Prefiksalna tvorba je dominantna metoda tvorbe glagolov u ghkj. Prik polovice glagolov je derivirano prefiksacijom. Prefiksalnom tvorbom se deriviraju glagoli od glagolov. Prefiksacija sudjeluje kod tvorbe svršenih glagolov od nesvršenih glagolov i kod tvorbe svršenih glagolov od svršenih glagolov. Glagoli, ki su derivirani prefiksacijom, su zvećega svršeni. Prefiksacijom se rijetkokrat deriviraju nesvršeni glagoli od nesvršenih glagolov (na priliku kod derivacije dijela glagolov s prefiksi su- i skupa- ). Od dvovidnih glagolov moru se prefiksalnom tvorbom derivirati dvovidni i svršeni glagoli, odvisno od prefiksa. Pokidob se glagoli, derivirani prefiksacijom, gustokrat u nijansi značenja razlikuju od ishodnoga glagola, tretira se prefiksacija kot metoda derivacije, ar takove nijanse značenja odvisu od konteksta. Zvećega se prefigiraju osnove, ke moru funkcionirati kot samostalni glagoli. Dio glagolskih tvorbenih osnovov se ne hasnuje samostalno, nego samo s prefiksom, npr.:

do + gnati, iz + gnati, iza + gnati, izi + gnati, na + gnati, od + gnati,
po + gnati, pro + gnati, va + gnati, za + gnati, zi + gnati.

U gkhj. je pod uticajem nimškoga i ugarskoga jezika dio prefiksov nastao od prilogov. To su prefiksi doli-, gori-, kraj-, najpr-/najper-, najzad-, naprik-, nutar-, prik-, skroz-, skupa-, tamo- i van-. Ti prefiksi ne minjaju aspekt ishodnoga glagola.

Lista prefiksov kod derivacije glagolov (po abecednom redu prefiksov)

de- nad- po- s- va-
dis- naj- pod- skrōz- van-
do- najpr- pre- skupa- za-
dōli- najzad- pred- su- zu-
gōri- naprik- pri- suprot- zup-
iz- nutar- prik- tamo-
kraj- o- pro- u-
mīmo- ob- raz- up-
na- od- re- uz-

Prefiksi de-, dis-

Tudji prefiksi de- i dis- se hasnuju kod tvorbe glagolov od tudjih dvovid­nih (dvoaspektnih) glagolov, ki završavaju na -irati, npr.: centralizirati > decentralizirati, montirati > demontirati, valorizirati > devalorizirati. Na takov način derivirani glagoli su takaj dvovidni. Značenje glagolov, ki su derivirani prefiksom de-, je suprotivno značenju njevih ishodnih glagolov.

Prefiks dez- se kot alomorf prefiksa de- realizira kod derivacije glagolov, ki začinju vokalom, npr.: inficirati > dezinficirati, orijentirati > dezorijen­tirati, ali aktivirati > deaktivirati.

Značenje glagolov, ki su derivirani prefiksom dis-, je takaj suprotivno značenju njevih ishodnih glagolov npr.: kvalificirati > diskvalificirati, locirati > dislocirati. Prefiksi de- i dis- su slabo plodni.

Prefiksi do-, dōli-, gōri-

Prefiks do- je plodan. Glagoli, ki su derivirani prefiksom do-, su svršeni. Takovi glagoli se dilu u tri osnovne semantičke grupe.

a) U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju dokončanost djela ishodnoga glagola, npr.:

gotoviti > dogotoviti, letiti > doletiti, misliti > domisliti (se),
peljati > dopeljati, seliti se > doseliti se,
šmuljati se > došmuljati se, zvati > dozvati.

b) U drugoj grupi su glagoli, ki su derivirani od svršenih glagolov. Takovi glagoli preciziraju značenje ishodnoga glagola, npr.:

taknuti > dotaknuti, viknuti > doviknuti.

c) U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju izvršenje djela do odredjene količine:

papriti > dopapriti, platiti > doplatiti.

Glagoli kot npr. dobaviti se, dohititi se nisu tvorbeno motivirani, ar nisu semantički povezani s glagoli baviti se, hititi (se).

Prefiksi dōli- i gōri- se hasnuju zvećega kod glagolov, ki označavaju gibanje. Glagoli s prefiksom dōli- označavaju djelovanje od zgora prema zdola, npr.:

dolidojti, dolihititi, doliprojti.

