vrsti:

žmati, žmem > žmiriti.

Sufiks -āsiti se hasnuje u pejorativnom značenju, npr. : loviti > lovasiti.

Sufiks -āviti sudjeluje kod tvorbe glagolov od imenic. Glagol krvaviti ima tvorbenu preobliku → gubiti krv. Zato kod toga glagola nij moguća derivacija od pridjeva krvav sufiksom -iti. Preoblika kaže, da je ta glagol deriviran sufiksom -aviti.

Sufiks -nuti

Sufiks -nuti se zvećega hasnuje kod perfektivizacije, to znači kod izvodjenja svršenih glagolov od nesvršenih glagolov. Takovi glagoli su prez prefiksov i označavaju jednokratno djelo. Zvećega se deriviraju od prezentskih osnovov glagolov V. vrsti, npr.:

kapati > kapnuti, klimati > klimnuti, mahati > mahnuti,
metati > metnuti, migati > mignuti, pljuvati, pljujem > pljunuti,
ritati > ritnuti, žrkati > žrknuti.

Kod perfektivizacije dijela glagolov se minja finalni fonem osnove, npr.:

– c > k : koracati > koraknuti,
– č > k : kričati > kriknuti.

Ako prezentska osnova završava na dva konsonante, reducira se kod perfektivizacije drugi konsonant, npr.: brizgati > briznuti, fućkati > fućnuti, praskati > prasnuti.

Kod glagolov tipa rinuti < rivati, rivam/rivljem se prezentska osnova reducira za finalno v.

Glagoli sa sufiksom -nuti se rijetkokrat deriviraju od svršenih glagolov. Takovi glagoli su obično stilski markirani, na priliku s deminutivnim značenjem:

nasmijati se > nasmihnuti se (s promjenom j > h završnoga fonema osnove).