Tvorenice, ke su opisni pridjevi, se dilu na:

– pridjeve s općim opisnim značenjem,

– pridjeve s osebujnim (špecijalnim) pridjevskim značenjem.

Pridjevske tvorenice s općim opisnim značenjem takaj moru imati različna značenja, odvisno od značenja tvorbene osnove.

Pridjevi s osebujnim pridjevskim značenjem moru označavati:

– spodobnost, npr.: brižuljasta krajina, diteća natura,

– sadržajnost i obiljnost, npr.: grbav človik, vlasast dičak,

– mogućnost, npr.: usvojiv prijedlog, podnošljiv ter,

– umanjenost neke osebine, npr.: črljenkast.

Pridjevi, ki označavaju umanjenost neke osebine, zapravo označavaju, da je neko svojstvo u manjoj mjeri u pridjevskoj izvedenici nego kod osnovne riči, to znači, kod osnovnoga pridjeva. Zato se takovi pridjevi deriviraju od pridjevov. Gustokrat su stilski markirani.

Sufiksi kod derivacije opisnih pridjevov su:

-ēć(i), -ūć(i), -jūć(i), -(a)k, -āk, -jac(a)k, -ūc(a)k, -juc(a)k, -(a)n,-(ā)n, -an,
-ān, -ič(a)n, -atič(a)n, -jah(a)n, -jan, -āl(a)n, -ionāl(ā)n, -ijel(a)n, -ār(ā)n,
-er(a)n, -or(a)n, -aš(a)n, -uš(a)n, -ev(a)n, -īv(a)n, -ov(a)n, -ez(a)n, -ōz(a)n, -iōz(a)n, -en, -ēn, -ven, -āt, -nāt, -īt, -ovīt, -ast, -āst, -jāst, -kast, -kāst,
-ikast, -oljāst, -av, -āv, -unjav, -īv, -jīv, -ljīv, -azljīv, -ezljiv, -ažljīv,
-ežljīv, -Ø.

Sufiksi -ēć(i), -ūć(i), -jūć(i)

Sufiks -ēći je plodan pri odglagolskoj tvorbi pridjevov s općim opisnim značenjem. Takovi pridjevi se deriviraju od glagolskih prezentskih osnovov, npr.:

dušeća kitica → kitica, ka duši, kriseći oganj → oganj ki se krisi.

Rijetkokrat se deriviraju opisni pridjevi sufiksom -ēći od imenic. Takovi pridjevi imaju osebujno opisno značenje i označavaju spodobnost, npr.:

diteći → ki je kot dite.

Sufiks -ūć(i) sudjeluje kod derivacije manjega broja pridjevov s općim opisnim značenjem. Ti pridjevi se tvoru od prezentskih osnovov glagolov, npr. goruć :

goruć plamen → plamen, ki gori,
goruća svića → svića, ka gori.

Takovih pridjevov je već, npr.:

dojdući, G dojdućega < dojti, prez. dojdem,
projdući, G projdućega < projti, prez. projdem,
putujući, G putujućega < putovati, prez. putujem.

Od glagolov V. vrsti se deriviraju pridjevi sufiksom -jūć(i), npr.:

spadajuć, bliskajuć(i), G bliskajućega,
odgovarajuć, G odgovarajućega.

Takovi pridjevi imaju opće opisno značenje.

Sufiksi -(a)k, -āk, -ūc(a)k, -jac(a)k, -juc(a)k

Sufiksom -(a)k se deriviraju pridjevi s općim opisnim značenjem od prezentske osnove glagolov, npr.:

krotak → ki se zlaka kro ti, žarak → ki žari,
fuzak < fuzati se, fuzam se.

Za razliku od ostalih pridjevov sa sufiksom -(a)k, ki su opći opisni, označava pridjev pitak s osebujnim opisnim značenjem mogućnost.

Sufiksom -āk je deriviran pridjev jednāk < jedan, jedna s općim opisnim značenjem. Ta pridjev ima brojevnu osnovu.

Sufiksi -ūc(a)k, -jac(a)k i -juc(a)k su derivirani pridjevi s osebujnim opisnim značenjem umanjenosti.

Sufiksom -uc(a)k se deriviraju pridjevi, npr. slabucak < slab, a sufiksi
- jac(a)k i - juc(a)k pridjevi maljacak < mali i maljucak < mali.