Glagoli, ki su derivirani prefiksom dōli-, imaju čudakrat isto značenje kot ishodni glagoli, od kih su derivirani, npr.: dolispasti, dolisipnuti, doliskočiti. Takova podmetoda prefiksacije prez promjene značenja i glagolskoga aspekta se imenuje tautološka prefiksacija. Kod tautološke prefiksacije su kočkrat jur ishodni glagoli prefigirani, npr.: donesti > dolidonesti, odnesti > doliodnesti.

Namjesto glagolov s prefiksom dōli- je kočkrat moguće hasnovati veze glagola i priloga doli, to znači: doliodnesti ili odnesti doli, doliskočiti ili skočiti doli.

Glagoli, ki su derivirani prefiksom gōri-, zvećega označavaju djelovanje od zdola prema zgora, npr.: goridojti, goristati se, goristupiti.

Glagoli s prefiksom gōri- moru biti derivirani tautološkom prefiksacijom, npr.:

gorizeti, gorizdignuti (se).

Deriviraju se čudakrat od jur prefigiranih glagolov, npr.: goridoprimiti.

Prefiks dōli- i gōri- su slabo plodni.

Prefiksi iz-, kraj-,   mīmo-

Prefiks iz- sudjeluje kod tvorbe svršenih glagolov od nesvršenih glagolov. Takovi glagoli se dilu u dvi osnovne semantičke grupe.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju udaljivanje od odredjenoga mjesta, npr.:

letiti > izletiti, liti > izliti, rivati > izrivati.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju dopeljanje do konca nekoga djela, npr.:

durati > izdurati, goriti > izgoriti, moliti > izmoliti, mučiti > izmučiti.

Prefiks iz- je plodan. Ima alomorfe i-, is-, iš-, iza-, izi- i zi-.

Alomorf i- se hasnuje kod prefiksacije glagolov, ki začinju fonemi s, š, ž :

sušiti > isušiti, šibati > išibati, špricati > išpricati,
šufati > išufati, živiti > iživiti.

Alomorf is- se upotribljava kod prefiksacije glagolov, ki začinju različnimi bezvučnimi konsonanti, npr.:

krčiti > iskrčiti, piti > ispiti, prositi > isprositi,
pružiti > ispružiti, puniti > ispuniti.

Alomorf iš- sudjeluje kod prefiksalne tvorbe glagolov, ki začinju fonemom č, npr.:

česati > iščesati, črpati > iščrpati, čupati > iščupati.

Alomorfi iza- i izi- se hasnuju kod prefiksacije glagolov I. vrsti, ki začinju dvimi suglasniki, npr.:

slati > izaslati, zvati > izazvati, brati > izabrati, izibrati.

Alomorf zi- se zvećega upotribljava kod prefiksalne tvorbe glagolov I. vrsti, ki začinju dvimi konsonanti ili sa s, npr.: prati > ziprati, sići > zisići, spati > zispati se, znati > ziznati, -gnati > zignati.

Prefiks iz- je jako plodan.

Glagoli derivirani prefiksom kraj- značu, da se ča odvaja, udaljiva ili uništava, npr.:

krajdati, krajpogledati, krajspraviti, krajvrći, krajzeti.

Prefiks mīmo- sudjeluje nek kot tvorbe glagolov mimopojti, mimoprojti sa značenjem ‘pojti, projti mimo čega’. Prefiksi kraj- i mimo su slabo plodni.

Prefiksi na-, nad-, naj-

Prefiks na- je jako plodan. Hasnuje se kod tvorbe svršenih glagolov od nesvršenih glagolov i od svršenih glagolov. Takovi glagoli se dilu u pet osnovnih semantičkih grup. Glagoli, ki slišu 1. do 4. semantičkoj grupi, se deriviraju od nesvršenih glagolov. Glagoli, ki slišu 5. semantičkoj grupi, se deriviraju od nesvršenih i od svršenih glagolov.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju velik kvantitet djela, npr.:

dušati > nadušati se, hvaliti > nahvaliti se, kupovati > nakupovati, peći > napeći, zdivati > nazdivati se.

U drugoj grupi su glagoli, ki značu djelo, kim ča dolazi na površinu čega, npr.:

lipiti > nalipiti, mazati > namazati.

