Minjanje glagolov po lici se zove konjugacija ili sprezanje. Glagolski obliki s oznakom lica se zovu sprezivi (ki se konjugiraju), lični ili finitni, a obliki prez oznake lica su nesprezivi (ne konjugiraju se), imenski ili infinitni.

– Obliki, ki se konjugiraju : prezent, perfekt, pluskvamper­fekt, futur prvi, futur drugi, imperativ, kondicional prvi i kon­dicional drugi (aorist i imperfekt postoju u ghkj. samo u rijetki primjeri isključivo za 3. l. jd. i mn. zvećega u crikvenom jeziku).

– Obliki, ki se ne konjugiraju : infinitiv, prilog sadašnji, prilog prošli, pridjev radni i pridjev trpni.

Glagoli, ki stoju samo u 3. licu, ali prez subjekta, se nazivaju bezlični glagoli. To su glagoli zbivanja i stanja, ki se odnašaju na živa bića i prirodne pojave uopće:

čìniti se, spáti se, snìgati, gȑmiti, mrȃčiti se;
prezent: čìnī se, spȋ mi se, snigȃ, gȑmī, mráči/mràčī se.

U obliki, u ki se razlikuje rod, upotribljava se sridnji rod, npr.:

činìlo mi se je, snigálo je, zamrȃčilo/zamrāčìlo se je.

Bezlični su i glagoli kot bòliti, zelèniti se, ki se povezuju sa subjektom, ali opet samo u 3. licu: bòlī me glȃva, trȃva se zelènī itd.