ponajzadKlasifikacija fonemov po akustični distinktivni svojstvi
Akustična i artikulacijska svojstva fonemov su dvi strani jedne ter iste pojave jezika. Oni u potpunosti odgovaraju jedni drugim. Akustična svojstva su: vokalnost, šumnost, kompaktnost, difuznost, gravisnost, akutnost, nazalnost, neprekidnost, zvučnost, stridentnost, napetost.
Najvažniji pojam akustične klasifikacije je pojam „strukture formantov“. Pod formanti razumimo koncentraciju energije zvučnih valov u zizma odredjeni segmenti čujnoga spektra. Kod vokalov odredjuju dva najniži formanti F1 i F2 boju njevoga zvuka.
Človičje uho more čuti maksimalno frekvencije do 16.000 Hz (gornja granica čujnosti), ali se ta sposobnost smanjuje sa starošću. Kod vokalov se nalazu relevantne frekvencije u segmentu do 2.500 Hz, kod suglasnikov do 6.000, eventualno do 8.000 Hz. Frekvencijske razlike (ke ćutimo kot razlike u visini tona) percipiraju se u oktavi. Človičje uho nij prik cijeloga spektra u jednakoj mjeri senzitivno za razlike u intenzivnosti (ke ćutimo kot razlike u jačini glasa). U segmentu prik 4.000 Hz se naglo smanjuje opažena jačina glasa zvučnih pojavov iste intenzivnosti.
Vokalnost (lat. vocalis = glasan, zvučan)
Svojstvo [+vokalnost] imaju oni glasi, ki imaju izrazitu strukturu formantov u granica med 200 i 2.500 Hz. Djelovanjem jezika (periodična vibracija) nastaje osnovni ton i poredica gornjih tonov. Usna šupljina je otvorena, tako da ne dolazi do šuma. To svojstvo imaju svi vokali /i ī e ē a ā o ō u ū ie/.
Šumnost (stvaranje šuma ili „konsonantski“)
To svojstvo imaju oni glasi, ki posjeduju neredovitu strukturu formantov u granica med 0 i 6.000 – 8.000 Hz. Ta neredovita struktura formantov je posljedica turbulencije zračne struje na prepreka u govornom traktu. Dodatno more biti nazočna i periodičnost (osnovni ton). To svojstvo imaju svi šumniki, i bezvučni i zvučni /p b t d ť ď f s z š ž c č k g x/.
Po prvi dvi svojstvi moremo podiliti sve foneme u tri grupe:
a) samoglasniki: [+vokalnost] [-šumnost]
b) sonanti [-vokalnost] [-šumnost]
c) šumniki [-vokalnost] [+šumnost]
Napomena : Sonanti nimaju izrazite strukture formantov u odredjeni granica, ali nimaju ni turbulencijskih šumov.
Kompaktnost (lat. compactus = stisnut, koncentriran)
Pod [+kompaktnost] razumimo koncentraciju energije nekoga glasa u relativno uskom segmentu spektra, ki je k tomu još smješćen u sredini čujnoga segmenta frekvencije (med 750 – 4.000 Hz). To svojstvo nastaje na tvorbenom mjestu, ko nij dalje najpr nego palatalno (na tvrdom nebu, lat. palatum = nebo). Takovo svojstvo imaju vokali /a ā/, šumniki /š ž č k g x/ i palatalni sonanti /ľ ń j/.
Difuznost (lat. diffundere = raspršiti, raširiti)
Pod [+difuznost] razumimo podiljenost energije nekoga glasa prik širokoga dijela spektra, odn. prik dijelov, ki ne ležu u sredini čujnoga segmenta frekvencije (kot kod svojstva [+kompaktnost]), tj. niže i/ili više. Takova podiljenost energije nastaje malim rezonatorom usne šupljine. Od vokalov slišu simo visoki samoglasniki /i ī u ū/, visoko-sridnji diftong /ie/, sonanti /v m n l r/ i opstruenti /p b f t d ť ď s z c/.
Po svojstvi [kompaktnost] i [difuznost] su samoglasniki sridnje zdignutosti jezika /e ē ie o ō/ [-kompaktni] i [-difuzni]. (Diftong /ie/ prelazi u toku svojega izgovora od [+difuznoga] u [-difuzni].)
Gravisnost (lat. gravis = dibok, taman)
O svojstvu [+gravisnost] govorimo onda, kad leži veći dio energije nekoga glasa u dolnjem segmentu (do ca. 1.000 Hz). Metaforično govorimo o tamni glasi. Artikulacijski nastaje takov efekt mjestom tvorbe odn. stvaranjem prepreke na najprnjem odn. zadnjem mjestu usne šupljine (tj. labijalno ili velarno). Kod samoglasnikov imaju to svojstvo /o ō u ū/, kod sonantov /v m/, kod šumnikov /p b f k g x/.
Akutnost (lat. acutus = šiljast)
Svojstvo [+akutnost] je nazočno onda, kad je energija glasa u viši segmenti spektra (prik 1.000 – 1.500 Hz). Metaforično govorimo o svitli glasi. Artikulacijski se tvoru ti zvuki u sridnjem dijelu govornoga trakta. Meda nje slišu samoglasniki /i ī e ē ie/, sonanti /n ń l ľ r j/ šumniki /t d ť ď s z š ž c č/.