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo s konačnim rezultatom, npr.:

hraniti > nahraniti, ježiti se > naježiti se, kinčiti > nakinčiti,
mastiti > namastiti, moljati > namoljati, pisati > napisati,
škoditi > naškoditi, učiti se > naučiti se.

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju završenost djela, ko se je malo po malo načinjalo do velike količine, npr.:

gospodariti > nagospodariti, peljati > napeljati.

U petoj grupi su glagoli, ki označavaju početak djela ili mali kvantitet djela, npr.:

dignuti se > nadignuti se, smišiti se > nasmišiti se.

Manji broj svršenih glagolov s prefiksom na- je deriviran tautološkom prefiksacijom, pak takovi derivati imaju isto značenje i isti glagolski aspekt kot njevi ishodni glagoli, npr.: raniti > naraniti, roditi se > naroditi se.

Prefiks na- kočkrat sudjeluje kod prefiksacije svršenih prefigiranih glagolov s prefiksom do-, npr.:

dodati > nadodati, dograditi > nadograditi, dozidati > nadozidati.

Prefiks nad- se upotribljava kod tvorbe svršenih glagolov od nesvršenih glagolov. Takovi glagoli se dilu u dvi osnovne semantičke grupe.

U prvoj semantičkoj grupi su glagoli, ki označavaju, da se djelovanje širi nad nešto, npr.: gledati, nadgledati, letiti > nadletiti, vlići > nadvlići (se).

U drugoj semantičkoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo moćnije od djela označenoga ishodnim glagolom, npr.:

glasati > nadglasati, jačati > nadjačati, sjajiti > nadsjajiti,
svititi > nadsvititi.

Prefiks nad- je plodan.

Prefiks naj- nij plodan. Upotribljava se nek kod tvorbe glagola voliti > najvoliti sa superlativnim značenjem. Hasnuje se samo u prezentu i perfektu.

Prefiksi najpr-, najzad-

Prefiks najpr- je slabo plodan, npr.: najprzeti, najprviditi.

Prefiks najpr- se zvećega hasnuje kod glagolov, ki označavaju gibanje: najprstupiti. Takovi ishodni glagoli su zvećega jur prefigirani, npr.:

najprdojti, najprdonesti, najprpojti.

Glagoli s prefiksom najzad- slišu trim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju vraćanje na početnu situaciju:

najzadvrći, najzadzeti.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo lučenja ili odaljenja, npr.:

najzatporinuti, najzaduputiti.

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju dokončanost djela ishodnoga glagola, npr.:

najzatplatiti, najzatpostaviti, najzatpotegnuti.

Prefiks najzad- se rijetkokrat hasnuje s tudjimi ishodnimi glagoli, npr.:

najzadatirati.

Alomorf najzat- stoji pred glagoli, ki začinju bezvučnim fonemom, npr.:

najzathititi, najzatplatiti, najzatposlati.

Alomorf najza- stoji pred glagoli, ki začinju s d, npr.:

najzadobiti, najzadržati.

Prefiks najzad- je plodan.

Prefiksi naprīk-, nutar-

Glagoli, ki su derivirani prefiksom naprīk-, označavaju djelovanje od jedne peršone do druge, ili od jednoga kraja do drugoga, npr.: naprikdati, naprikzeti.

Prefiks naprīk- je slabo plodan.

Glagoli s prefiksom nutar- označavaju konkretno ili apstraktno djelovanje od zvana prema nutar, npr.:

nutardati, nutardojti, nutardonesti, nutardopeljati, nutardostati, nutarpojti, nutarpustiti, nutarspasti, nutarspraviti, nutarsprimiti, nutarstupiti, nutarzeti.

Namjesto glagolov s prefikom nutar- je zvećega moguće hasnovati veze glagola i priloga nutar-, to znači:

nutardojti ili dojti nutar, nutardopeljati ili dopeljati nutar …

Prefiks nutar- je plodan.

Prefiksi o-, ob-, od-

Glagoli s prefiksom o- se dilu u dvi osnovne semantičke grupe.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju potpunu obuhvaćenost djelo­va­njem, npr.:

kupati > okupati, kružiti > okružiti, ploviti > oploviti.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje do rezultata, npr.:

batriti > obatriti, čuvati > očuvati, jačati > ojačati,
lakšati > olakšati, plinjiti > oplinjiti, prasiti se > oprasiti se,
pravdati (se) > opravdati (se), zrejati > ozrejati.