Sufiksi -(a)n, -(ā)n

a) Tvorba od imenic

Pridjevi s općim opisnim značenjem, ki su derivirani sufiksi -(a)n i -(ā)n, moru imati različna značenja, odvisno od osnove, od ke su derivirani. Pokidob tvorbene osnove moru slišiti različnim vrstam riči, je moguće takove pridjeve grupirati po njevi osnova.

Već pridjevov je derivirano od imenic. Zvećega su takove imenice muškoga ili ženskoga roda s apstraktnim značenjem, npr.:

bolan < bol, gladān < glad, glasān < glas, hudoban < hudoba,
lažān < laž, mastān < mast, mirān < mir, murān < mur,
nadmoćan < nadmoć, naravan < narav, nazloban < nazloba, obavezan < obaveza, pogibelan < pogibel, prirodan < priroda, raskošan < raskoš, razuman < razum, samotan < samota,
silan < sila, slastān < slast, slobodan < sloboda, srićan < srića,
vjeran < vjera, žajān < žaja.

Rijetkokrat se takovi pridjevi deriviraju od imenic sridnjega roda, npr.:

obiljan < obilje.

Kod osnovov, ke završavaju na c, k, g, h, se zaminjaju ti fonemi sa č, ž, š :

betežan < beteg, dičān < dika, dužān < dug, egzotičan < egzotika, konačan < konac, kozmetičan < kozmetika, mračān < mrak,
mùčan < mùka, mȗčān < mȗka, prašān < prah, pravičan < pravica, siromašan < siromah, strašān < strah, tužān < tuga, vlažan < vlaga.

Dio pridjevov se derivira od pokraćenih osnovov imenic, npr.:

črvotočan < črvotočina, hamišan < hamišija, sparan < sparina.

Manji broj pridjevov je deriviran od imenic, ke označavaju dugovanje. Takovi pridjevi su obično komparativnoga tipa. Komparacija je izražena u tvorbenoj preobliki, npr.: javoran → ki je zdrav, čvrst kot javor.

b) Tvorba od glagolov

Pridjevi sa sufiksi -(a)n i -(ā)n se deriviraju najveć puti od prezentske osnove različnih glagolov. Moru biti derivirani od neprefigiranih i prefigiranih nesvršenih (imperfektivnih) glagolov, npr.:

dostojan < dostojiti se, gospodarān < gospodariti, grišān < grišiti, mrazān < mraziti 37, mutān < mutiti, nenavidan < nenaviditi, odvisan < odvisiti, okretan < okretati, potan < potiti se, pristojan < pristojati se,
privlačan < privlačiti, skrban < skrbiti (se), važān < važiti, željan < željiti.

Dio pridjevov je deriviran od svršenih (perfektivnih) glagolov, npr.:

iščrpan < iščrpati, odgovoran < odgovoriti, pokoran < pokoriti (se), poslušān i poslušan < poslušati, pripravan < pripraviti,
uredan < urediti, zadovoljan < zadovoljiti (se),
zahvalān < zahvaliti se, zgovoran < zgovoriti se.

Manji broj pridjevov je deriviran od za a skraćenih infinitivnih osnovov glagolov V. i VI. vrsti, npr.: nabrān < nabrati, djelovan < djelovati.

Od pokraćenoga infinitiva su derivirani pridjevi od glagolov I. i V. vrsti, npr.:

poduzetan < poduzeti, djelatan < djelati, duratan < durati.

c) Tvorba od pridjevov, prilogov i prijedlogov

Pridjevi, ki su derivirani od pridjevov, imaju obično isto značenje kot pridjevi u njevoj tvorbenoj osnovi, npr.: milostivan < milostiv, mogućan < moguć.

Od pridjeva i priloga poprik je deriviran pridjev popričan ( k > č ).

Od prijedloga je npr. deriviran pridjev: protivan < protiv.

Sufiks -(a)n u odnosu prema sufiksu -ni.

Od istih osnovov se moru derivirati opisni pridjevi sufiksom -(a)n i odnosni pridjevi sufiksom -ni, npr.:

pripravan i pripravni, djelatan i djelatni.

Sufiksi -an, -ān, -ič(a)n, -atič(a)n, -āl(ā)n, -ālni,
-ionāl(ā)n, -ijel(a)n

Sufiksom -an i -ān se deriviraju pridjevi s općim opisnim značenjem od imenic i glagolov.