Nazalnost (lat. nasus = nos)
To svojstvo imaju u gradišćanskohrvatskom samo sonanti; nazalni vokali (nosni samoglasniki) nastupaju dijalektalno ili kot individualne varijante. Akustično izaziva priključenje nosne šupljine antirezonancu (prazninu) u odredjenom dijelu frekvencije; usna šupljina je čvrsto zatvorena. Svojstvom [+nazalnost] raspolažu sonanti /m n ń/.
Neprekidnost
Svojstvo [+neprekidnost] znači, da pri tvorbi glasa njegov zvuk i/ili šum ni ne počinje naglo, niti se naglo prekida. To svojstvo posjeduju svi vokali, sonanti /v l ľ j/ i šumniki /f s z š ž x/. Artikulacijski su to glasi, ki se moru tvoriti tako dugo, dokle se želji (dokle človik ima sape).
Ostali sonanti i šumniki su [-neprekidni]: /m n ń r/, /p b t d ť ď c č/.
Napomena : Kod nazalnih ili nosnih glasov je priključenje nosne šupljine nagao proces; to svojstvo je, istina, redundantno, ar su nazali svojstvom [+nazalnost] jur u dovoljnoj mjeri odredjeni. Kod /r/ je to vibriranje vrha jezika (otvaranje i zatvaranje = intermitentni zatvor), zbog čega ono valja kot [-neprekidno].
Zvučnost
Akustično je ovde govor o periodicitetu vibracije. Već titrajev glasnic jedan za drugim zbudjaju u človičjem uhu ćut osnovnoga tona (visine tona). Zbog integracijskoga vrimena človičjega uha ne čujemo svaki titraj posebno, nego doživljavamo vibraciju kot visinu tona. Kod vokalov i sonantov je svojstvo [+zvučnost] redundantno; oni su obično zvučni. (Pri šušljanju fali zvučnost; onda nastanu šumi u zvučni boja vokalov i sonantov.)
Samo šumniki tvoru opoziciju po zvučnosti. Zvučni su /b d ď z ž g/, bezvučni /p t ť c s č k x/.
Stridentnost (lat. stridere = pišćati)
Svojstvo [+stridentnost] (oštrozvučnost, suprotno od blagozvučnost, engl. mellow ) je nazočno pri tvorbi trajnoga šuma visoke frekvencije; zato su zahvaćeni samo sonant /v/ i frikativni šumniki /f s z š ž/ i afrikate /c č/.
Oštri šum nastaje većom brzinom zračne struje pri malom otvoru.
Zato se metaforično /s z c/ zovu još i sibilanti (piskavi), a /š ž č/ sični glasi.
Napetost
Napetost
Svojstvo [+napetost] znači jaču nategnutost odgovarajuće muskulature pri tvorbi glasa, ča akustično povlači za sobom jasniju strukturu formantov i veći relativni intenzitet. Med vokali valja svojstvo [+napetost] kod dugih vokalov; kod sonantov su to palatalni /o ń j/ i slogotvorno /r/ (ko takaj more biti dugo ili kratko), kod šumnikov su to bezvučni /p f t ť s c č x/. Veća napetost prouzrokuje kod bezvučnih šumnikov duže trajanje nego kod njevih zvučnih parnikov.
Glasi i njeva akustična svojstva
vokali | sonanti | šumniki | |||||||||||||||||||||||||||||||||||
i | ī | e | ē | ie | a | ā | o | ō | u | ū | r | r | v | j | m | n | ń | l | ľ | r | p | b | f | t | d | ť | ď | c | s | z | č | š | ž | k | g | x | |
vokalnost | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – |
šumnost | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + |
kompaktnost | – | – | – | – | – | + | + | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | + | – | + | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | + | + | + | + | + | + |
difuznost | + | + | – | – | + | – | – | – | – | + | + | + | – | + | – | + | + | – | + | – | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | – | – | – | – | – | – |
gravisnost | – | – | – | – | – | – | – | + | + | + | + | – | – | + | – | – | – | – | – | – | – | + | + | + | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | + | + | + |
akutnost | + | + | + | + | + | – | – | – | – | – | – | + | + | – | + | – | + | + | + | + | + | – | – | – | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | – | – | – |
nazalnost | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | + | + | + | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – |
neprekidnost | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | – | – | + | + | – | – | – | + | + | – | – | – | + | – | – | – | – | – | + | + | – | + | + | – | – | + |
zvučnost | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | + | – | + | – | – | + | – | + | – | – | + | – | – | + | – | + | – |
stridentnost | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | – | + | – | – | – | – | – | – | – | – | – | + | – | – | – | – | + | + | + | + | + | + | – | – | – |
napetost | – | + | – | + | + | – | + | – | + | – | + | – | + | – | – | – | – | + | – | + | – | + | – | + | + | – | + | – | – | – | + | – | – | + | + | – | + |
Artikulacijski (govorni) organ