Prefiks ob- sudjeluje kod tvorbe glagolov s konkretnim i apstraktnim značenjem. U obadvi primjeri označava potpunu obuhvaćenost djelova­njem, npr.:

obdariti, obljati, obdjelati, oblipiti, oblizati, obložiti, obviti, obzidati.

Koč se hasnuje kod tvorbe glagolov, ki označavaju dopeljanje djela do konca, npr.:

obiskati, objaviti, obnoriti, obdržati (se),
oblakomiti se ‘polakomiti se’, obvršiti.

Prefiks ob- ima alomorf op-, ki se hasnuje pred bezvučnimi konsonanti:

opskrbiti, opšiti, opteretiti, optužiti.

Prefiks od- sudjeluje kod tvorbe glagolov od svršenih i rjedje od nesvršenih glagolov. Glagoli s prefiksom od- se dilu u tri osnovne semantičke grupe.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo lučenja ili odaljenja, npr.:

odletiti, odrinuti, odsići, odšebetati, odšmuljati se, odvabiti, odvlići.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju anuliranje djelovanja ishodnoga glagola, npr.: odbušiti, odučiti, odvezati.

Glagoli trete grupe označavaju, da je djelovanje u potpunosti izvršeno:

odrasti, odslužiti, odsuditi 51.

Prefiks od- ima alomorfe oda-, odi-, ot-.

Alomorf oda- se hasnuje kod prefiksacije dijela glagolov V. vrsti, ki začinju konsonantskom grupom, npr.: zvati > odazvati se. Kod drugoga dijela takovih glagolov se hasnuje alomorf odi-, npr.: odibrati, odignati.

Alomorf ot- sudjeluje kod prefiksacije glagolov, ki začinju bezvučnim suglasnikom, npr.: otkoracati, otkositi, otprimiti.

Prefiks od- je jako plodan, a pefiksi o- i ob- su dost plodni.

Prefiksi po-, pod-

Glagoli s prefiksom po- slišu petim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju, da se djelovanje odnaša na veći broj objektov ili na veći broj subjektov. Takovi svršeni glagoli se deriviraju od nesvršenih, npr.:

pobiti, poudavati (se), pokupovati, povišati, pometati, poshranjati.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje u maloj mjeri. Takovi svršeni glagoli se deriviraju od nesvršenih i od svršenih glagolov, npr.:

pokuknuti, pomignuti, pomisliti, pošušljati.

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju začetak nekoga djelovanja, npr.:

-gnati > pognati, pašćiti se > popašćiti se.

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju cilj ili kraj djela, npr.:

pobluditi, počerapati, počihati, pofuriti, pogristi, pohustiti, pojerbati, pojisti, pokalati, pokazati 52, polamati 53, poorati, popiliti, porizati, posići, posijati, postignuti, pošiškati, potrošiti, potrti, povrnuti se, poračunati se, pozabiti.

U petoj grupi su glagoli, ki označavaju svršeno djelovanje kratkoga duranja, npr.:

pofuznuti se, porinuti, potucati, potuketati, potuknuti.

Prefiks po- je jako plodan.

Glagoli s prefiksom pod- se dilu u četire osnovne semantičke grupe.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje zdola, npr.:

podbosti, podbriti (se), podmetnuti, podrinuti, podrizati, podrovati, podstaviti, podšiti, podvlići, podzidati.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju pripadanje pod nečiju vlast:

podjarmiti (se), podleći, podrediti (se).

Tretoj grupi slišu glagoli, ki označavaju otajno djelovanje, npr.:

podmititi, podmazati (fig.).

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje s naglašeno jakim ili slabim intenzitetom, npr.: podmiriti, podmazati.

Prefiks pod- ima alomorfe podi- i pot-.

Alomorf podi- se hasnuje kod prefiksacije glagolov I. vrsti, ki počinju grupom konsonantov, npr.: žgati > podižgati.

Alomorf pot- se realizira pred bezvučnimi konsonanti (zvana s, š ), npr.:

potcijeniti, potkopati, potkovati, potpisati (se), potplatiti, potpoditi, potpriti (se).

Prefiks pod- je plodan.

Prefiksi pre-, pred-,   pri-

Glagoli s prefiksom pre- se dilu u sedam osnovnih semantičkih grup.