Od imenic su npr. derivirani pridjevi sunčan (navadnije je sunčen ) < sunce, živčan < živac, G živca (s promjenom c > č završnoga fonema osnove).

Od prezentske glagolske osnove su derivirani npr. pridjevi pijān < piti i šikan < šikati se.

Sufiksi - ič(a)n, -atič(a)n, -āl(a)n, -ālni, -ionāl(a)n, -ijel(a)n sudjeluju kod derivacije pridjevov s općim opisnim značenjem skoro isključivo od tudjih osnovov imenic.

Sufiks -ič(a)n služi kod derivacije pridjevov od skraćenih osnovov, npr.:

harmoničan < harmonija, histeričan < histerija,
nostalgičan < nostalgija, simpatičan < simpatija.

Pridjev nekrivičan < nekriv s općim opisnim značenjem je deriviran od hrvatske pridjevne osnove 38. Pridjev sebičan < sebe je deriviran od hrvatske osnove povratne zamjenice.

Sufiks -atič(a)n se veže samo s tudjimi osnovami. Tim sufiksom se deriviraju pridjevi kot: astmatičan < astma.

Sufiks -āl(ā)n je slabo plodan. Hasnuje se kod tvorbe pridjevov kot npr.:

dijagonalan < dijagonala, monumentalan < monumenat, G monumenta.

Od istih osnovov se moru derivirati opisni pridjevi sufiksom -āl(ā)n i odnosni pridjevi sufiksom -ālni, npr.:

dijagonalan i dijagonalni, sinodalan i sinodalni.

Sufiks -ionāl(ā)n sudjeluje kod tvorbe jednoga tipa pridjevov od skraćenih osnovov tudjih imenic, npr.:

funkcionalan < funkcija, tradicionalan < tradicija.

Sufiksom -ijel(a)n je deriviran pridjev principijel(a)n < princip.

Sufiksi -ār(ā)n, -ārni, -er(a)n, -or(a)n

Sufiks -ār(ā)n se takaj hasnuje kod tvorbe pridjevov s općim opisnim značenjem od tudjih osnovov, npr.:

dokumentaran < dokumenat, G dokumenta, elementaran < element, legendaran < legenda.

Od istih osnovov se moru derivirati opisni pridjevi sufiksom -ār(a)n i odnosni pridjevi sufiksom -ārni, npr.: elementaran i elementarni.

Sufiks -er(a)n nij plodan. Ta sufiks sudjeluje kod tvobe pridjevov s općim opisnim značenjem od tudjih imenic, npr.: moderan < moda.

Sufiks -or(a)n sudjeluje kod tvorbe pridjevov s općim opisnim značenjem od glagolskih osnovov, npr.: batoran < batriti.

Sufiksi -uš(a)n, -ev(a)n, -īv(a)n, -ov(a)n, -ovni, -ez(a)n,
-ōz(a)n, -iōz(a)n

Sufiksom -uš(a)n se derivira pridjev s osebujnim opisnim značenjem umanjenosti: slabušan < slab.

Sufiks -ev(a)n sudjeluje kod tvorbe nekoliko pridjevov s općim opisnim značenjem, kod kih osnove završavaju na palatal, npr.: duševan < duša.

Sufiks -īv(a)n sudjeluje kod tvorbe pridjevov s općim opisnim značenjem od tudjih imenic, npr.:

ekscesivan < eksces, efektivan < efekt.

Sufiks -ov(a)n zvećega sudjeluje kod tvorbe pridjevov s općim opisnim značenjem od imenic, npr.:

masovan < masa, poslovan < posao, G posla, tjelovan < tijelo.

Od istih osnovov se moru derivirati opisni pridjevi sufiksom -ov(a)n i odnosni pridjevi sufiksom -ovni, npr.:

bankovan i bankovni, tjelovan i tjelovni.

Sufiks -ez(a)n se hasnuje kod tvorbe pridjeva ljubezan s općim opisnim značenjem.

Sufiksi -ōz(a)n i -iōz(a)n se upotribljavaju kod tvorbe pridjevov s općim opisnim značenjem od tudjih imenic. Takove tudje osnove moru biti pokraćene, npr.: religiozan < religija, tendenciozan < tendencija, a pridjev kapriciozan je deriviran sufiksom -iōz(a)n. Obadva sufiksi su slabo plodni.

