obrazloženje:

U gradišćanskohrvatskom jeziku se dva vezniki/dvi konjunkcije "ili" i "ali" čudakrat jednako upotribljavaju, pred svim u govornom jeziku. Ali i u mediji se ove dvi riči slabo razlikuju.
Praktičan primjer je sljedeća rečenica:
Ćemo pisati članak, ali gledati televiziju?"
"Ali" u ovom slučaju ne odgovara. Kad zibiramo med različnimi mogućnosti, kad sklapamo rečenice s alternativnim sadržajem, moramo hasnovati "ili".

Konjunkcija "ali" izražava sadržaj, ki je suprotan očekivanju:
Zaškurilo se je, ali nisu nažgali sviću.
Konjunkcija "ali" upućuje na kontrast, zato govorimo o suprotnom vezniku, a konjunkcija "ili" potribuje odluku med dvimi ili već mogućnosti. Ona se kot rastavni veznik javlja pri nabrajanju alternativnih sadržajev.

gramatika §: 1350, 1351, 1355, 1359

primjeri:

Gdo će mi pomoći, Jandre ili Evica? (dvi alternative)
Čuo sam, da je folišnjak, ali to ne morem vjerovati. (jedan rečenični dio se suprotstavlja drugomu)
Dojt ću na pohod danas ili zutra (dvi potpuno ravnopravne mogućnosti).
Marica je u crikvi bila vrla, ali Petar ne. (Pokidob govorimo o kontrastu, hasnujemo suprotni veznik "ali". Marica je bila vrla. Petar je bio zločest. Dvi suprotne činjenice smo povezali konjukcijom "ali".)