U prvoj grupi su glagoli, ki značu djelovanje od jednoga kraja do drugoga:

prebignuti, predati, pregaziti, prekoraknuti, preletiti,
premiriti, premjestiti, premostiti, preplazniti, prepluti,
presaditi, preseliti se, presići, preskočiti.

U drugoj grupi su glagoli, ki značu dovršenje djela, ko je duralo neko vrime, npr.:

preboliti, predurati, prehinjiti, preiskati, prespati,
prestrašiti (se), pretrpiti, preživiti, presiliti, preskrbiti,
prevridniti 54, prebuditi (se), preminiti (se) 55.

Tretoj grupi slišu glagoli, ki označavaju prevelik kvantitet djela, npr.:

prehladiti se, prejisti se, prekipiti, presoliti, pretirati, prežerati se.

U četvrtoj su glagoli, ki značu ponavljanje djela, obično s drugim rezultatom, npr.:

predjelati, prefarbati, preimenovati, prekovati, prenačiniti, preoblići se.

U petoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje krezač, npr.:

prebiti, prebosti, prebušiti, preciditi, prepuhati, presijati, prestriljiti

U šestoj grupi su glagoli, ki negiraju značenje ishodnoga glagola, npr.:

čuti > prečuti, viditi > previditi.

U sedmoj grupi su glagoli, ki značu konac djela, npr.:

prebraniti, prepričiti.

Prefiks pre- je jako plodan.

Glagoli s prefiksom pred- slišu dvim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo pred kim drugim djelom:

predmoliti, predviditi.

U drugoj grupi su glagoli s figurativnim značenjem, npr.:

predložiti, predstaviti (se).

Prefiks pret- je alomorf prefiksa pred-. Ta alomorf se realizira pred ishodnimi glagoli, ki začinju bezvučnim konsonantom, npr.:

prethoditi, pretplatiti (se), pretpostaviti.

Prefiks pred- je slabo plodan.

Glagoli s prefiksom pri- slišu petim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo približavanja, npr.:

približiti se, pridojti, prinesti, pripeljati, priskočiti,
pristupiti, priteći, privlići.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo sastavljanja, npr.:

pribiti, pričvrstiti, pridružiti (se), priklopiti se,
prikovati, prišiti, privezati.

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo dodavanja, npr.:

pridodati, priložiti, prigraditi, pripisati.

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje u maloj mjeri, npr.:

pričekati, pričiniti se, pridržati, prigovoriti,
prikriti, pripomoći, priučiti (se).

U petoj grupi su glagoli, ki označavaju cilj djela, npr.:

pridobiti, prigospodariti, pripitomiti, pripraviti (se), prirediti, priskrbiti.

Prefiks pri- je dost plodan.

Prefiksi prik-,   pro-

Prefiks prik- je slabo plodan. Hasnuje se kod glagolov, ki označavaju gibanje.

Takovi glagoli gustokrat označavaju djelovanje od jednoga kraja do drugoga, npr.:

prikdojti, prikpojti, prikprojti, prikstupiti.

Namjesto glagolov s prefikom prik- se moru hasnovati veze glagola i priloga prik, tj.:

prikdojti ili dojti prik, prikdoletiti ili doletiti prik,
prikdonesti ili donesti prik.

Glagoli s prefiksom pro- slišu četirim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje, prolaz krezač, npr.:

probiti (se), prociditi, propuhati, propustiti,
proputovati, provlići.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju početak djela, npr.:

procvasti, progledati, progovoriti.

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje u odredjenoj mjeri, npr.:

pročistiti, prodrmati, promutiti, propitati se, prošetati se, proživiti.

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju dovršenje, cilj djela, npr.:

probuditi (se), procijeniti, pročitati, proglasiti, progutati, proljati, promisliti, prosuditi, prosvititi, proširiti (se), proteći, protumačiti, proučiti.

Prefiks pro- je plodan.

Prefiksi raz-,   re-

Glagoli s prefiksom raz- slišu petim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje na različni strani, npr.:

razdiliti (se), razglasiti, razletiti se.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju pojačani intenzitet djelovanja, npr.:

razgoriti se, razigrati se, razlezgetati se, razoholiti se, razveseliti (se).

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju, da je djelovanje izvršeno do detalja, npr.:

razjasniti, razmisliti, raznositi.

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju anuliranje djelovanja ishodnoga glagola, npr.: razmotati, razočarati, razvezati.