Sufiksi -en, -ēn, -ēni, -ven

Sufiksi -en i -ēn se deriviraju pridjevi s općim opisnim značenjem od imenic i pridjevov.

Kod tvorbe od imenic se sufiksi -en i -ēn obično dodaju osnovam, ke završavaju na dva ili već konsonantov.

Na dva konsonante završava, na priliku, osnova pridjevov:

maglēn < magla, ognjēn < oganj, G ognja, pismen < pismo,
selidben < selidba, srebrēn < srebro, staklēn < staklo, G stakla.

Kod osnovov s finalnim fonemom c kod derivacije nastane promjena
c > č, npr.:

končen < konac 39, G konca, sunčen < sunce.

Veći broj pridjevov je deriviran od imenic, ke su izvedene od glagolov sufiksom -ba. Osnove takovih imenic završavaju na mb, npr.:

borben < borba, himben < himba, pogodben < pogodba,
služben < služba.

Dio pridjevov je deriviran od imenic, ke završavaju na -nstvo. Osnove takovih pridjevov završavaju na konsonantski skup (grupu) nstv, npr.:

božanstven < božanstvo, dostojanstven < dostojanstvo.

Manji broj pridjevov je deriviran od imeničkih osnovov, ke završavaju na jedan konsonant, npr.: medēn < med.

Kod tvorbe od pridjevnih osnovov sufiks -en nij plodan, npr.:

hrabren < hrabar, hrabra.

Od istih osnovov se moru derivirati opisni pridjevi sufiksi -en i -ēn i odnosni pridjevi sufiksom -ēni, na priliku. Takovih pridjevov nij čuda, npr.:

ognjen i ognjeni.

Sufiks -ven se hasnuje nek kod denominalne tvorbe pridjeva s općim opisnim značenjem strastven < strast.

Sufiksi -āt, -nāt, -īt, -ovīt

Sufiksi -āt i -nāt su slabo plodni. Sudjeluju kod tvorbe pridjevov s ose­bujnim opisnim značenjem obiljnosti. Zvećega su derivirani od imenic.

Od glagolske prezentske osnove su sufiksom -āt derivirani pridjevi, npr.:

poznat < poznati, zmišljat < zmišljati.

Imenice u tvorbenoj osnovi obično označavaju dio človičjega ili živinskoga tijela, npr.:

bradat → ki ima veliku bradu, glavat → ki ima veliku glavu,
rogat → ki ima rog.

Od zbirne imenice je deriviran pridjev košćat < košće.

Sufiks -nāt sudjeluje kod tvorbe pridjevov od imenic, npr.: mesnat < meso. Osnove imenic, ke završavaju na konsonantski skup, moru biti pokraćene za skradnji fonem, npr.: lisnat < list. Sufiks -nāt je slabo plodan.

Sufiks -īt sudjeluje kod derivacije pridjevov s općim opisnim značenjem od imenic i glagolov.

Takovi pridjevi se deriviraju od imenic s konkretnim i apstraktnim značenjem. Od imenic s konkretnim značenjem su derivirani npr.:

kamenit < kamen, kremenit < kremen.

Od imenice s apstraktnim značenjem npr. pridjev zakonit < zakon.

Od glagolske prezentske osnove je deriviran npr. pridjev srdit < srditi se.

Kod pridjevov s općim opisnim značenjem se sufiksom -ovīt derivira nek pridjev čudnovit < čudan, čudna.

Kod derivacije pridjevov s osebujnim opisnim značenjem, ki izražavaju sadržajnost i obiljnost, ili spodobnost, je sufiks -ovīt plodan. Sudjeluje kod tvorbe pridjevov od imenic. Od prezentske osnove glagola je deriviran nek pridjev mišovit < mišati.

Od pokraćene tvorbene osnove je deriviran pridjev drzovit < drzak, od pridjevov s općim opisnim značenjem, npr.:

mladovit < mlad, starovit < star.

Pridjevi derivirani od imenic obično označavaju obiljnost, npr.:

jadovit → ki je pun jada, hasnovit < hasan, G hasni,
hladovit < hlad, maglovit < magla, tajnovit < tajna, trnovit < trn.