U petoj grupi su glagoli, ki označavaju cilj ili kraj djela, npr.:

razdrapati, razljutiti (se), razlučiti, razminiti, razvaliti, razvidniti se.

Prefiks raz- ima alomorfe ra- i ras-.

Alomorf ra- se hasnuje pred osnovami, ke začinju sa s, š, ž, npr.:

rasvititi, rašerafiti, raširiti (se), ražariti (se), ražvalati.

Alomorf ras- se hasnuje pred osnovami, ke začinju sa c, f, h, k, p, t, npr.:

rascipati, rashladiti, raskinuti, raspaliti se, raspoznati, rastrizniti (se).

Prefiks raz- je dost plodan.

Tudji prefiks re- se hasnuje kod tvorbe glagolov od tudjih dvoaspektnih glagolov, ki završavaju na -irati, npr.:

reaktivirati, refinancirati, rekonstruirati, reprivatizirati.

Na takov način derivirani glagoli su takaj dvovidni. Prefiks re- je slabo plodan.

Prefiksi s-, skrōz-

Glagoli s prefiksom s- slišu četirim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelo sastavljanja, npr.:

skupiti (se), svezati.

U drugoj grupi su glagoli, ki značu polako udaljivanje od odredjenoga mjesta, npr.:

sciditi se, scuriti 56.

U tretoj grupi su glagoli, ki značu djelovanje od zdola prema zgora ili od zgora prema zdola, npr.: splazniti, spasti, stresti.

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju cilj, kraj ili rezultat djela, npr.:

skratiti, skuhati, slomiti (se), smrznuti se, speći, spotiti se, sprašiti, stepliti, svršiti, skopati, skrčiti, spiti, sprositi, spuniti, strošiti (se) 57, splinjiti.

Prefiks s- ima alomorfe sa-, š- i z-.

Alomorf sa- se hasnuje pred osnovami, ke začinju sa s, š, z, ž :

saznati, sazvati.

Alomorf š- se hasnuje pred osnovami, ke začinju sa č, npr.:

ščistiti, ščučnuti (se).

Svršeni glagoli sprhnuti s prefiksom s- i ščučnuti (se) s alomorfom š- su derivirani tautološkom prefiksacijom od ishodnih svršenih glagolov II. vrsti prhnuti i čučnuti, ki imaju isto značenje i isti glagolski aspekt kot njevi derivati.

Alomorf z- se hasnuje pred osnovami, ke začinju različnim zvučnim konsonantom i sonantom, npr.:

zbižati (se), zbuditi (se), zgledati, zgoditi (se), zlakotiti, zrušiti (se).

Prefiks s- je jako plodan.

Glagoli s prefiksom skrōz- označavaju dopeljanje do konca nekoga djela, npr.: skrozdojti.

Prefiks skrōz- ima alomorfe skrō- i skrōs-.

Alomorf skrō- sudjeluje kod prefiksacije ishodnih glagolov, ki začinju sa s. Takovi ishodni glagoli su zvećega jur prefigirani, npr.:

skrospraviti, skrospustiti.

Alomorf skrōs- se kočkrat hasnuje kod prefiksacije glagolov, ki začinju nekim drugim bezvučnim fonemom, npr.: skrospojti.

Prefiks skrōz- je slabo plodan.

Prefiksi skupa-, su-, suprot-

Glagoli s prefiksom skupa- većinom označavaju djelo sastavljanja, npr.:

skupadojti, skupaobisiti, skupaspraviti, skupastaviti, skupazeti se.

Dio glagolov sa prefiksom skupa- je deriviran tautološkom prefiksacijom, pak takovi derivati imaju isto značenje i isti glagolski aspekt kot njevi ishodni glagoli, npr.:

skupasplesti, skupastisnuti, skupazbiti, skupazbrojiti.

Glagoli s prefiksom skupa- su gustokrat derivirani od jur prefigiranih glagolov, npr.: skupaspasti.

Prefiks skupa- je plodan.

Prefiks su- označava sudjelovanje s ishodnim glagolom. Kod derivacije prefiksom su- ne minjaju glagoli aspekt, to znači, da se od nesvršenih glagolov deriviraju nesvršeni glagoli, a od svršenih glagolov se deriviraju svršeni, npr.:

djelovati > sudjelovati, potpisati > supotpisati.