Sufiksi -ast, -āst, -jāst, -kast, -kāst, -ikast, -oljāst

Opisni pridjevi sa sufiksi -ast i -āst, ki imaju opće opisno značenje, se deriviraju od prezentske osnove glagolov, npr.:

cifrast → ki se cifra, čečrkast → ki čečrka, šršast → ki se šrši.

Pridjevi s osebujnim opisnim značenjem, ki izražavaju spodobnost, se takaj deriviraju sufiksom -ast. Takovi pridjevi se zvećega deriviraju od imenic, a manji broj je deriviran od pridjevov.

Od imenic su derivirani pridjevi kot npr.:

grudast < gruda, grumenāst < grumen, kamenāst < kamen,
kopljāst < koplje, korunast < koruna, žeravkast < žeravka.

Pridjevi sa sufiksi -ast i -āst moru biti derivirani od skraćenih osnovov imenic, npr.: patuljāst < patuljak, brižuljāst < brižuljak.

Od imenice sridnjega roda je deriviran pridjev jajāst < jaje.

Moguće su promjene zadnjega fonema osnove:

c > č, npr.: rožičast → ki je spodoban rožici,
h > š, na priliku trbušāst.

Spodobnost more biti po obliku, na priliku škuljast < škulja. Takova sklonost more biti po figuri, npr.: patuljāst → ki je spodoban patuljku.

Čudakrat se izriče spodobnost po farbi, npr.:

kostanjast → ki je spodoban kostanju.

Pridjevi, ki označavaju spodobnost, moru imati i druga značenja.

Od pridjevov su derivirani pridjevi, npr.:

drivenāst < driven, srebrenāst < srebren, vodenāst < voden.

Od odnosnoga pridjeva je deriviran pridjev ditinjast < ditinji.

Pridjevi s osebujnim opisnim značenjem, ki izražavaju sadržajnost i obiljnost, se deriviraju sufiksom -āst od imenic, npr.:

bradāst → ki ima veliku bradu, godināst → ki ima čuda godine,
vlasāst → ki ima čuda vlasi.

U tom značenju je sufiks -āst slabo plodan.

U grupi pridjevov s osebujnim opisnim značenjem, ki izražavaju umanjenost, je deriviran sufiksom -āst pridjev slatkast < sladak, slatka.

Sufiksom -jāst su derivirani pridjevi s promjenom l + j > lj po jotacijski pravili, npr.: debeljast < debeo, debela, kiseljast < kiseo, kisela.

Takovi pridjevi slišu grupi pridjevov, ki označavaju umanjenost.

Sufiksi -kast i -kāst su najplodniji sufiksi kod tvorbe pridjevov s ose­bujnim opisnim značenjem, ki izražavaju umanjenost, npr.:

dužičkāst < dužičak, dužička.

Takovi pridjevi se gustokrat deriviraju od pridjevov, ki označavaju farbu, npr.:

bjelkast < bijel, črljenkast < črljen, črnkast < črn,
plavkast < plav, surkast < sur.

Sufiksom -ikast su derivirani pridjevi kot modrikast < modar, modra. Pridjev modrikast sliši grupi pridjevov, ki označavaju umanjenost ose­bine.

Sufiksi -oljāst sudjeluje kod tvorbe pridjevov s osebujnim opisnim znače­njem, ki izražavaju spodobnost. Sufiksom -oljāst je deriviran pridjev:

vragoljast < vrag.

Sufiksi -av, - āv

Pridjevi s općim opisnim značenjem se deriviraju sufiksi -av i -āv od imperfektivnih neprefigiranih glagolov.

Zvećega su pridjevi derivirani od prezentskih osnovov glagolov IV. i V. vrsti.

Prevladavaju glagoli V. vrsti, npr.:

klandrav → ki klandra, plantav → ki planta, trubav → ki truba.

U tu grupu spadju još pridjevi, npr.:

jecav < jecati, klimav < klimati, šantav < šantati, škiljav < škiljiti.

Manji dio pridjevov je deriviran od glagolov IV. vrsti, npr.:

gizdāv → ki se gizdi.

Pridjevi s osebujnim opisnim značenjem sadržajnost i obiljnosti se deriviraju sufikom -av od imenic. Ta sufiks je plodan. Najveć puti su osnovne imenice ženskoga roda a -deklinacije.