Prefiks su- je slabo plodan.

Prefiks suprot- se hasnuje nek kod tvorbe glagola suprotstaviti (se), ki ima apstraktno značenje.

Prefiksi tamo-,   u-

Glagoli s prefiksom tamo- su zvećega derivirani tautološkom prefik­sa­cijom, pak imaju takovi derivati isto značenje i isti glagolski aspekt kot njevi ishodni glagoli, npr.: tamopogledati, tamopojti.

Prefiks tamo- nij plodan.

Glagoli s prefiksom u- slišu trim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje od zvana prema nutar, npr.:

uliti, umočiti, uvlići.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju potpunu obuhvaćenost djelovanjem, npr.:

udriveniti, ugnjusiti (se), umrtviti, umrzliti se, uplisniviti.

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju dopeljanje djelovanja do konca, do cilja ili do rezultata, npr.:

ubiti, učiniti, udjelati, ugasiti (se), ugladiti, ugristi, ukrasti, uloviti, umačiti se, umiriti (se), uroditi, usahnuti, ustriljiti, uškoditi, ušiškati, ušpotati, utišiti (se), uzrejati, užbukati, užuljiti, utrgati, utruniti (se), utvrditi, uvježbati, užgati.

Prefiks u- je jako plodan.

Prefiksi uz-, van-

Glagoli s prefiksom uz- slišu dvim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje od zdola prema zgora, npr.:

uzdignuti (se), uzletiti.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju dokončanost djela ishodnoga glagola, npr.:

uzburkati, uzdržati (se), uzorati, uzviknuti.

Prefiks us-, kot alomorf prefiksa uz-, se upotribljava kod prefiksacije glagolov, ki začinju bezvučnimi konsonanti, npr.: uskratiti.

Prefiks uz- je plodan.

Glagoli s prefiksom van- gustokrat označavaju konkretno ili apstraktno djelovanje od nutar prema van, npr.:

vandati, vanhititi, vanprojti, vanskinuti,
vanstegnuti, vanstupiti, vanzneti.

Glagoli s prefiksom van- kočkrat označavaju dopeljanje do konca nekoga djela, npr.: vandojti, vandostati.

Dio glagolov s prefiksom van- je deriviran tautološkom prefiksacijom, s istim značenjem i istim glagolskim aspektom kot njevi ishodni glagoli. Kod tautološke prefiksacije prefiksom van- su jur ishodni glagoli prefigirani, npr.:

vanzibrati, vanzignati, vanzrivati.

Prefiksi za-, zu-, zup-

Glagoli s prefiksom za- slišu četirim osnovnim semantičkim grupam.

U prvoj grupi su glagoli, ki označavaju začetak nekoga djelovanja, npr.:

zabrundati, zacviliti, začuti se, zadrimati, zaglušati, zagrmiti,
zagroziti se, zajačiti, zakriknuti, zakrisiti se, zamahnuti se, zarizati, zaruti, zasmrditi, zasuziti, zasvirati, zasvititi, zatrumbitati, zaviknuti, zazveketati, zaželjiti si.

U drugoj grupi su glagoli, ki označavaju dokončanost djela ishodnoga glagola, npr.:

zabogatiti 58, zaciliti, zadiliti, zadobiti, zakasniti (se), zakrpati,
zalipiti se, zamučati, zaoblačiti se 59, zaostati, zaoštriti se, zapametiti, zapapriti, zapeljati, zapisati, zapiti (se), zaprositi, zapustiti, zareći se, zasaditi, zaškuriti se, zaspati, zaufati se, zaviškati, zavrći, zažvalati.

U tretoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje s naglašeno jakim ili slabim intenzitetom ili velik kvantitet djela, npr.:

zagnjaviti, zaleći, zasititi (se), zaviriti, zahustiti (se).

U četvrtoj grupi su glagoli, ki označavaju djelovanje prema doli, prema nutar ili prik čega, npr.:

zarovati (se), zastriti, tirati > zatirati, zatiskati, zatopiti (se).

Prefiks za- je jako plodan.

Glagoli s prefiksom zu- označavaju djelovanje slabljega intenziteta ili dokončanost djela ishodnoga glagola, npr.: zustati, zustaviti.

Prefiks zup- sudjeluje nek kod prefiksalne tvorbe glagola stegnuti > zupstegnuti.

Ti prefiksi nisu plodni.