Sadržajnost, u doslovnom ili prenesenom značenju označavaju pridjevi, npr.:

grbav → ki ima grbu, gutav → ki ima gutu, hrgav → ki ima hrgu,
žilav → ki ima jake žile.

Od imenice muškoga roda je deriviran pridjev šmrkav < šmrk, to znači: → ki ima šmrka.

Obiljnost označavaju pridjevi kot npr.: dlakav < dlaka.

Pridjevi, ki su derivirani sufiksi -ast i -av imaju gustokrat isto značenje, npr.: hrgast i hrgav.

Sufiksi -unjav, -īv, -jīv, -ljīv, azljīiv, -ažljīv, -ežljīv, -Ø

Sufiksom -unjav je deriviran pridjev koštunjav < kost. Zbog asimilacije na daljinu se minja s – nj > š – nj. Ta pridjev sliši pridjevom s osebujnim opisnim značenjem, ki izražavaju umanjenost.

Pridjevi s osebujnim opisnim značenjem sa sufiksom -īv moru izražavati sadržajnost. Takovi pridjevi se deriviraju od imenic i su slabo plodni, npr.:

črviv < črv, krmežljiv < krmežalj, G krmežlja,
plišiv < pliša, vušiv < vuš.

Pridjevi sa sufikom -īv s osebujnim opisnim značenjem mogućnosti onoga, ča znači osnovna rič, se deriviraju od glagolskih osnovov, ke završavaju na j, lj ili nj. Takovi pridjevi se tvoru od nesvršenih i svršenih glagolov.

Od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov su derivirani npr. pridjevi:

sumljiv < sumljiti, žakljiv < žakljiti.

Od prezentske osnove svršenoga glagola je deriviran npr. pridjev spojiv → ki se more spojiti.

Sufiks -jīv sudjeluje kod tvorbe pridjevov s osebujnim pridjevskim značenjem. Takovi pridjevi su derivirani od glagolskih osnovov, ke završavaju na l, na priliku šaljiv < šaliti se.

Neki pridjevi od glagolskih osnovov sa završetkom na n se takaj deriviraju sufiksom -jīv, npr.: ranjiv < raniti.

Pridjevi, derivirani sufiksom -jīv, označavaju mogućnost onoga, ča znači osnovni glagol, npr.: diljiv → ki se more diliti.

Pridjevi s osebujnim opisnim značenjem sa sufiksom -ljīv moru izražavati sadržajnost. Takovi pridjevi se deriviraju od imenic i su slabo plodni, npr.:

snitljiv < snit, svrabljiv < svrab, žučljiv < žuč.

Pridjevi s osebujnim opisnim značenjem sa sufiksom -ljīv moru označavati mogućnost onoga, ča znači osnovni glagol.

Sufiksom -ljīv se deriviraju pridjevi od glagolskih osnovov na različne završne foneme, npr.: dohitljiv < dohititi se, preminljiv < preminiti se.

Takovi pridjevi se deriviraju od nesvršenih i svršenih glagolov.

Od prezentskih osnovov nesvršenih glagolov su derivirani npr.:

lažljiv < lagati, lažem, marljiv < mariti (se), mučljiv < mučati, mučim, pazljiv < paziti, strašljiv < strašiti se, varljiv < varati se.

Od prezentskih osnovov svršenih glagolov su derivirani npr. pridjevi:

skažljiv < skazati se, skažem se, spačljiv < spačiti se, ugodljiv < ugoditi, uzdržljiv < uzdržati (se), vkanljiv < vkaniti se, zabljiv < zabiti.

Sufiksom -ažljīv je deriviran pridjev s općim opisnim značenjem bojažljiv od prezentske osnove glagola bojati se.

Sufiks -ežljīv nij plodan. Ta sufiks sudjeluje kod tvorbe maloga broja pridjevov s osebujnim opisnim značenjem, ki značu mogućnost. Takovi pridjevi su derivirani od skraćenih osnovov glagolov VI. vrsti, npr.:

darežljiv < darovati, darujem, sramežljiv < sramovati se.

Sufiks -Ø nij plodan. Hasnuje se kod tvorbe pridjeva zlat → ki ima farbu kot zlato. Ta pridjev s osebujnim opisnim značenjem označava spodob­nost.